Doktor Stevanović o pandemiji: Vakcina je izlaz na kraju tunela

U Bosni i Hercegovini ima razloga za zabrinutost kada je u pitanju prisustvo zaraze koronavirusom, rekao je u intervjuu za Anadolu Agency (AA) prim. dr. Dragan Stevanović, internista, nekadašnji šef Odjeljenja interne medicine u Općoj bolnici "Prim. dr. Abdulah Nakaš" u Sarajevu, sada angažiran kao ljekar u COVID odjelu te bolnice.

Dr. Stevanović kaže kako su dva razloga za zabrinutost zbog stanja u Bosni i Hercegovini u vezi sa širenjem koronavirusa.

"Prvi je što je nivo zaraženosti stanovništva i novopristiglih zaraženih bolesnika svakim danom sve veći, što je realno problem koji moramo sagledati i donijeti neke mjere. A, drugi razlog za zabrinutost je što Bosna i Hercegovina ni godinu dana nakon početka pandemije nije naučila ili shvatila da je ovo jedan globalni, pa tako i bosanskohercegovački problem i da su potrebene svakodnevne, promptne i efikasne mjere i da taj nivo dogovaranja, na koji smo se mi u BiH posljednjih 30 godina navikli, neće polučiti rezultate", poručio je dr. Stevanović.

Povećan broj reinfekcija koronavirusom 

Naglasio je da sam Dejtonski mirovni sporazum i sve ovo što imamo - ustavno uređenje, uopšte nije problem da Bosna i Hercegovina u ovom momentu efikasno djeluje.

"Ima prostora unutar ustava, zakona i svega ostalog da se djeluje. Parlament na bilo kojem nivou može u roku od 24 sata promijeniti zakon, ako je to potrebno. On ga i tumači. Dakle, to su izgovori da se nešto ne može. Veliki problem je u Bosni i Hercegovini što se sticajem raznih okolnosti desilo da smo u ovom posljednjem mandatu političkom voljom onih koji upravljaju Bosnom i Hercegovinom dobili najnesposobnije i najneodlučnije ljude u izvršnoj vlasti, kako u jednom, tako i drugom entitetu, ali i na nivou BiH. Oni, prvo, nemaju petlje da snose odgovornost za odluke koje treba da donose. Očito, nisu samostalni i čekaju da im to neko drugi naredi. Istovremeno, nemaju ni kapacitete stručne, pa ja bih čak rekao - nek' bude i teška riječ - ni intelektualne da se nose sa ovim problemom", stava je dr. Stevanović.

Istaknuo je da bez koordinirane akcije na nivou države Bosne i Hercegovine nikada neće biti dobrih efekata, jer smo međusobno vrlo međuzavisni, povezani.

"Ne bira virus Srbina, Bošnjaka i Hrvata, niti prati entitetsku granicu, niti kantonalne... Moraju mjere biti sinhronizovane, konzistentne sa nivoa države BiH. Za to su postojali neki planovi, već pripremljeni, ali nažalost, nisu aktivirani. Dakle, sve je na nivou države kada je u pitanju reakcija, pa tek onda između entiteta i kantona. Naravno, svaka sredina ima dodatne specifičnosti u datoj situaciji kretanja, boravka zaraženih, epidemiološkom stanju, zdravstvenim kapacitetima, koja može poduzeti i dodatne mjere. Ali, ako se recimo zatvori jedan kanton, a ne zatvorite i drugi, niste ništa riješili. Ako se zatvori FBiH, a ne zatvori entitet RS, opet niste ništa riješili. Ako zatvorite oboje, a puštate da vam izvan BiH nekontrolisano ulaze ljudi koji mogu unijeti zarazu, opet niste ništa riješili. Znači sinhronizovana akcija, koja bi podrazumijavala i nivo države i kantona i entiteta, bi jedino mogla donijeti rezultate. Ali, ja, nažalost, trenutno ne vidim snagu koja bi to pokrenula", rekao je dr. Stevanović.

Govorio je i o sve većoj prisutnosti reinfekcija, odnosno situacija da osobe koje su ranije prebolovale COVID-19, infektivnu respiratornu bolest koju izaziva novi koronavirus, ponovo obolijevaju.

"I bez novog soja virusa, koji je virulentniji, brže se širi i lakše se prima u organizamu, logično je sa stanovišta medicinske nauke da je neko ko je prebolio ranije infekciju, da se ponovo razboli. Razlozi su vrlo jasni u onih pet faktora koji doprinose širenju bolesti - izvor, količina virusa, njegova prijemčivost, otpornost organizma... Moguće je da ste prebolovali jednom korona infekciju, da imate loš imunitet, da ste u jednom određenom vremenu došli u kontakt sa osobom koja je producirala veliku količinu virusa koju ste vi apsorbirali i da vaš slabiji imunitet koji imate nije to mogao savladati, pa ste poslije ponovno razvili bolest. U takvim situacijama najčešće, i praksa to pokazuje, ta druga bolest, drugi put zaraženost, ide sa mnogo blažim simptomima jer već imate memorijske stanice u svom organizmu koje produkuju antitijela i nose se sa tom bolešću. I brže reaguju nego u prethodnoj situaciji. I, naravno, novi soj je mnogo virulentniji, brže se širi, tako da i to je jedan od razloga što imamo veći broj oboljelih i što među njima imamo i ljude koji su ponovo zaraženi iako su preboljeli bolest", objasnio je dr. Stevanović.

Vakcinacija nema alternativu 

Sagovornik Anadolu Agency govorio je i o pokušajima osporavanja vakcine kao lijeka za koronavirus, odnosno o antivakcinalnom lobiju, iako u BiH sam proces imunizacije protiv koronavirusa u većem obimu još nije počeo.

Napomenuo je da nije pristalica tzv. jednoumlja ni u kojem pogledu, pa ni u nauci. Nauka ne bi bila nauka, dodao je, ako ne biste nešto iznosili kao dokaz i tvrdnju i to potvrdili naučnim metodama, ako to drugi ne bi mogli provjeriti i ako drugi ne bi mogli osporavati, pa predložiti svoje teorije.

"Sada je većina ljudi u medicinskoj nauci, struci, 90 posto prihvatila činjenicu da postoji dovoljan broj dokaza da virus prvo postoji, da izaziva ovo što izaziva i da su mjere klasične prevencije potrebne da bi makar smanjili broj oboljelih u jedinici vremena i omogućili njihovo liječenje. Vakcina je jedini izlaz na kraju tunela da ovu epidemiju dovedemo pod kontrolu. Vakcine su brzo napravljene. Nisu napravljene brzo zato što je to neki eksperiment, nego zato što postoje tehnologije koje već godinama razvijamo kod drugih lijekova i što su države uložile ogromne novce da ta ispitivanja i proizvodnja tih lijekova ide što brže. Ispitane su po svim klasičnim metodama nauke, kroz fazu I, II, III i IV kliničkog ispitivanja i, naravno, nema tog lijeka koji nema nusefekte. Tako je od najobičnijeg aspirina, pa da ne kažem do vitamina C koji svaki dan uzimate, pa tako i do visokosofisticiranih proizvoda kao što je vakcina. Vakcina ima svojih nusefekata koji su opisani. Nažalost, ali kod jednog vrlo malog broja ljudi dovede i do krajnjih ishoda, odnosno do fatalnih ishoda i to je sve ono sa čim mi ulazimo u ovaj cijeli proces", naveo je dr. Stevanović.

U Americi je vakcinisano oko 100 miliona ljudi. Antivakseri, kako je kazao, izbacuju podatak da je nešto više od 1.900 građana koji su vakcinisani imalo komplikaciju sa krajnjim smrtnim ishodom.

"I to je njihov razlog da kažu - vakcine su opasne. Kada vi to provedete u racionalne brojke, to je 0,002 posto ljudi koji su nakon vakcinacije imali komplikacije sa fatalnim ishodom. U svijetu 1,2, a u BiH skoro 3,9 i više posto ljudi ima fatalnu posljedicu sa smrtnim ishodom nakon zaraze koronavirusom. Samo uporedite te brojke", naglašava dr. Stevanović.

Naveo je kako je prije deset godina imao tegobe i otišao sam na kateterizaciju srca. Pritom, imao je takvu katastrofu sa krvnim sudovima da je samo jedan krvni sud bio protočan 10 posto.

"Statistička vjerovatnoća da ću doživjeti kraj te godine je bila 5 do 10 posto. Operacija, tri bajpasa, mi je garantirala da bi mogao preživjeti deset godina, ali statistička vjerovatnoća da bi mogao podleći na toj operaciji je bila više od 10 posto. Šta ćete vi kao razuman čovjek izabrati? Naravno, ono što je bolje. Sve je u životu svjestan rizik, i vi birate ono što je manje rizično, odnosno ono što donosi veći benefit, a manju štetu. I tako je u svim poslovima, pa i u medicini. Nema ništa da je apsolutno sigurno ili apsolutno ispravno. I to je jedan od razloga - zašto vakcina", rekao je dr. Stevanović.

U sarajevskim bolnicama, zbog velikog broja hospitaliziranih osoba kojima je potrebna kiseonička podrška, strahuju od toga da će im zafaliti medicinski kiseonik, kojim u BiH snabdijeva samo jedna kompanija. Dr. Stevanović se osvrnuo na probleme sa kiseonikom čija potrošnja je naglo porasla u toku ovog, trećeg vala pandemije koronavirusa.

"U ovim situacijama kiseonik se enormno troši. To je jedan od glavnih lijekova. Imate pacijenata koji u minuti prime od 15 do 30 litara kiseonika, što su količine koje smo do sada izuzetno rijetko koristili. Imate sada mnogo pacijenata takvih, sa tim potrebama. Dnevna potrošnja kiseonika u Sarajevu je trenutno ravna ranijim mjesečnim potrošnjama. Logično je da u takvoj situaciji se postavi pitanje snabdijevanja. Takva situacija je bila i kod prethodnog vala, pa smo se angažovali i rekli to ćemo prevazići. Žao mi je što od onog vala do ovog vala nismo probali riješiti i pitanje vlastite proizvodnje. Jer, BiH je na više mjesta proizvodila kiseonik za kiseoničku potporu. Proizvodila je i industrijski kiseonik koji je izuzetno visoke čistoće. Možda, čak, i čistiji od medicinskog kada se tiče specijalnih zavarivanja. Mi smo takav kiseonik zahvaljujući našim inženjerima i njihovoj inventivnosti koristili. Treba okupiti pamet bosanskohercegovačku, pa vidjeti gdje su nam rezerve koje bism mogli koristiti ukoliko dođe do nestašice", kazao je dr. Stevanović.

Prema njegovim riječima, trenutno nema nestašice, ali je upozorenje da bi je moglo biti ako se ovaj trend nastavi, a "mi se ne organizujemo da i na drugi način to nadoknadimo". Kazao je da to treba uraditi racionalnom upotrebom s jedne strane i dodatnim izvorima sa druge strane.

"Mene uvijek žalosti kada ljudi koji su odgovorni rukovodioci izađu u javnost, tako dramatično to postave i traže od nekoga drugog da riješi problem, a cijelo vrijeme su imali priliku da i oni o tome razmišljaju unaprijed na neki način i da preduprijede ove situacije. Ali, tako je kako je", dodao je dr. Stevanović.

Problemi sa nabavkom lijekova za tretman COVID pacijenata 

Govorio je i o načinu liječenja infekcije koronavirusom lijekovima, odnosno onim što se koristi u tretmanu pacijenata na bolničkom liječenju.

"Što se tiče lijekova, trenutno u svijetu na svim niovima usvojeni medicinski protokoli za liječenje teških slučajeva COVID infekcije preporučuju upotrebu Tocilizumaba, biološkog lijeka koji sprečava razvoj takozvane citokinske oluje koja u drugoj fazi COVID infekcije predstavlja nama medicinarima najveći problem. Dakle, to nije više virus ili virusna infekcija, nego nesvrsishodni odgovor organizama. Taj lijek se pokazao u velikom stepenu efikasan, ako se pravovremeno prepozna pacijent kojem treba i pravovremeno mu se da, može spriječiti takozvanu citokinsku oluju i sačuvati život pacijentu", naveo je dr. Stevanović.

U BiH taj lijek registriran je za reumatske i slične bolesti, autoimune, ali nažalost, nije za COVID.

"I na taj način je građanima onemogućeno da dođu do njega za ovu dijagnozu. Građani se snalaze tako što, kada im tri doktora iz bolnice kažu da taj lijek treba, odu pa ga kupe za velike novce za naš standard, gubeći vrijeme dok ga nađu i donesu. A, insistiram na tome da je vrlo bitno pravovremeno reagirati. I, naravno, trpe ekonomsku štetu koja je prilično velika. Mi se intenzivno trudimo i insistiramo kao zdravstveni radnici prema državi BiH da se za lijek kojeg ima u BiH promijeni indikacija, a država to može jednom vrlo jednostavnom kratkom odlukom, i da se obezbijedi lijek u bolnicama, da se on u bolnici daje na teret zdravstvenog osiguranja i da doktori po istom principu mogu svakom pacijentu - imao novaca ili ne - ordinirati lijek. To je moguće i pošteno, ali je država inertna", istaknuo je dr. Stevanović.

Sada su, dodao je, poduzete neke mjere, makar na nivou kantona, "nadam se da će danas biti saopštene, da se makar građanima brzo refundira taj novac". Ali, zaključio je kako ni to neće riješiti problem sve dok se problem ne riješi na nivou države.

Što se tiče lijeka Remdesivir, kazao je dr. Stevanović, on je svugdje u svijetu stavljen u vodiče, to je lijek ne smanjuje smrtnost, ali ako se pravovremeno upotrijebi, što su i iskustva u BiH, vrlo usporava tok bolesti i čini je blažom.

"Mi imamo mnogo iskustava o tome da taj lijek na taj način djeluje ako se da u prvih pet do devet-deset dana. On je još skuplji od Tocilizumaba. Jedno vrijeme bio je na našem tržištu u apotekama, pa su ga pacijenti kupovali da bi Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH donijela zabranu, jer on jeste kao i Tocilizumab isključivo za upotrebu u bolničkim ustanovama. Bolnice nemaju mogućnost trenutno da ga kupe, nego da traže interventni uvoz sa procedurama koje traju. Tako da i ovdje bi država trebala da reaguje brzo i da napravi interventni uvoz i obezbijedi bolnicama upotrebu ovog lijeka", naglasio je dr. Stevanović.

Pomenuo je i treći lijek, Favira.

"To je lijek koji je u Turskoj registrovan za gripu, ali u eksperimantalnoj je fazi i za COVID infekciju. Ima dobrih rezultata ako se primijeni u prvoj fazi bolesti i to prvi do peti dan. S tim mi imamo kliničkih iskustava. Imali smo taj lijek, ali opet zbog administrativnih razloga što lijek nije na listi i nije odobren upravo za ovu indikaciju, što bi se sada morale voditi kliničke studije u BiH, povučen je i negdje stoji na lageru. Tako da administracija zaista kaska za onim što bismo mi kao ljudi trebali da imamo kao alate i instrumente da pomažemo pacijentima", istakao je dr. Stavanović.

U tretmanu pacijenata daju Tocilizumab i Remdesivir pored konvencionalne terapije, jer se ljudi snalaze i idu u Srbiju i Crnu Goru da ih nabavljaju.

Pravo vrijeme za uzimanje vitamina C i D 

Govorio je i o tome kada uzimati suplemente za jačanje imuniteta, s obzirom na to da veliki broj građana to čini tek nakon što utvrdi da je obolio.

"Kada god uzmete nećete pogriješiti. Što ranije uzimate, to bolje. Recimo, moja supruga i ja vitamine D i C, selen i prirodno više voća i povrća koristimo od februara prošle godine. Nismo prestajali ni kada je bila najblaža situacija u BiH. Mislim je sada vrijeme. Meni je naravno malo tužno što opet farmaceutske kuće i industrija ovo stanje koriste da su cijene takve kakve jesu. Sada okrenite bilo koju televiziju dobit ćete stotinu nekih takvih preparata koji su bir iladž. Najjednostavnije su vitamini C i D, koji podižu prirodni imunitet", savjet je doktora Stevanovića.

Kazao je da treba što više šetati u prirodi bez zaštitne maske, ali ne u grupi od 100 ljudi ili 50 ljudi, nego sa svojom porodicom, sa kojom inače boravite.

"Potreban je racionalni način življenja, bez stresa. Moramo prihvatati situaciju i vidjeti da ima izlaz, što će također pridonijeti podizanju imuniteta. Velikim dijelom je do nas. Za razliku od ovih ortodoksnih, uvijek govorim maska je nužna gdje sam u grupi, bilo da sam na otvorenom ili u grupi u zatvorenom prostoru. Jer, ona sprečava da dobijemo veliku količinu virusa u jedinici vremena. Opet ćemo mi doći u kontakt sa virusom, ali mnogo manje. Dat ćemo šansu svom organizmu da se odbrani. Na otvorenom, gdje nisam u grupi, više volim disati čisti zrak nego preko maske. Ja mislim da to nije nikakav grijeh. Normalni ljudi šetaju i kada vide da im u susret ide neko, to sam doživljavao, stave masku dok ne prođu, opet skinu i idu dalje. Vi to, nažalost, našim ljudima ne možete objasniti. Zašto mi insistiramo na ovim drastičnim mjerama, a neke zemlje ne. Jer, imaju drugačiju kulturu", naveo je dr. Stevanović.

Građanima BiH je poručio kako je veoma važno poštovati propisane mjere koje podrazumijevaju nošenje maski, fizičku distancu, pranje ruku...

"Sve u životu bude i prođe. Sa mnogo većim nevoljama smo se iznosili, pa ćemo se iznijeti i sa ovom. Uvijek smo bili uspješniji kada smo bili solidarni i kada smo se poštovali i kada smo poštovali ono što se preporučuje kao mjera. Mjere jesu dosadne, ali su vrlo efikasne. Nositi masku u zatvorenom i u bliskim kontaktima sa ljudima, prati ruke redovno i u svakoj situaciji te držati što više fizičku, ne socijalnu, distancu. Socijalna distanca se može držati na hiljadu načina, a fizička samo na jedan - razmakom jednog od drugog", kazao je dr. Stevanović.

Dodao je kako svi građani moraju reducirati ono što nije nužno u trenutno, dok ne prođe ovaj kritični val zaraze.

"Razumijem potrebu za pijenjem kafe, za druženjem, ali to možemo i na drugačiji način. Sa svojim kćerkama i jednom i drugom svako jutro pijem kafu tako što su one na skypeu s jedne, a ja sa druge strane. Nismo socijalno distancirani. To su neke uopštene mjere kojima ljudi mogu pomoći, prije svega, sebi, ali mogu pomoći i onima koji se zaista iskreno trude da pomognu onima koji se razbole. Jer će biti manje bolesnih u jedinici vremena i mi ćemo se onda moći posvetiti zajedno onome ko je stvarno bolestan, da njega izvučemo iz te situacije. Jedna opšta ljudska solidarnost bi trebala da se pokaže u ovom momentu, a to zavisi od svakog od nas", poručio je dr. Stevanović u razgovoru za Anadolu Agency.

Bogićević je simbol BiH 

S obzirom na to da je 24. marta zakazana konstituirajuća sjednica novog saziva Gradskog vijeća Grada Sarajeva, a kako je dr. Stevanović kandidat za zamjenika predsjedavajućeg, govorio je i o tome da li će Bogić Bogićević biti izabran za novog gradonačelnika Sarajeva te šta bi trebali biti zadaci nove Gradske uprave i Gradskog vijeća Grada Sarajeva.

"Vjerujem da će Bogić Bogićević, koji je na neki način simbol BiH za koju se ja borim, a on se čak u jednom momentu i izborio, biti gradonačelnik Sarajeva. Grad Sarajevo po trenutnom ustavnom uređenju, na moju žalost, nema nekih velikih ingerencija. Više je to jedna ceremonijalna institucija koja simbolizuje BiH. I na takav način ga doživljavam. Grad Sarajevo je glavni grad BiH, glavni grad svih njenih stanovnika, i u RS-u i u FBiH, Mostaru, Sarajevu, svugdje, i želim da tako i bude, da gradonačelnik i cijela Gradska uprava na takav način simbolizuju Grad Sarajevo. Mislim da će tome Bogić Bogićević stvarno doprinijeti kao jedan mudar čovjek, sa puno iskustva, autoritet i opšteprihvaćen u BiH. Čak i oni koji osporavaju ono njegovo čuveno glasanje u Predsjedništvu SFRJ ne mogu da mu prigovore da nije čovjek od autoriteta i od riječi. Ako to napravimo, već smo napravili dosta", kazao je dr. Stevanović.

Dodao je kako će nova gradska vlast, iako tu Grad ima male ingerencije, nešto napraviti oko komunalne infrastrukture, izgradnje, planova...

"Tako sinhronizirati ove četiri općine i tražiti od Kantona Sarajevo da sinhroniziramo i ove druge koje ne čine gradsku zajednicu. Duboko vjerujem da Grad Sarajevo nije ovo što je sada, nego je i grad, i istočno i zapadno Sarajevo. To je jedna regija multikulturalna koja bi morala da napravi što je moguće više. Ako nema administrativnih, suštinskih povezivanja, jer je to u interesu svih, onda je to loše. Ako to uspije Gradsko vijeće i gradonačelnik, onda je njegov izbor apsolutno opravdao naše povjerenje", poručio je dr. Stevanović.