Da li je mostarski kolektor za otpadne vode ekološka bomba?

Trebao je da na ekološki način tretira otpadne vode na dobrobit najvećeg hercegovačkog grada, a pretvorio se u opasnost po život - ovako se može opisati suština tvrdnji mostarske Mreže Naše društvo o prečistaču voda koji je značajnim dijelom sufinansirala država Švedska.

Mreža Naše društvo je objavila izvještaje nadležnih institucija za koje su kazali da su samo potvrdili njihove navode o nepravilnostima u vezi projekta koji je trebao grad na Neretvi učiniti čistijim i ljepšim.

Naglasili su da je gradska uprava od javnosti sakrivala ove dokumente.

Od fantastične ideje do problema

Iz Mreže Naše društvo su u razgovoru za portal Radiosarajevo.ba podsjetili da je gradnja prečistača otpadnih voda trajala nekoliko godina sa sljedećim ciljem:

"Da Mostar dobije čistu rijeku Neretvu, da konačno imamo uređene kanalizacione otvore i da na kraju krajeva sve one probleme koje je Mostar imao s kanalizacijom riješimo."

Prema njihovim riječima, Mostarci su bili presretni kada su se kolektori počeli graditi.

"Od jedne fantastične priče koja nas je trebala riješiti svega onoga što je bilo loše u Mostaru kada je riječ o otpadnim i oborinskim vodama, dobili smo priču koja prije svega u finansijskom smislu nije jasna", naglasili su.

Šveđani i građani žele znati kako je potrošen novac

Također su podsjetili da su zbog ovog projekta dolazili mnogi diplomati, ambasadori država koje su ga finansirale dodavši:

"Tražili su da im se na neki način pokaže kako je njihov novac trošen i kako je vršena kontrola rada nad kolektorima i prečišćivačima. Jednom prilikom u susretu gradonačelnika i ambasadora Švedske došlo je do iskrenja jer je ambasador tražio gdje je potrošeno 16 miliona eura koje su porezni obveznici ove zemlje dali Mostarcima."

Iz Mreže Naše društvo su poručili da švedski ambasador Anders Hagelberg još nije dobio odgovor.

Ukazali su da je građane Mostara ovaj prečistač koštao 160 miliona maraka.

Materije opasne po zdravlje

Kao velikim problemom su naveli to što se taj otpad nakupio u velikim količinama.

"To je prevazišlo sve granice mogućeg sakupljanja toga otpada. U ovom trenutku ne znamo gdje dalje zbrinjavati otpad koji dolazi u kanalizaciju", ispričali su.

Kako su kazali, Grad Mostar je tražio inspekcijsku analizu sadržaja mulja koji se nakupio u količinama.

Upozorili su na rezultate analize.

"Pokazalo se da se u sastavu mulja nalaze sastojci koji su izuzetno kancerogeni. Opasni su po Mostarce, ali prije svega za ljude koji rade na tim prečišćivačima. To su ljudi koji su u direktnom kontaktu s onim što se nalazi u južnom dijelu grada", naveli su za portal Radiosarajevo.

Katastrofalni uslovi rada 

Naveli su i to da ljudi koji rade na prečistačima u Sarajevu imaju zdravstvene preglede svakih jedan ili dva mjeseca, dok je u Mostaru drugačija situacija.

"Prema informacijama koje mi imamo, od samih radnika smo saznali da već sada imaju ozbiljne zdravstvene probleme. Oni u jutarnjim satima pljuju krv, a neki od njih padaju u nesvijest. Glavni inžinjer, tehnolog je prije nekog vremena dao otkaz jer je upozoravano na probleme. Ali, niko mu to nije ozbiljno uzimao. Dao je otkaz i vratio se u Bosnu jer je iz Bosne. Imao je solidnu platu. Ne napušta se takav posao lako kada je riječ o finansijama, ali kada je riječ o zdravlju, onda je napustio", rekli su.

Tvrde da ih je Gradska uprava okarakterisala kao "političkim plaćenicima od nekih sumnjivih političkih partija", ali:

"Sada se dokazuje da sve ove materije o kojima smo govorili, pa i PCB materija kao jedna od sastavnica piralena - kancerogena i mutogena - nalazi u povećanoj količini od sedam puta u odnosu na dozvoljenu."

Poručili su da prečistači, kolektori nisu zlo, ali kada se njima ne zna upravljati onda mogu biti ekološka bomba.

"Tu je riječ o neodgovornosti, političkim i finansijskim malverzacijama, a možemo na kraju reći i o ozbiljnom kriminalu kada je riječ o cijeloj investiciji", mišljenja su.

Šutnja lokalne vlasti i prijava tužilaštvu 

Ponovili su da su sve institucije od Federalnih do gradskih prešutjele Mostarcima i ostalim građanima Neretve da se truju.

"Nakon što smo sve objavili, oni i dalje negiraju da to postoji. Iako dokumenti svih relevantnih institucija pokazuju da nas truju", kazali su iz Mreže Naše društvo.

Slučaj su prijavili tužilaštvu i on je "kvalificiran kao hitnim".

Očekuju da odgovorni budu procesuirani.

Pri završnici razgovora su se ponovo osvrnuli na zdravstveno stanje radnika koji rade na kolektorima.

"Oni bi već sada trebali biti zbrinuti kako bi se pokazalo u kakvom su zdravstvenom stanju. Ako bi grad i gradonačelnik stvarno bili ozbiljni, onda bi ih trebali zbrinuti. Njima se govorilo vještičijim jezikom šta oni trebaju piti - ne da piju lijekove, nego da kao piju više lijekova da bi se očistili od otrova", ispričali su u razgovoru za portal Radiosarajevo.ba.

Naveli su to da radnici rade u kratkim rukavima i da su sve nadležne institucije imale 19. marta 2019. dokument o tome koje su to materije prisutne u kolektoru pitajući se zašto nisu zaštitili zdravlje ljudi.

Plaše se za još jednu stvar.

"Onda možete zamisliti šta se onda nalazi pri otvorenim šahtovima. Zašto se ne ispitaju kako bismo znali odakle tako opasne materije u našem kanalizacijskom sistemu? Ovo pitanje je potrebno hitno pokrenuti kako bi smo se riješili ove havarije, da ne kažem ekološke katastrofe", zaključili su.

Dokumenti o kojima govore iz Mreže Naše društvo su dostupni na njihovoj web stranici kojoj možete pristupiti klikom na ovaj link.

Bez odgovora iz Grada Mostara

U namjeri da čujemo stav lokalne vlasti, pokušali smo kontaktirati Grad Mostar.

Na naše telefonske pozive nisu odgovorali iz Službe za komunalne poslove i okolinu, kao ni glasnogovornik Miroslav Landeka.

Prije nekoliko dana su iz gradske uprave demantovali sve navode i optužbe u vezi ovog projekta.