Dan je slobode medija, BiH na svjetskoj listi pala za devet mjesta

Građani nemaju dilemu o čemu mediji treba da izvještavaju, a to je svakodnevica, socijalne i ekonomske teme, zdravstvo, obrazovanje, korupcija i kriminal.

Smatraju da je rad novinara često politički motivisan, a televiziju biraju kao prvi izbor prilikom informisanja, potom slijede internet i društvene mreže. Ovo je samo dio istraživanja Fondacije Friedrich Ebert i Udruženja BH novinari koje je predstavljeno u Banjoj Luci povodom Svjetskog dana slobode medija.

Statistike su poražavajuće. Građani imaju nizak stepen povjerenja prema medijima. Skoro 20 posto ispitanika potpuno je nezadovoljno radom medija. Svaki deseti građanin smatra da napad na novinara može biti opravdan. Iako to predstavlja 15 posto manje u odnosu na podatak od prošle godine, i dalje je veoma zabrinjavajuće.

Trending

Titove brigade lopatom izgradile 242 km pruge za 7 mjeseci, vlast danas ne umije popraviti 80 metara

"Onda vidimo čestitike koje dobijemo jednom na godinu od predstavnika najviših institucija i funcionera koji izgledaju kao uvreda. O pokojniku sve najljepše. U državi u kojoj Grad Banja Luka nagrađuje čovjeka najvišim priznanjem koji vrijeđa novinarke, u državi u kojoj član Predsjedništva BiH Milorad Dodik pokazuje srednji prst novinarima, u kojoj Nermin Nikšić novinarke naziva jadnima - to su samo neki primjeri kako se oni ponašaju tokom cijele godine", kaže Siniša Vukelić, predjednik Kluba novinara Banja Luka.

Na dnu liste povjerenja građana su političari i političke stranke. Međutim, novinarska zajednica u narušenim pravima vidi veliki problem i u tome što nema sindikalnog organizovanja, te zbog toga trpe razne pritiske zbog kojih, ističu, otežano rade, piše Federalna.

"Nama bi bilo bolje da imamo kolektivne ugovore, da se organizovano borimo protiv rada na crno jer ne znam kako drugačije da zovem te ugovore koji se obnavljaju svakih mjesec dana, nego neku vrstu rada na crno. To nije čak ni u skladu sa zakonom. Dakle, moramo se sindikalno organizovati, biti solidarni i biti spremni da jedni za druge povučemo", ističe novinarka Milkica Milojević.

Novinar Vladimir Šušak smatra kako problem što i pojedinci koji nastoje da budu slobodni u svom radu - nemaju pretjerano mnogo alata za tako nešto: „Prije svega su lošeg materijalnog stanja, a s druge strane, ne dobijaju podršku ni od vlasnika medija ni od uredništva u nekim slučajevima za svoj rad za posao koji obavljaju. Dakle, praktično sami moraju da se izbore".

Linija za pomoć novinarima zabilježila je 71 slučaj kršenja novinarskih prava i medijskih sloboda u BiH. Između ostalog, prijavljeno je čak 17 prijetnji smrću novinarima. A i u godišnjem Indeksu sloboda medija koji su objavili Reporteri bez granica nije bolja situacija.

Bosna i Hercegovina bilježi pad devet mjesta, te se trenutno nalazi na 67. mjestu.