Dan planete Zemlje: Zajedno, moramo ulagati u zelenu budućnost

Za Dan planete Zemlje 2022., zajedno, za sve, svaki dan! Ovo je trenutak da promijenimo sve, poslovnu klimu i način na koji djelujemo na klimi.

Sada je vrijeme za nezaustavljivu hrabrost da sačuvamo i zaštitimo svoje zdravlje, naše porodice, sredstva za život... zajedno, moramo ulagati u našu planetu. Jer zelena budućnost je prosperitetna budućnost. Moramo djelovati hrabro, inovirati široko i provoditi pravično. Trebat će sve nas.

Sve u svemu, preduzeća, vlade i građani - svi su odgovorni. Partnerstvo za planet. Vremena je malo za rješavanje klimatske krize, vremena za odabir i prosperitetne i održive budućnosti i vremena za obnovu prirode i izgradnju zdravog planeta za našu djecu i njihovu djecu, podsjećaju na oficijelnoj stranici Dana planete zemlje - Earthday.org.

Trending

Crkva u BiH bori se s iseljavanjem: Katolička zajednica upola manja

Dan planete Zemlje ustanovljen je 1970. godine u SAD-u. Ovaj dan se od 1992. godine službeno obilježava u više od 190 zemalja širom svijeta.

Na prijedlog bolivijske vlade 2009. godine, Opća skupština Ujedi­njenih naroda je 22. april proglasila međunarodnim Danom planete Zemlje. Tokom Konferencije UN-a o okolišu i razvoju u Rio de Janeiru, usklađen je dalekosežni program za promociju održivog razvoja.

Namjera je, da ojača svijest ljudi prema prirodnom okolišu, da svjetska populacija postane svjesna svoje odgovornosti prema planetu na kojem živi, da se stanovništvu ukaže na probleme globalnog zagrijavanja, sve veće zagađenje okoliša, efekat staklenika, povećanje globalne prosječne temperature planete Zemlje.

Klimatske promjene, neodgovorna i neplanska gradnja, neodgovorno ponašanje svakog pojedinca ne utiču samo na izgled okoliša, nego i na učestalost i veličinu posljedica katastrofa i velikih nesreća.

Odgovornim postupanjem s otpadom značajno se može smanjiti njegova količina, čuvajući na taj način okoliš. Smanjenjem potrošnje energije i korištenjem obnovljivih izvora, uticalo bi se na smanjenje ispuštanja štetnih gasova. Istraživanja su pokazala, da se samo 23% plastičnog otpada reciklira svake godine. Ostatak završi u okeanima, deponijama, zagađujući okoliš i ubijajući hiljade riba, delfina, kitova, kornjača i ptica svake godine. Procjenjuje se da 10-20 miliona tona plastike godišnje završi u okeanima i morima. Neophodno je povećati ekološku osviještenost stanovništva, te poticati akcije očuvanja okoliša.