Djetinjstvo u ratu zauvijek sačuvano od zaborava

''Djetinjstvo u ratu je kad te mama kupa nasred dnevnog boravka, iz džezve, vodom sa šporeta... (...) Dani i noći provedeni u podrumu uz Ikar konzervu i krišku hljeba u rijetkim trenucima namazanu feta sirom... (Nedim, 1987.) U izlogu granapa jedna čokolada i kilogram kafe. Cijena užasna. Gledala sam u tu čokoladu i plakala kao nikad... (Emina, 1984.) Kraj našeg djetinjstva bio je planiran za proljeće '92. Maturska haljina i sad stoji nedovršena i neobučena u plakaru... (Maja, 1974.) ... Žalio sam što nisam babu još jednom poljubio prije nego je krenuo na Trebević (Edin, 1984.)''

Sjećanja 1100 dječaka i djevojčica, sada odraslih ljudi, koji su svoje djetinjstvo proveli u ratu u periodu od 1992. do 1995. godine, prvi put su skupljena na jedno mjesto i objavljena u knjizi pod nazivom 'Djetinjstvo u ratu'.

Osnivač i autor ovog velikog projekta je Jasminko Halilović, koji je još prije dvije godine došao na ideju da skupi i objavi brojna sjećanja djece iz rata. Nakon što je zatražio od ljudi da mu pošalju svoja sjećanja sažeta u 160 znakova, za samo nekoliko mjeseci kontaktiralo ga je preko 1500 ljudi iz 38 zemalja svijeta. 

FOTO: Damir Hajdarbašić, Radiosarajevo.ba

Knjiga je konačno tu, a večeras je u Domu mladih u Sarajevu održana i njena zvanična promocija, kojoj su prisustvovali i ljudi koji su svojim zapisanim sjećanjima doprinijeli nastanku ove knjige. Isječke iz knjige i pojedina sjećanja iz rata na promociji su čitali glumci Snežana Alić i Jasenko Pašić, dok je muzičku podlogu uradio Nedim Zlatar.

Pisana riječ je vječna, ona ostaje da živi zauvijek

Prošlo je dvadeset godina, a ova su djeca sada odrasli ljudi, koji su nastavili sa svojim životima. S obzirom na to da neki od njih nisu mogli doći u Sarajevo večeras, snimili su video zapise koji su pušteni na promociji.

Video zapisom iz Francuske, na promociji je učestvovala Selma Tanović, Filip Andronik koji je pričao o sakupljanju omota od hrane iz humanitarne pomoći, a videom se iz Cambridgea javio i Ogi Tomić, koji je govorio o svom djetinjstvu u ratu koje je proveo u domu za napuštenu djecu.

''Bilo je grozno, pogotovo ako si u domu za napuštenu djecu, ali ću se uvijek sjećati i lijepih stvari. Ponosan sam i sretan što sam dio ove knjige'', kazao je Ogi, koji je danas jedan od uspješnijih snimatelja u Velikoj Britaniji.

U Sarajevo je večeras iz Austrije stigao i Admir Kadrić, koji je podijelio svoju priču, čitajući isječke iz starog, ratnog dnevnika. Admir se za vrijeme rata borio sa leukemijom, da bi 1994. bio prebačen u Njemačku na liječenje, kada je tek ponovo vidio svoju porodicu.

Admir Kadrić, FOTO: Damir Hajdarbašić, Radiosarajevo.ba

''Pisana riječ je vječna, ona će živjeti zauvijek i ostati nam kao opomena da nijedno dijete više ne provede djetinjstvo u ratu'', kazala je Amina, dok se Damir Saračević čitajući priče iz svog ratnog dnevnika, podsjetio trenutka u kojem mu je ''teta Zahida donijela narandžu'' i koji je bio jedan od najsretnijih u njegovom životu.

Divjak: Izuzetno korisna i potrebna knjiga

Na promociju knjige 'Djetinjstvo u ratu' došao je i Jovan Divjak, koji je za portal Radiosarajevo.ba kazao da je iznimno ponosan na Jasminka Halilovića i realizaciju jedne ovakve ideje.

''Ovo je prvi projekat ovakve vrste na našim prostorima, izuzetno korisna i potrebna knjiga, te je jako je bitno da se ona prevede na četiri jezika, kako bi se i mladi iz Europe upoznali sa njom. Trebamo da shvatimo koliko su ta djeca danas zrela. Danas, naravno, razmišljaju drugačije, ali su njihova sjećanja još uvijek svježa. Najveća je bol onih koji su u ratu izgubili svoje najbliže, naravno, ali su mladi ljudi pokazali da i u najtežim trenucima ističu prijateljstvo i ono značajno – da je tada bilo bolje nego danas, kada su u pitanju ljudski odnosi'', kazao je Jovan Divjak, istakavši kako je ova knjiga ''silna opomena'' onima koji vode državu da tim mladim ljudima treba posvetiti mnogo više pažnje i odgovornosti.

FOTO: Damir Hajdarbašić, Radiosarajevo.ba

''Riječ koja se u knjizi ponavlja više puta nego smrt je riječ 'ljubav', ljubav prema nekom drugom, drugačijem, ljubav prema komšiluku, prijatelju, istini... Odlika je to karakteristična za Balkan, a možemo je vidjeti i na primjeru Srđana Aleksića – postoji ta historijska vezanost jednih za druge, bez obzira na religiju i nacionalnost, te su tada prijateljstva bila mnogo bolja nego danas'', kazao nam je Jovan Divjak.

''Iako je ovo knjiga sa ratnom temom, vjerujem da je ona ipak u svojoj suštini antiratna. Ona je svjedočanstvo jednog perioda života, djetinjstvo u ratu nas je obilježilo, te smo postali ljudi sa velikim životnim iskustvom'', kazao je Jasminko Halilović, dodavši kako se nada da će ova knjiga pomoći odraslima da shvate kolika je njihova odgovornost da se ovako nešto nikad ne ponovi i da stvore bolji svijet za djecu.