Danas je Međunarodni dan borbe protiv mina

Nizom prigodnih sadržaja danas će širom svijeta biti obilježen Međunarodni dan borbe protiv mina -  4. april, koji je ujedno i prilika za animiranje javnosti o opasnostima od mina i neeksplodiranih ubojnih sredstava (NUS) te o značaju protuminskog djelovanja.

Posebno je to značajno za Bosnu i Hercegovinu koja se već dugi niz godina suočava s problemom mina zaostalih nakon ratnih djejstava.

Kako je Agenciji Fena kazao član Komisije za deminiranje u BiH Franjo Markota, 4. april se na prijedlog Ujedinjenih naroda (UN) od 2005. godine obilježava u cijelom svijetu kao Međunarodni dan svjesnosti o opasnostima od mina i protuminskog djelovanja.

Prema njegovim riječima, centralna manifestacija obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv mina u BiH bit će održana sutra na području općine Visoko, na lokaciji Vrela, MZ Čekrčije.     

Organizatori ove manifestacije su Centar za uklanjanje mina u BiH (BHMAC) Delegacija Evropske unije u BiH, Oružane snage BiH i Općina Visoko, a skupu će prisustvovati zvaničnici državnog i entitetskog nivoa, predstavnici donatora, međunarodnih i nevladinih organizacija.

Tada će pripadnici OSBiH izvesti pokaznu vježbu s više metoda razminiranja.

Istim povodom, direktor BHMAC-a Dušan Gavran kazao je da se u Bosni i Hercegovini, Međunarodni dan borbe protiv mina obilježava tradicionalno, već devetu godinu zaredom.

''Ove godine Dan borbe protiv mina se obilježava s porukom “Korak više za sigurno okruženje, za razvoj i prosperitet BiH na putu ka Evropskoj uniji'', ističe Gavran u izjavi za Agenciju Fena.

Podsjeća da se BiH, nažalost, i 19 godina nakon okončanja ratnih djejstava suočava s veoma izraženim problemom minske kontaminiranosti, te da trenutna minski sumnjiva površina iznosi 1.215 kilometara kvadratnih, ili 2,4 posto ukupne površine zemlje što nas svrstava u red najugroženijih zemalja u svijetu. 

O ozbiljnosti ovog problema svjedoče podaci BHMAC-a prema kojima je u postartnom periodu u BiH od mina stradalo 1.725 građana, od kojih 599 smrtno. Prilikom obavljanja poslova humanitarnog deminiranja stradalo je 114 deminera, od kojih 46  smrtno. Nažalost, samo u 2014. godini do danas je stradalo 11 građana, od kojih tri smrtno.

''Bosna i Hercegovina raspolaže materijalno-tehničkim i ljudskim kapacitetima za rješavanje minskog problema u strateškom roku, do 2019. godine, na šta je obavezuje i ratifikacija Konvencije o zabrani protivpješadijskih mina (Otavska konvencija), ali  najveću prepreku za rješavanje minskog problema predstavlja nedostatak finansijskih sredstava'', naglašava direktor BHMAC-a, navodeći da je u periodu implementacije Strategije protuminskog djelovanja BiH 2009-2013 bilo potrebno oko 400 miliona KM, a da je i, pored svih napora, osigurano oko 200 miliona KM.

Dodao je kako je radi ubrzavanja protuminskog djelovanja u zemlji BHMAC u 2013. godini razvio nove metode tretiranja kontaminirane povšine, koje će se primjenjivati u okviru implementacije pilot- projekta "Land release" 2014. godine, koji finansira Evropska unija iz IPA-izvora. 

''Predviđeno je da se do kraja kalendarske godine, primjenom novih metoda, prevashodno ciljanim tehničkim izviđanjem, građanima na upotrebu vrati oko 70 kilometara kvadratnih kontaminirane površine u 23 opštine Bosne i Hercegovine'', pojašnjava Gavran.

Istovremeno, potcrtava da je Međunarodni dan borbe protiv mina i prilika da izrazi zahvalnost svima onima koji su uključeni u protuminsko djelovanje u BiH, prvenstveno donatorima, deminerima, kao i svim drugim učesnicima, te pozove sve ljude dobre volje da pomognu Bosni i Heregovini, kako bi ostvarila strateški cilj i postala zemljom bez mina do 2019. godine.

Iz BHMAC-a upozoravaju i apeliraju na stanovništvo Bosne i Hercegovine da ne ulazi u obilježena minska polja, jer se tako dovode u direktnu opasnost.

Također, pozivaju stanovništvo da ne uklanja minske oznake s terena, jer time čine kažnjivo djelo koje je ravno postavljanju novih minskih polja.

Analizom podataka kojima raspolaže Centar za uklanjanje mina u BiH utvrđeno je da se najveći broj stradanja dešava u proljeće i jesen kada su u toku poljoprivredni radovi kao i nelegalna sječa ogrjevnog drveta u minski obilježenim područjima.

Pored prikupljanja ogrjevnog drveta i poljoprivrednih radova, jedan od najvećih uzroka stradanja zadnjih godina je i sakupljanje sekundarnih sirovina u minskim poljima.

Procjenjuje da se u minskim poljima širom BiH (9.416 sumnjivih mikrolokacija) nalazi još oko 120.000 mina, te da je njima ugroženo oko 540.000 građana, ili 15 posto ukupnog broja stanovnika.