Carl Bildt, čovjek koji "na duši nosi Srebrenicu i Miloševića", i lekcije o BiH

Kada god se Bosna i Hercegovina nađe pred kakvom dubokom krizom i ozbiljnim izazovima - a nije ih bilo malo - u posljednje vrijeme ponajčešće zahvaljujući malignim vanjskim utjecajima i akterima, unošenju nemira, ali itekako i zbog domaćih kriminalizirani političkih baraba, poput kakvog crnog gavrana iskoči lik Carla Bildta, bivšeg švedskog zvaničnika i nesretnog prvog visokog predstavnika u našoj zemlji.

Piše: Faruk Vele

Ne obazire se Carl mnogo na činjenicu da s pojavom njegovog lika Bosanci osjećaju jezu na kičmi, i to zbog njegove sramne uloge tokom agresije na našu zemlju, očekujući kakve "zlehude glase". On, iako dobro poznajemo njegov lik i (ne)djelo, i dalje uporno daje lekcije o Bosni i Hercegovini.

Trending

Sindikat radnika trgovine BiH tvrdi: Tržni centar u bh. gradu radi uprkos neradnoj nedjelji

U okolnostima antidržavnih blokada i pokušaja razvaljivanja institucija države, kako bi se nasiljem koje nije oružano, ali je jednako pogubno za sve nas, pokazalo da je Bosna i Hercegovina failed state (propadajuća država) i da se, eto, treba mirno razdružiti (gdje, kako?!), Bild kritizira nesretnu međunarodnu zajednicu što se uopće bavi ovom zemljom.

Miloševićev prijatelj

Što, zaboga, ne dozvoli da neofašizam (potaknut novim međunarodnim odnosima i geopolitičkim gibanjima) dovrši svoj mračni posao kojeg je započeo njegov prijatelj, "dobri dečko" Slobodan Milošević, i to još potkraj osamdesetih.

Bildt u tekstu za Project Syndicate tako, potežući argumente Miloševićevog proteža Milorada Dodika, tvrdi da je Ured visokog predstavnika u zemlji "od dijela rješenja postao dio problema", te je ocijenio da je međunarodna intervencija "pogrešan lijek za ono što boli Bosnu".

Ne čini to Bildt jer želi dobro Bosni i Hercegovini. On, zapravo, želi umanjiti pritisak na ključne aktere ove prljave rabote s Bosnom, te u međunarodnu javnost lansirati priče o zavađenim balkanskim plemenima koja se, eto, stoljećima tuku, pa treba i dozvoliti da na kraju sami nađu - "konačno rješenje".

Ultimatum Bosni

Kada govori o "nacionalističkim rivalstvima i raširenoj korupciji koji i dalje sputavaju Bosnu i Hercegovinu", te da se zemlja sada ponovo nalazi dubokoj političkoj krizi zbog koje međunarodna zajednica "mora preispitati i razjasniti sopstvenu ulogu, stvarajući uslove da bosanski lideri konačno sjednu i riješe kompromise koji su potrebni da bi zemlja uspjela", Bildt, dakako, namjerno prešućuje maligne vanjske utjecaje kako iz Rusije (koja preko BiH želi ratovati sa NATO-om i Zapadom), Kine (koja traži svoje pozicije u Europi i u odnosu sa Amerikom), a posebno susjednih država koje iza naslaga "hibridne politike" i lijepih riječi (sve manje) kriju svoje opasne namjere.

On, jasno, zna, da u tim okolnostima nema dogovora, niti volje da se isti dogode. Postoji samo ultimatum kojeg je ideolog "srpskog svet" Darko Tanasković sve u jednu dilemu: Ili Bosna, ili rat, i obrnuto.

Slavni britanski historičar, autor "Povijesti Bosne", Nole Malcolm dokazao je da u većem dijelu naše prošlosti ova napaćena zemlja bila mirna - kada nije bilo izvanjskih upliva. Tako je i danas. Kada ne bi bilo malignih utjecaja i agenata koji za strane faktore figuriraju u političkom životu BiH, onih koji prijete nasiljem, koji izvode oružje na ulice i jedinice što podsjećaju na one koje su provodile genocid, koji šire mržnju i huškaju na ljude dok govore o miru - Bosanci bi, bez obzira i na iskustvo rata, došli do zajedničkih interesa, a to su prije svega mir, sigurnost, zajednički prosperitet, što je želja svih normalnih ljudi ove države.

Na rakiji Mladićem

No, da bi se razumjele Bildtove namjere važno je posjetiti se ko je taj čovjek, kakva je njegova uloga u Srebrenici, zašto je za njega notorni "balkanski kasapin" bio "dobar dečko", te zašto je s pravom smatran "jednim od najzagriženijih neprijatelja cjelovitosti BiH iz redova diplomatske evropske elite".

Kada je 2013. godine kao ministar vanjskih poslova Švedske trebao govoriti u Hrvatskoj o politici proširenja Unije Udruženje udruga Kuća ljudskih prava iz Zagreba postavilo je pitanje je li Bildt zaista prava osoba za govorenje o mirnoj budućnosti i integraciji zemalja unutar EU-a "s obzirom na sve što je u nedavnoj prošlosti činio i kako je sudjelovao u povijesti naše regije".

"Tijekom rata u bivšoj Jugoslaviji Carl Bildt je bio posebni izaslanik Europske unije i UN-a, ali je učinio malo ili ništa da se zaustavi ubijanje. Umjesto toga, on je podržao Slobodana Miloševića i uporno ga nazivao 'dobrim dečkom'. On nije ocijenio ubojstva civila u Srebrenici kao ratni zločin. Žrtve u Srebrenici u svojim je memoarima nazvao 'ratnim zarobljenicima'. Carl Bildt, nekadašnji supredsjednik Mirovne konferencije o bivšoj Jugoslaviji, u više je navrata svjedočio pred Međunarodnim kaznenim sudom o svojim potezima tijekom rata u Bosni i Hercegovini, gdje, prema dubokom uvjerenju, nije učinio ništa kako bi zaštitio žrtve genocida u Srebrenici", saopćila je u aprilu 2013. godine Udruženje/Udruga Kuća ljudskih prava iz Hrvatske.

U društvu srpskih vojnika

Bosanskohercegovačka javnost je zaboravila podatak da je Bildt, 11. jula 1995., u danu kada se događa genocid u nekadašnjoj zaštićenoj zoni UN-a, slao dirljivo pismo ratnom zločincu Slobodanu Miloševiću, čiji ministri, portaroli, poslitički nasljedici u Beogradu i dalje vode neprijateljsku politiku prema ovoj zemlji.

"Tek iz tog pisma postaju razumljivi razlozi zbog kojih će Bildt nekoliko godina kasnije odbiti svjedočiti u sudskom procesu protiv Miloševića, odnosno, te biti svjedok odbrane osuđene ratne zločinke Biljane Plavšić pred Haškim tribunalom", izvještavao je svojevremeno magazin "60 minuta" Federalne televizije (FTV).

Treba li podsjetiti da je upravo zločinka Plavšić, zajedno sa Miloševićem lansirala u političku orbitu Milorada Dodika?

Idemo dalje. Objavljena je i ratna fotografija Bildtove supruge, Anne Marie Corazze, u društvu srpskih vojnika.

U pismu od 11. jula 1995. Bildt Miloševića oslovljava sa "dragi gospodine predsjedniče" i sa pozicije medijatora Evropske unije za Balkan, kojem je, očigledno, u tom trenutku poznato da su zločinačke horde Ratka Mladića zauzele Srebrenicu, konstatira:

"Kada se ponovo sastanemo u petak, postoji opasnost da ćemo se sastati umnogome u drugačijoj situaciji, i to takvoj da će biti teže ostvariti napredak oko pitanja oko kojih smatram da smo obojica uvjereni u potrebu za ostvarivanjem napretka".

Kasnije će Bildt u intervjuu za magazin "Kord" tvrditi da će za "masakr" (a ne genocid!) u Srebrenici "saznati tek kasnije", iako je u vrijeme njegovog događanja bio prvi čovjek međunarodne zajednice.

Dr. Emir Suljagić, direktor Memorijalnog centra Potočari naveo je 2019. godine da je Bidt u julu 1995. u Dobanovcima pio rakiju sa Ratkom Mladićem, netom po završetku genocidne operacije u Srebrenici!

Dokumenti koje su diplomati u stalnoj misiji Hrvatske pri UN-u iz Ženeve slali u Zagreb sredinom 90-ih zaista snažno govore o Bildtovoj podršci srbijanskoj politici, pisao je svojevremeno "Večernji list".

Ustupci Bošnjaka i Hrvata Srbima

Naime, samo nekoliko dana nakon pada Srebrenice, na sastanku Ministarskog vijeća EU Bildt je "više kritičnosti i odgovornosti (za pad Srebrenice) pripisao ofanzivnim akcijama Armije BiH i HVO-a, dok je istakao "da se bosanski Srbi istinski zalažu za obustavu neprijateljstava".

U drugom dopisu, od 31. jula 1995. godine, hrvatske diplomate otkrivaju sadržaj tzv. Bildtova paketa, koji je ovaj dogovorio sa Miloševićem: SR Jugoslavija priznaje granice BiH, no "BiH će biti ustrojena kao unija Federacije i R. Srpske, a zauzvrat se SR Jugoslaviji se ukidaju sankcije".

Bildt se vodio politikom da se "do mira jedino može doći ustupcima Hrvata i Bošnjaka prema strateški važnijim Srbima".

A kako je bivša glasnogovornica Haškog tribunala i novinarka Florence Harmann svojevremeno napisala, istodobno je Haag prikrivao upetljanost Srbije u rat u BiH i Hrvatsku.

Zbog svoje uloge u dešavanjima na Blakanu 90-tih, Bildt je bio proglašen "personom non grata" u Hrvatskoj, no u Bosni i Hercegovini i dalje besramno drži lekcije.

S toga bi se umjesto bilo kakve dalje rasprave o Bildtu i njegovim prijedlozima trebalo prisjetiti riječi Harmann koja je ovog političkog nosoroga demaskirala 2012. na 20. godišnjice opsade našeg glavnog grada, pitajući ga: "Zašto si došao u Sarajevo?"

"Nije trebao doći danas. Zašto se pojavio na današnji dan? Trebao je doći kada je mogao učiniti nešto. A kada je nešto i mogao učiniti, tada je govorio kako je Milošević "dobar momak, i to je zapisano u transkriptima. Ne zaslužuje biti ovdje", kazala je Hartmann.