Enis Čišić: Svaki dan u svijetu SF-a

Piše: Masha Durkalić, (Tekst bez intervencija preuzimamo sa portala Fbl.ba)

Enisa sam upoznala prilično davno, i od samih početaka našeg poznanstva, bilo je jasno da sam u svoj krug prijatelja/ica uspjela ubrojati još jednog iznimno talentiranog sarajevskog kreativca (nije da se hvalim, ali znam ih dosta, i drago mi je što je tako!). Njegovi crteži su bili fantastični zbog svega što ih je činilo: motiva, stilova i priča koje su ih pratile.

Enis Čišić (Behance; blog) radi kao 3D artist za sarajevsku agenciju Fabrika, ali također crta ilustracije i stripove, te ga mnogi znaju i kao autora animiranog spota za pjesmu A.I.M. Basheskije i Edwarda Equalizera. Završio je studij na sarajevskoj Akademiji likovnih umjetnosti, a predstavio je i seriju crteža Frames, fantastičnu zbirku nacrtanih filmskih kadrova koji su, zahvaljujući Enisovom umijeću, dobili jednu potpuno novu umjetničku vrijednost. Pratila sam rad na crtežima koje je radio, te mu u neka doba postirala neki neobavezni komentar na Facebooku, kada je tražio prijedloge kadrova iz filmova koje bi mogao nacrtati.

Ja sam predložila Barbarellu, jer nema bolje SF heroine od Jane Fonde u uskom metalik kostimu. Enis je čak izabrao i pravi kadar – onaj u kojem Barbarellu u rukama nosi leteći slijepi anđeo Pigar. Taj crtež danas visi uramljen na mome zidu, a Enis ih je napravio još 39, i predstavio na samostalnoj izložbi. Jednog dana, kad budem imala bruku para, naručit ću od njega crtež još većeg formata, za iznad kreveta u spavaćoj sobi, i to kadar iz Sin Cityja.

U međuvremenu, s Enisom sam za Fashion, Beauty, Love porazgovarala o njegovom posljednjem uratku – ilustraciji za fenomenalni EP Colossus još jednog super talentiranog sarajevskog kreativca, Billaina, te o njegovim motivima, inspiracijama, utjecaju stripova i SF-a, i trenutnim i budućim planovima.

Za početak, možeš li reći malo više o suradnji sa Billainom, koji je nedavno predstavio EP Colossus koji si ti ilustrirao?

"Bilija sam upoznao 1991. godine. Mijenjali smo se za samoljepljive sličice Robotek albuma. Onda smo nekako izgubili kontakt sve do 2012. godine. Našli smo se na kafi, pričali o SF-u, animaciji i slično. Shvatio sam da imamo iste izvore inspiracija, te ista interesovanja i razmišljanja kada je u pitanju vizuelna umjetnost. Rekao mi je kako bi volio da ja radim ilustraciju za njegovu novu ploču, na što sam odmah pristao, ne znajući o čemu se radi, jer mi je bilo odlično to što on stvara svojom muzikom.

Nakon drugog razgovora, shvatio sam da on tačno zna zašto baš ja moram uraditi tu ilustraciju za Colossus EP. Imao je konkretnu priču koja prati njegove trake, meni se to odmah dopalo i nakon kratkog briefa poslao sam mu nekoliko skica. Reference za ovaj rad potiču iz old school ilustracija za SF romane 80-ih. Bilo nam je bitno da se stekne dojam kako iza te ilustracije stoji neka veća priča i nadali smo se da će posmatraču/ici bar malo probuditi maštu. Billain je želio marsovsku atmosferu i u procesu skiciranja mi je davao prijedloge kako on vidi tu gigantsku statuu. Mislim da je na kraju bio zadovoljan mojim rješenjima i finalnim radom."

Tvoja serija crteža Frames privukla je pažnju zbog zanimljivih kadrova filmova koje si birao za ilustriranje. Kako je nastala ideja za ovu seriju crteža, kako si birao kadrove, i koliko si u prosjeku crtao, obzirom da u kolekciji ima nekoliko frameova ogromnih formata?

"Koncept Frames je u neku ruku snapshot mog vizuelnog razvoja. Trudio sam se da pronađem izvore svojih inspiracija i shvatio da su to prizori iz filmova koje sam upijao kao dijete, koji su budili određene emotivne reakcije, te utjecali na razvoj moje mašte. S druge strane, film je zbir fotografskih slika koje u nizu stvaraju iluziju pokreta. Ja sam izvlačio te slike i reprodukovao ih kroz crtež baveći se likovnim problemima. Kad pogledate ovih 40 radova, može se zaključiti da ne postoji veza između kadrova i filmova koje sam odabrao, ali oni predstavljaju moje lično iskustvo.

Počeo sam sa malim formatima, a završio sa crtežom od 317 x 270 cm. To je bio izazov, savladati toliki format sa tehnikom ugljena i truditi se da crtački postignem jedan nivo realizma. Prošao sam puno toga sa ovim konceptom, od potrage za pravim papirom, prostorom za rad, trebala mi je ogromna daska kao podloga za papir, i slično. Na kraju sam i diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti sa Frames konceptom."

Da li i dalje radiš na toj seriji crteža ili si započeo nešto novo?

"Radim na sličnom konceptu, a razlika je u tome što se ovog puta bavim kadrom iz japanskih anime filmova. Stilski se razlikuje od rada na Frames, dosta sam pročistio crtež i ovog puta su to kolor ilustracije."

Dugo se baviš ilustracijom i stripom. Kako je to započelo, i šta su bile inicijalne inspiracije?

"Počelo je sa Mikijevim almanahom, a onda mi je, nekad 80-ih godina, stariji rođak dao svoje stripove. Do tada sam znao samo za Miki Mausa, a on je imao hrpu Stripoteka, GIGAnt, EKS, Horor, Conan i slično. Otvorio mi se potpuno novi svijet. Poslije toga sam počeo skupljati i stripove Dylan Dog. Nikad nisam volio Zagora, smatrao sam da crtač Zagora zapravo nema pojma o crtanju. Pored stripova, na mene su utjecali i filmovi: Blade Runner, Osmi putnik, Odiseja 2001, Altered State, Mad Max... Postoji jaka veza između filmske i strip umjetnosti."

 

Zanimljivo je to da su tvoji motivi često i vrlo futuristični, s puno distopijskih i science fiction momenata. Iz čega proizlaze ideje po kojima radiš?

"Sjećam se enciklopedije 1000 zašto, 1000 zato. Roditelji su je kupili, a ja još nisam znao čitati. Kažu da sam tatu tjerao da mi svaki dan čita o zvijezdama i planetama, samo to poglavlje od čitave knjige. Naravno, veliki utjecaj su ostavili SF filmovi, uglavnom holivudski. Prvi put sam u kino otišao 1986. i gledao Mad Maxa. U ratu sam otkrio SF magazine i romane, i opasno se navukao. U periodu opsade, Sarajevo sam doživljavao kao scenografiju nekog holivudskog SF distopijskog filma."

Također si kreator i SA:Bota, robota sastavljenog od dijelova sarajevske arhitekture, koji danas “gostuje” na Molimao majicama, a koji je pravi primjer tih sci-fi/distopijskih motiva koji su česti u tvome radu. Kako je nastao SA:Bot?

"Sandin Međedović (Molimao) je imao konkretnu ideju. Želio je da nacrtam robota sastavljenog od sarajevskih zgrada. To je meni bilo odlično. Bilo je sjajno raditi s njim, jer mi je dao potpunu slobodu. Prikupio sam sve reference i nakon prvih skica imao nešto što se Sandinu svidjelo. Odlučio sam se za nekoliko arhitektonskih objekata koji čine portret grada. Izbacio sam austrougarsku gradnju jer nije odgovarala stilu u kojem sam želio da radim tu ilustraciju. Stil se bazirao na japanskom Gundam robot dizajnu. Glavni problem kod ove koncept ilustracije je bio kako da uklopim različite stilove arhitekture i taj mehanički japanski stil. Imao sam razriješene ruke, pa sam odlučio da mijenjam određene elemente unutar arhiterkture i prilagodim ih mehanikom i izgledom robota. Kad sam završio svoj dio posla, Sandin je uradio print na majice. Bio je to sjajan osjećaj, vidjeti svoj rad na takvom mediju, a još bolji osjećaj kad sretneš nekoga na ulici ko tu majicu nosi na sebi."

Ne mogu da ne spomenem i strip u cijeloj priči, obzirom da si oduvijek bio dio sarajevske strip ekipe, zajedno s još nekim izvrsnim ilustratorima. Odakle potiče ljubav prema stripu i da li trenutno radiš na nečemu iz tog žanra?

"Sjećam se svog prvog stripa: bilo mi je možda šest ili sedam godina i vidio sam najavu za film Alien negdje na TV-u. Uradio sam nekoliko kaiš kadrova astronauta i nekog monstruma u svemirskom brodu. Kasnije sam se stalno vraćao toj strip formi radeći neke kratke scene i priče. Nisam nikad bio zadovoljan rezultatima, pa sam to uvijek bacao. Na Akademiji sam upoznao Borisa Stapića i Miroslava Slipčevića, imali smo običaj crtati zajedničke strip table u Sobi. Trenutno surađujem s još jednim ljubiteljem stripa, Aleksandrom Brezarom, i upravo smo završili jednu strip noir priču. Jako sam ponosan na taj rad jer smo pristupili dosta ozbiljno i mislim da je to do sada nešto najbolje što sam uradio. Uskoro će biti više informacija o tome."

Budući planovi?

"Nastaviti raditi na stripu, te naći izdavača u Americi ili Francuskoj."