Beograd - Igman - Sarajevo, april 1995.

U aprilu 1995. godine, grupa od 38 intelektualaca i javnih ličnosti iz Srbije zaputila se preko Mađarske i Hrvatske ka tada opkoljenom Sarajevo. Vođeni beogradskim profesorom filozofije Miladinom Životićem, koji će preminuti dvije godine kasnije, putovali su cijelih 48 sati.

Među njima je bio i nekadašnji predsjednik SR Srbije, Ivan Stambolić, jedan od ključnih ljudi otpora Miloševiću u '90-tim godinama, koji će 2000. prvo biti otet a potom ubijen na Fruškoj Gori.

Proći preko Igmana u proljeće 1995. značilo je izložiti se teškoj artiljerijskoj paljbi Vojske Republike Srpske, isto kao što je i odlazak za Sarajevo iz Beograda u to vrijeme značio izlaganje javnom linču.

Sam Stambolić je u jednom intervjuu za Radio Slobodna Evropa o odlasku u Sarajevo preko Igmana kazao: „Otišli smo zbog ljudi u Sarajevu i solidarnosti s njima, ali smo otišli i da podržimo ljude koji su ovdje, u Srbiji, protiv rata i uništavanja grada i njegovih ljudi, kao i zbog ratnih huškača i profitera. Ovim želim pokazati da je patriotizam bez humanizma laž.“

Formalni cilj posjete Sarajevu bilo je prisustvo sjednici Srpskog građanskog vijeća, alternativne, nevladine grupacije bosanskih Srba koji su se suprotstavljali ratu i zvaničnoj politici Srbije i Republike Srpske.

„U vreme kada je Inicijativa osnivana tada smo bili dežurni izdajnici u svojoj zemlji jer je sam pružao ruku prijateljstva onima koji su smatrani neprijateljima u periodu kada je na prostoru zapadnog Balkana bio veoma jak jezik mržnje“, kazao je Igmanskoj inicijativi Aleksandar Popov, jedan od lidera Inicijative, direktor novosadskog Centra za regionalizam.

Šest godina poslije u Banja Luci je održan okrugli sto o perspektivama odnosa BiH sa zemljama bivše Jugoslavije, koji je bio preteča Igmanske inicijative, koja okuplja skoro 150 nevladinih organizacija iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i Crne Gore.

Okvirni cilj Igmanske inicijative je normalizacija dobrosusjedskih odnosa u regionu i izgradnja trajnog mira i povjerenja među nekoć zaraćenim narodima i građanima.

Od svog osnivanja, Igmanska inicijativa je bila veoma uspješna u sprovođenju programa različitih veličina i sadržaja. Članovi Igmanske inicijative su uspješno lobirali za ukidanje viznih režima između zemalja „Dejtonskog trougla“. Ova inicijativa je uspješno okupila šefove država u dogovaranju konkretnih koraka u pravcu normalizaciji odnosa.

Ove godine, na svoju desetu godišnjicu, Igmanska inicijativa je upravo u Sarajevu okupila predsjednike BiH, Srbije, Hrvatske i Crne Gore, koji su potpisali zajedničku izjavu čija je suština naglašavanje regionalne saradnje kao prvog cilja u vanjskoj politici zemalja. Pridruživanje Evropskoj uniji, izgradnja pomirenja, isticanje uloge civilnog društva, također su ciljevi istaknuti u zajedničkoj izjavi.

Iako su odnosi Srbije i Bosne i Hercegovine jako napeti u posljednje vrijeme zbog slučajeva Ilije Jurišića i Ejupa Ganića, djelatnici Igmanske inicijative ipak su uspjeli doprinijeti poboljšanju odnosa. Ipak, treba naglasiti i pozitivnu ulogu „pomirbenog puta“ novog hrvatskog predsjednika Ive Josipovića, njegov govor u Parlamentu Bosne i Hercegovine, posjećivanje mjesta stradanja žrtava iz svih naroda.

Igmanska inicijativa danas, nakon 10 godina postojanja, uz jaku strukturu, nekoliko velikih projekata od regionalnog značaja, te blizu 300 intelektualaca, političara, aktivista i javnih ličnosti, zasigurno je jedan od bitnih činilaca u izgradnji pomirenja i drukčije budućnosti u zemljama bivše Jugoslavije.

Vezano
Josipović se poklonio svim žrtvama u BiH
Vujanović ukazao na značaj regionalne stabilnosti
"Regionalna saradnja zajednički cilj"
Silajdžić, Josipović, Tadić i Vujanović potpisali zajedničku izjavu
Silajdžić predložio stvaranje regionalnih akademsko-istraživačkih centara
Tadić: Pomirenje u regiji je apsolutni imperativ Srbije

kenan, radiosarajevo.ba