Dr. sc. Goran Karanović: Nauku javnosti u BiH moramo učiniti zanimljivijom

U prostorijama Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine (NUBBiH) u Sarajevu, u organizaciji Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke i Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH, održana je zanimljiva stručna radionica o temi „Medijsko izvještavanje o naučnim/znanstvenim temama“.

Radionicu su vodili: dr. sc. Goran Karanović, stručni saradnik za naučno istraživačku infrastrukturu i naučni kadar u FMON, prof. dr. Maja Arslanagić-Kalajdžić, direktorica Centra za istraživanje i razvoj UNSA i vanredna profesorica na Katedri za marketing Ekonomskog fakulteta UNSA te doc. dr. sc. Dragan Markovina, historičar, publicist i novinar.

U ime organizatora prisutne je prvo pozdravio dr. Ismet Ovčina, direktor NUBBiH, koji je istakao da su potrebna veća ulaganja u nauku, naučne projekte i razvoj nezavisnih medija.

Trending

Poznat uzrok smrti Seada Jahića (27) iz Tuzle čije je tijelo pronađeno kod Jahorine

Vesela sveska i Male novine

Jasmin Branković, pomoćnik ministra u Sektoru za nauku i tehnologije Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke, izrazio je žaljenje što u BiH više nema izdanja poput Vesele sveske i Malih novina, u kojima bi školarci imali priliku upoznati se sa naučnim temama.

"To nisu skupi projekti, a u ono vrijeme bili su veoma edukativni. Takvih izdanja, nažalost, više nema", dodao je Branković. 

Radionica je okupila i brojne urednike i novinare iz najjačih i najvećih medijskih kuća u Bosni i Hercegovini.

Cilj je bio - približiti značaj izvještavanja o nauci te različite načine na koje je nauka direktno povezana sa svakom vrstom društvenog i privrednog razvoja.

O tome je govorio dr. sc. Goran Karanović, koji je u svom govoru želio ukazati na značaj prisutnosti naučnih tema u medijskom prostoru naše zemlje, kroz atraktivne i zanimljive priče te programske sadržaje, s obzirom na to da mediji imaju moć biti snažno pogonsko gorivo u razvoju i popularizaciji nauke u BiH.

"Naučne teme nisu popularne u javnosti kao recimo neki album Jale Brata ili Bube Corellija, čije pjesme za sedam dana dostignu i četiri miliona pregleda", kazao je dr. sc. Goran Karanović.

On je dodao da su radovi izvrsni alati za komunikaciju između naučnika, ali često je, osobito s komplikovanijim temama važno prilagoditi ih u nešto što mogu koristiti naši mediji.

"Naučnik se ne može stvoriti u 50. godini života, te je veoma važno odmah ulagati u naše mlade stručnjake", naglašeno je na radionici.

Dr. sc. Goran Karanović: Nauci se vjeruje

Naravno, nisu sve istraživačke studije namijenjene popularističkim naslovima - čak i neke od najvažnijih nauka nisu probavljive ili dovoljno relevantne za širu javnost da opravdavaju medijsko izvještavanje.

"Nauku moramo učiniti zanimljivijom, bez nauke nema ništa. A ono što je najvažnije - nauci se vjeruje", podvukao je, između ostalog, u zanimljivom izlaganju dr. sc. Goran Karanović.

Novinari se suočavaju s velikom kontrolom i konkurencijom te se trude pratiti osnovne promjene u načinu na koji se vijesti isporučuju.

"Publika koja je čitala dugotrajne dnevne novine i slušala noćne emisije sve se više okreće kratkim internetskim vijestima koje privlače pozornost. To znači povećanje kontroverznih vijesti visokog profila i emocija", naglasio je doc. dr. sc. Dragan Markovina.

Na radionici je trebao govoriti i prof. dr. Husnija Kamberović, profesor na Filozofskom fakultetu UNSA, ali je učešće otkazao zbog opravdanih razloga.

Inače, ova radionica je jedan u nizu ovogodišnjih projekata koje je Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke realiziralo u saradnji sa Nacionalnom i univerzitetskom bibliotekom Bosne i Hercegovine.