Dani arhitekture 2010 predstavljaju: 3LHD (FOTO)
Radiosarajevo.ba
U okviru ''Dana arhitekture'' predstavio se sa svojim radovima i arhitektonski studio 3LHD koji djeluje od 1994. godine i iza sebe ima mnogobrojne projekte i realizacije u Hrvatskoj i inostranstvu, nagrađivane važnim hrvatskim i internacionalnim nagradama.
Za projekt i realizaciju memorijalnog Mosta hrvatskih branitelja u Rijeci 3LHD je nagrađen najvažnijom svjetskom nagradom za mlade nadolazeće arhitekte AR+D award, koju dodjeljuje najugledniji svjetski arhitektonski časopis The Arthitectual Review. Za isti projekt 3LHD je osvojio i najvažniju hrvatsku arhitektonsku nagradu Viktor Kovačić za najbolju realizaciju 2001. godine. Most je još dobio priznanja: Piranesi (Piran, Slovenija), Bauwelt (Berlin, Njemački) te nagradu najvažnijeg američkog časopisa za dizajn I. D. Magazine. Za projekt kuće Vila Klara 3LHD je nagrađen državnom nagradom Vladimir Nazor za 1999. godinu, a 1996. pobijedili su na 24. salonu mladih sa projektom Hotel M te su dobili priznanje za nacionalni muzej Koreje u Seoulu.
Centar Zamet, Rijeka
Projekti 3LHD-a prezentirani su u najuglednijim svjetskim časopisima kao što su japanski A+U, britanski The Architectual Review, njemački DB, talijanski Interni, hrvatski Oris itd.
Arhitekti 3LHD-a održali su predavanja na mnogim internacionalnim fakultetima i institucijama kao što su RIBA London (UK), Arhitektonski Trijenale u Künstlerhaus u Beču, arhitektonski fakulteti u Gracu, Beču, Minhenu.
Radovi 3LHD-a izlagani su u Beču, Kopenhagenu, Londonu, a 3LHD je pozvan i u New York na veliku izložbu Open: new design for public space u Van Alen Intitute u društvu najeminentnijih svjetskih arhitekata kao N. Foster, P. Eisenman, W. Alsop, Diller&Scofidio. Značajan uspjeh 3LHD-a bila je i pobjeda na natječaju za hrvatski paviljon za svjetsku izložbu EXPO 2005 u gradu Aichi u Japanu.
Spaladium Centar, Split
Za sebe arhitekti 3LHD studija kažu da nastoje istražiti onaj naprimjereniji koncept i stvoriti novu vrijednost. Uvijek rade svojevrsni prototpi, koji je nekada redizajn, a nekada istraživački poduhvat.
3LHD su osnovali i vode četiri partnera - arhitekti Saša Begović, Marko Dabrović, Tanja Grozdanić i Silvije Novak. Sa gospodinom Novakom smo razgovarali o njihovom radu, pristupu arhitekturi ali i problemima sa kojima se susreću.
RadioSarajevo: Šta predstavlja skraćenica 3LHD?
Novak: Pa zapravo kada smo kao studenti na petoj godini studija osnivali taj naš biro, odnosno našu praksu, jer tad još nije to bio biro, htjeli smo se nekako nazvati. Nismo željeli koristiti svoja imena jer smo oduvijek imali neku ideju o nekakvoj grupi, odnosno timu. 3LHD tako znači ''tri ljevaka i hard disk''. Tada smo imali jedan kompjuter i jedan od nas ga je znao upotrijebiti, a nas ostalih troje je imalo ''lijevu ruku'', jer smo ljevoruki. Tako je nastao 3LHD.
RadioSarajevo: Kako bi objasnili vaš osnovni princip ili pristup promišljanju i djelovanju u arhitekturi?
Novak: Da bi se stvarala dobra arhitektura potrebna je izuzetno velika energija i, kako ja to volim reći, koncentracija. Koncept mora biti potpuno jasan i sve što se poslije toga dešava mora pratiti i preispitivati tu osnovnu ideju i koncept. On dakle mora biti potpuno jasan kako bi na kraju projekt uspio. To je zapravo izuzeto teško održati jer jedan projekt je pod utjecajem raznih struka koje su potrebne da bi se određena ideja pretvorila u objekt za građenje, pa se na neki način mora stalno paziti da se ne raspadne. Vrlo često su to procesi koji traju po nekoliko godina. Dakle treba nastojati održati jednu ideju potpuno frišku, od one prve zamisli, i od nje nikada ne odustati.
Most hrvatskih branitelja, Rijeka
RadioSarajevo: Vaš je rad prepoznat i u širem, internacionalnom kontestu - potvrđen nagradama, prezentacijama u nekim najuglednijim svjetskim časopisima za arhitekturu i tako dalje... Šta to za vas znači i kako vi sebe doživljavate u tim širim okvirima?
Novak: Sve je počelo sa mostom hrvatskih branitelja koji smo napravili kao jako mladi, još na početku naše prakse. To je bio kraj devedesetih godina u Hrvatskoj i taj je projekt vrlo pozitivno odjeknuo u javnosti. Ne samo naš projekt nego i tema, koja je bila vrlo zanimljiva za neku evropsku kulturnu zajednicu - tematiziranje spomenika. Neću reći da je to bila vrlo diskutabilna tema, ali jeste bila tema na granici arhitekture. To nam je omogućilo nekakav internacionalni diskurs, odnosno počeli smo dobijati pozive za razne simpozije, predavanja i razgovore gdje smo upoznali i niz kolega. Oduvijek je kod nas postojao zapravo taj neki prkos, da ne želimo biti hrvatski arhitekti, već arhitekti nekog malo šireg okruženja, obzirom da već petnaest godina pričamo o nekakvoj Evropi. Uvijek nam je zapravo bio uzor evropski kontekst i uvijek smo se uspoređivali sa nekom našom generacijom na evropskoj sceni.
Sportska dvorana Bale, Bale
RadioSarajevo: U nastojanju da očuvate vašu ideju susretali ste se u dosadašnjem radu sa kontra-stavom i javnog mnijenja te raznim polemikama, kao u slučaju Mosta hrvatskih branitelja ili splitske Rive. Kako ste se nosili sa tim reakcijama?
Novak: U početku je izuzetno teško. Poslije malo oguglate i shvatite da trebate naučiti razlikovati konstruktivnu kritiku od one koja je isključivo emotivna ili proizišla iz nekog potpuno drugog razloga. Jednostavno ne treba to sve ignorirati, treba sudjelovati u tome, ali pokušati u tome svemu zadržati jedan zdrav razum. Sigurno da je tu puno pomoglo to što smo nas četiri partnera i kad jedan, kako bi se reklo, gubi živce ili gubi tlo pod nogama onda se drugi ustaje. Na neki način se savršeno nadopunjujemo i uvijek smo spremni na apsolutno svaku reakciju i sve udarce koji nas ne smiju odvesti na krivi put. Kako sam rekao i na početku, za ideju koja je u startu postavljena mora se naći snage i koncentracije da se izgura do kraja.
Plesni centar, Zagreb
RadioSarajevo: Na kraju, u Šangaju je počeo Expo 2010, a prije par godina, 2005, na svjetskoj izložbi u Japanu, u gradu Aichi, 3LHD je bio zadužen za kreiranje hrvatskog paviljona. Kakvo je to iskustvo bilo za vas?
Novak: To je bilo izuzetno zanimljivo iskustvo. Stvar je u tome što dolazite u jednu zemlju koja ima potpuno drugačija pravila, pa čak i načine ponašanja. Bili smo jako zbunjeni ali sa jednim velikim interesom. To su s jedne strane potpuno precizni, savršeni japanci, a s druge potpuno nekomunikativni, odnosno komunikativni u svome svijetu ali nekompatibilni sa drugim. To su bili sastanci koji su trajali po četrnaest sati i tokom kojih bi mi njima objašnjavali šta mi zapravo hoćemo, a nakon toga uopće nismo znali jesu li shvatili ili nisu. No, slijedećeg jutra bi sve to što smo dan prije dogovorili bilo izvedeno. Osim toga, taj projekt, iako ga na predavanju nisam uspio baš detaljno objasniti, je zanimljiv zato što se radi o jednom malo drugačijem poimanju arhitekture gdje je prisutan jedan više scenski nastup nego arhitektura kao takva, gdje se arhitekt našao više u nekoj ulozi režisera koji mora pripremiti teren da bi sve struke došle do izražaja. To nije izložbeni prostor u koji vi ulazite i sami se po njemu krećete, nego ste potpuno vođeni. Svakih deset minuta uđe sto ljudi, odgleda prezentaciju, i nakon toga uđe ponovo novih sto ljudi.
Expo 2005, hrvatski paviljon
Za projekt i realizaciju memorijalnog Mosta hrvatskih branitelja u Rijeci 3LHD je nagrađen najvažnijom svjetskom nagradom za mlade nadolazeće arhitekte AR+D award, koju dodjeljuje najugledniji svjetski arhitektonski časopis The Arthitectual Review. Za isti projekt 3LHD je osvojio i najvažniju hrvatsku arhitektonsku nagradu Viktor Kovačić za najbolju realizaciju 2001. godine. Most je još dobio priznanja: Piranesi (Piran, Slovenija), Bauwelt (Berlin, Njemački) te nagradu najvažnijeg američkog časopisa za dizajn I. D. Magazine. Za projekt kuće Vila Klara 3LHD je nagrađen državnom nagradom Vladimir Nazor za 1999. godinu, a 1996. pobijedili su na 24. salonu mladih sa projektom Hotel M te su dobili priznanje za nacionalni muzej Koreje u Seoulu.
Centar Zamet, Rijeka
Projekti 3LHD-a prezentirani su u najuglednijim svjetskim časopisima kao što su japanski A+U, britanski The Architectual Review, njemački DB, talijanski Interni, hrvatski Oris itd.
Arhitekti 3LHD-a održali su predavanja na mnogim internacionalnim fakultetima i institucijama kao što su RIBA London (UK), Arhitektonski Trijenale u Künstlerhaus u Beču, arhitektonski fakulteti u Gracu, Beču, Minhenu.
Radovi 3LHD-a izlagani su u Beču, Kopenhagenu, Londonu, a 3LHD je pozvan i u New York na veliku izložbu Open: new design for public space u Van Alen Intitute u društvu najeminentnijih svjetskih arhitekata kao N. Foster, P. Eisenman, W. Alsop, Diller&Scofidio. Značajan uspjeh 3LHD-a bila je i pobjeda na natječaju za hrvatski paviljon za svjetsku izložbu EXPO 2005 u gradu Aichi u Japanu.
Spaladium Centar, Split
Za sebe arhitekti 3LHD studija kažu da nastoje istražiti onaj naprimjereniji koncept i stvoriti novu vrijednost. Uvijek rade svojevrsni prototpi, koji je nekada redizajn, a nekada istraživački poduhvat.
3LHD su osnovali i vode četiri partnera - arhitekti Saša Begović, Marko Dabrović, Tanja Grozdanić i Silvije Novak. Sa gospodinom Novakom smo razgovarali o njihovom radu, pristupu arhitekturi ali i problemima sa kojima se susreću.
RadioSarajevo: Šta predstavlja skraćenica 3LHD?
Novak: Pa zapravo kada smo kao studenti na petoj godini studija osnivali taj naš biro, odnosno našu praksu, jer tad još nije to bio biro, htjeli smo se nekako nazvati. Nismo željeli koristiti svoja imena jer smo oduvijek imali neku ideju o nekakvoj grupi, odnosno timu. 3LHD tako znači ''tri ljevaka i hard disk''. Tada smo imali jedan kompjuter i jedan od nas ga je znao upotrijebiti, a nas ostalih troje je imalo ''lijevu ruku'', jer smo ljevoruki. Tako je nastao 3LHD.
RadioSarajevo: Kako bi objasnili vaš osnovni princip ili pristup promišljanju i djelovanju u arhitekturi?
Novak: Da bi se stvarala dobra arhitektura potrebna je izuzetno velika energija i, kako ja to volim reći, koncentracija. Koncept mora biti potpuno jasan i sve što se poslije toga dešava mora pratiti i preispitivati tu osnovnu ideju i koncept. On dakle mora biti potpuno jasan kako bi na kraju projekt uspio. To je zapravo izuzeto teško održati jer jedan projekt je pod utjecajem raznih struka koje su potrebne da bi se određena ideja pretvorila u objekt za građenje, pa se na neki način mora stalno paziti da se ne raspadne. Vrlo često su to procesi koji traju po nekoliko godina. Dakle treba nastojati održati jednu ideju potpuno frišku, od one prve zamisli, i od nje nikada ne odustati.
Most hrvatskih branitelja, Rijeka
RadioSarajevo: Vaš je rad prepoznat i u širem, internacionalnom kontestu - potvrđen nagradama, prezentacijama u nekim najuglednijim svjetskim časopisima za arhitekturu i tako dalje... Šta to za vas znači i kako vi sebe doživljavate u tim širim okvirima?
Novak: Sve je počelo sa mostom hrvatskih branitelja koji smo napravili kao jako mladi, još na početku naše prakse. To je bio kraj devedesetih godina u Hrvatskoj i taj je projekt vrlo pozitivno odjeknuo u javnosti. Ne samo naš projekt nego i tema, koja je bila vrlo zanimljiva za neku evropsku kulturnu zajednicu - tematiziranje spomenika. Neću reći da je to bila vrlo diskutabilna tema, ali jeste bila tema na granici arhitekture. To nam je omogućilo nekakav internacionalni diskurs, odnosno počeli smo dobijati pozive za razne simpozije, predavanja i razgovore gdje smo upoznali i niz kolega. Oduvijek je kod nas postojao zapravo taj neki prkos, da ne želimo biti hrvatski arhitekti, već arhitekti nekog malo šireg okruženja, obzirom da već petnaest godina pričamo o nekakvoj Evropi. Uvijek nam je zapravo bio uzor evropski kontekst i uvijek smo se uspoređivali sa nekom našom generacijom na evropskoj sceni.
Sportska dvorana Bale, Bale
RadioSarajevo: U nastojanju da očuvate vašu ideju susretali ste se u dosadašnjem radu sa kontra-stavom i javnog mnijenja te raznim polemikama, kao u slučaju Mosta hrvatskih branitelja ili splitske Rive. Kako ste se nosili sa tim reakcijama?
Novak: U početku je izuzetno teško. Poslije malo oguglate i shvatite da trebate naučiti razlikovati konstruktivnu kritiku od one koja je isključivo emotivna ili proizišla iz nekog potpuno drugog razloga. Jednostavno ne treba to sve ignorirati, treba sudjelovati u tome, ali pokušati u tome svemu zadržati jedan zdrav razum. Sigurno da je tu puno pomoglo to što smo nas četiri partnera i kad jedan, kako bi se reklo, gubi živce ili gubi tlo pod nogama onda se drugi ustaje. Na neki način se savršeno nadopunjujemo i uvijek smo spremni na apsolutno svaku reakciju i sve udarce koji nas ne smiju odvesti na krivi put. Kako sam rekao i na početku, za ideju koja je u startu postavljena mora se naći snage i koncentracije da se izgura do kraja.
Plesni centar, Zagreb
RadioSarajevo: Na kraju, u Šangaju je počeo Expo 2010, a prije par godina, 2005, na svjetskoj izložbi u Japanu, u gradu Aichi, 3LHD je bio zadužen za kreiranje hrvatskog paviljona. Kakvo je to iskustvo bilo za vas?
Novak: To je bilo izuzetno zanimljivo iskustvo. Stvar je u tome što dolazite u jednu zemlju koja ima potpuno drugačija pravila, pa čak i načine ponašanja. Bili smo jako zbunjeni ali sa jednim velikim interesom. To su s jedne strane potpuno precizni, savršeni japanci, a s druge potpuno nekomunikativni, odnosno komunikativni u svome svijetu ali nekompatibilni sa drugim. To su bili sastanci koji su trajali po četrnaest sati i tokom kojih bi mi njima objašnjavali šta mi zapravo hoćemo, a nakon toga uopće nismo znali jesu li shvatili ili nisu. No, slijedećeg jutra bi sve to što smo dan prije dogovorili bilo izvedeno. Osim toga, taj projekt, iako ga na predavanju nisam uspio baš detaljno objasniti, je zanimljiv zato što se radi o jednom malo drugačijem poimanju arhitekture gdje je prisutan jedan više scenski nastup nego arhitektura kao takva, gdje se arhitekt našao više u nekoj ulozi režisera koji mora pripremiti teren da bi sve struke došle do izražaja. To nije izložbeni prostor u koji vi ulazite i sami se po njemu krećete, nego ste potpuno vođeni. Svakih deset minuta uđe sto ljudi, odgleda prezentaciju, i nakon toga uđe ponovo novih sto ljudi.
Expo 2005, hrvatski paviljon
amra, radiosarajevo.ba
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Najnovije
