Borrell dobio poziv od devet članica EU: Rasprava o zemljama Zapadnog Balkana

Josepa Borrella, šefa diplomatije EU devet članica Unije pozvalo je da na sastanku ministara vanjskih poslova u aprilu vodi stratešku raspravu o zemljama Zapadnog Balkana i njihovim perspektivama, navodi se u pismu u koje je imao uvid portal Euractiv.

“Vjerujemo da je krajnje vrijeme za strateški pogled na Zapadni Balkan”, napisali su ministri vanjskih poslova Austrije, Hrvatske, Češke, Njemačke, Grčke, Irske, Rumunije, Slovačke i Slovenije.

U pismu Borrellu od 5. marta ministri tvrde da se “mnogo toga promijenilo” od posljednje rasprave o proširenju u augustu 2019, posebno da je “došlo do dinamičnog unutrašnjeg političkog razvoja u zemljama regije”, piše Euractiv.

Učinilo se, kako se navodi, da je proces proširenja EU-a dobio novi zamah u proljeće 2020, kada su Sjeverna Makedonija i Albanija dobile zeleno svjetlo ministara EU-a da počnu pregovore o pristupanju kasnije te godine.

Međutim, proces je naišao na još jedan “kamen spoticanja” kada je Bugarska u jesen blokirala Sjevernu Makedoniju zbog neslaganja oko historije i jezika.

Bugarski veto naštetio je i Albaniji jer članice EU-a na pristupanje Skoplja i Tirane gledaju “u paketu”.

Nedostatak konkretnog napretka “ide na ruku” zapadnoevropskim zemljama, posebno Francuskoj, čije je javno mnijenje postalo skeptično prema proširenju EU-a, posebno u svjetlu predstojećeg predsjedavanja Evropskom unijom Francuske u prvoj polovini 2022.

Iako je EU najveći donator i trgovinski partner Zapadnog Balkana, napori da se regiju približi EU su zaustavljeni zbog reformi zahtijevanih od strane Unije i nespremnosti država regije da ih sprovedu.

“Pandemija je naglasila postojeće trendove, uključujući geopolitičke implikacije. Drugi akteri su spremni da uđu u regionalne poslove, često na našu štetu”, napisali su ministri a u vezi sa zakašnjelim i veoma kritikovanim postupanjem EU-a u regiji u različitim fazama zdravstvene krize zbog COVID-a 19.

“Dok EU mobiliše velike sume za podršku regiji, drugi akteri mnogo efikasnije predstavljaju svoju pomoć i tako potkopavaju našu pouzdanost, kredibilitet i percepciju naše solidarnosti”, navelo je u pismu devetoro potpisnika.

Andrej Plenković je u posebnom saopštenju za Euractiv naveo da je “sveobuhvatan pristup regiji značajan za kredibilitet EU kao najvažnijeg partnera” Zapadnog Balkana. Posebno je istakao potrebu da se “pomogne Bosni i Hercegovini radi poboljšanja njenog funkcionisanja i stabilnosti”.

Ministri vanjskih poslova EU-a također su naveli da je SAD pod (predsednikom Joe) Bidenom “sprema da se ponovo angažuju u regiji” i ukazali da rad sa Washingtonom kao ključnim partnerom Brisela “zahtjeva zajednički stav”.

Za vrijeme prethodne, Trumpove administracije, Kosovo i Srbija su se dogovorili o sporazumu za normalizaciju ekonomskih odnosa bez značajnog učešća EU-a.

Zvaničnici u Briselu sada se nadaju da će transatlantsko “resetovanje” također pomoći oživljavanju dijaloga Srbije i Kosova uz posredovanje EU-a, što je preduslov za njihovo napredovanje na putu ka Uniji.

Predsjednik SAD-a i šefica Evropske komisije Ursula von der Layen dogovorili su se u telefonskom razgovoru prošle sedmice da će Zapadni Balkan, uz Kinu, Rusiju, Bjelorusiju, Ukrajinu, biti regija gdje će raditi u koordinaciji.

Euractiv piše i da Poljska, koja tradicionalno snažno podržava aktivnu politiku proširenja, nije među potpisnicima pisma Borrellu.