Bankarstvo u BiH: Da li je realno očekivati ponavljanje krize slične onoj iz 2008. godine?
Bankarski sektor u svijetu je žestoko potresen krahovima raznih finansijskih institucija u SAD-u i Europi, ali da li nas čeka situacija slična 2008. godini?
Recesija 2008. godine počela je krahovima banaka u SAD-u, a vrlo brzo se proširila po cijelom svijetu. Manje-više svaka veća ekonomija u svijetu je doživjela pad, a srednje i manje ekonomije se oporavljaju i danas.
Zbog ovih činjenica, kao deja-vu je došao pad Silicon Valley Bank u SAD-u koji se desio 10. marta 2023. godine. Ubrzo je uslijedila slična situacija i s First Republic bankom, koja se ipak uspjela izvući.
Video porodice Isak iz Srebrenice izazvao brojne komentare na društvenim mrežama
Marketi širom svijeta su padali, a najviše su se efekti osjetili u Švicarskoj. Credit Suisse je ubrzo objavila kako je pred krahom, a situaciju je spasila vlada Švicarske, zajedno s bankom UBS.
Međutim, strah ostaje. Sjećanja na situaciju od prije 15 godina su još uvijek svježa. Zbog toga, stanje u bankarskom sektoru je imalo osjetan pad, ponajviše zbog panike koja je uslijedila.
"Ovakve cijene nisu zabilježene od rata, inflacija je izmakla kontroli"
Treba, ipak, znati kako su ove dvije situacije različite. Postoje mnogi faktori zbog kojih je došlo do finansijske krize 2008. godine, a stručnjaci su saglasni da je najveći razlog bio sektor nekretnina u SAD-u.
Banke u SAD-u, potpomognute vladinim programima, su davale veliki broj kredita za kupovanje nekretnina po povoljnim kamatama. Očekivalo se da, čak i ako konzumenti ne mogu vraćati kredite, vrijednost samih nekretnina će pokriti njihova dugovanja.
To je bilo tačno sve dok cijene u sektoru nekretnina nisu dostigle svoj maksimum i krenule da padaju. Domino efektom je to "došlo na naplatu" nekoliko mjeseci kasnije, kada banke više nisu mogle pokriti svoje gubitke.
U trenutnoj situaciji, najbitniji faktor je COVID-19 pandemija, i inflacija koju je ona kreirala. Veliki broj vlada širom svijeta zatvorilo je svoje ekonomije zbog mjera povodom sprječavanja virusa.
Kako bi ublažili ekonomski efekat na svoje građane, vlade tih država su isto tako dijelile novac svojim građanima kroz pakete pomoći. Zbog smanjene ekonomske aktivnosti, taj novac nije naplaćen od poreza ili drugih načina da država do novca dođe.
Vlade su taj novac dobile od štampanja veće količine apoena svoje valute. Samim tim, kako ima više novca u cirkulaciji, došlo je do gubitka vrijednosti - inflacije.
Struka o inflaciji u BiH i regionu: Koji su glavni uzročnici i kada se može očekivati stabilizacija?
Inflacija za sobom vuče neke korake fiskalne politike država koje se moraju donijeti kako bi se ta situacija obuzdala. Jedna od njih je i podizanje kamatnih stopa.
Svako povećanje kamatnih stopa za sobom dalje vuče smanjenje investicija. Sektor tehnologije najviše zavisi od tih ulaganja. Tu dolazimo do Silicon Valley Bank.
Ova banka je najviše radila upravo s tehnološkim sektorom. Ovaj dio ekonomije, i da ima novca s kojim raspolaže, kao nepisano pravilo nikad taj novac ne koristi, već zavisi od daljih investicija kako bi se ulagalo u razvitak novih tehnologija.
Kako je došlo do smanjenja investicija, mnoge tehnološke firme su počele da vade novac iz banaka, što je dovelo dalje do smanjenja likvidnosti finansijskih institucija koje rade najviše s tehnološkim sektorom - najveća od tih je Silicon Valley Bank.
Drugim riječima, dok je kriza iz 2008. godina zadirala u svaki sektor ekonomije, današnja situacija je daleko najviše vezana za jedan specifičan dio.
Samim tim, a i djelomično zbog boljeg pripremanja na finansijske udare posebno u bankarskom sektoru, današnja kriza ne bi trebala biti ogroman problem za ekonomiju u svijetu, a tako i u Bosni i Hercegovini.
Borislav Kutle: Rekordna inflacija donijet će mnogo problema
S tim je saglasan i Berislav Kutle, direktor Udruženja banaka u BiH, koji je dao izjavu za portal Radiosarajevo.ba povodom ovih promjena u finansijskom sektoru.
"Između krahova banaka u Europi i SAD-u danas i 2008. godine ne postoji nikakva sličnost osim psihološke.
Morate znati da u SAD-u svake godine propadne pet do 30 banaka, i to najviše zbog domino efekta. Generalno gledajući, rad banaka u Europi i SAD-u nema sličnosti.
Isto tako, odlukom iz 2018. godine, bivši američki predsjednik Donald Trump je promijenio zakon koji je banke s preko 250 milijardi dolara u imovini stavio pod veći nadzor finansijskih institucija SAD-a, a ta je granica prije bila 50 milijardi dolara. To je uticalo na ovo što se desilo bankama u SAD-u.
Što se tiče Credit Suisse, ona je bila poznata kao kriminalna banka, i najviše pranja novca se generalno vodilo kroz švicarske banke. Kupovinu ove banke, koju je obavio UBS, je većinom finansirala država Švicarska, koja je dala veći dio novca da se ona spasi kraha.
U Bosni i Hercegovini su banke jako likvidne, imamo regulative usklađene s Europskom Unijom, niske kamate, i fiksni kurs eura i konvertibilne marke, zbog čega ne trebamo brinuti za potencijalne probleme u našoj zemlji", zaključuje direktor Udruženja banaka Bosne i Hercegovine.
Zanimalo nas je i šta nosi budućnost u našoj zemlji, specifično vezano za kamate u BiH. Kutle nam govori kako straha od podizanja kamata ne treba biti.
"U BiH neće doći do porasta kamata, zbog visoke likvidnosti banaka. U EU je već pet puta Europska banka dizala kamatne stope, ali ima stanovita razlika između EB i banaka u Bosni i Hercegovini", kaže Kutle i podsjeća da je dizanje kredita poraslo 3,5 posto prethodne godine, a da je profit banaka skočio 36 posto.
"Mi imamo 90 posto bankocentrično društvo. Dakle, zbog slabosti tržišta u dionicama, te zbog toga što banke ne nude proizvode koje bi nudile mogućnost korisnicima da investiraju van oročenja štednje, većina korisnika banaka, građana BIH, bira da čuva svoj novac na računima.
Upravo zbog toga, banke u BiH imaju dovoljnu likvidnost da ne mora doći do podizanja kamata. Postoji jedino tržište nekretnina, ali ono je previše malo kako bi napravilo neki veći uticaj na banke i kamatne stope.
Kad tome pridodamo činjenicu da po zakonu u BiH, koji je na snazi još od bivše Jugoslavije, naši građani nemaju pravo da otvaraju račune u stranim državama, možemo pretpostaviti da još jedno vrijeme neće doći do podizanja kamata.
Za građane je najveći problem inflacija. Čuvanjem novca na računu, zbog inflacije koja je na nekih 19 posto, sav neaktivni novac gubi na vrijednosti", zaključuje Berislav Kutle.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Komentari
/ Povezano
/ Najnovije
