Astronomija u BiH: Kada će zasjati zvijezde iznad Trebevića?

"Svaka osoba ima svoje zvijezde. Jednom - onima koji lutaju - pokazuju put. Za druge, oni su samo mala svjetla. Za naučnike, oni su kao zadatak koji treba riješiti", napisao je Antoine de Saint-Exupery.

Citat iz knjige "Mali princ" odličan je uvod u priču o tajnama koje krije nebo iznad naših glava.

27.09.18. 17:51

Bitka astronoma za opservatorij na Trebeviću: Gotov idejni projekt, traže se donatori

Trending

Sud pustio na slobodu direktora FUP-a i šefa specijalne jedinice, troje ostaje u pritvoru

Većina nas zvijezde posmatra laički, ali postoje ljudi kojima je ovo posao ili hobi kojem pristupaju veoma ozbiljno.

Jedini astronomski opservatorij u Bosni i Hercegovini smješten je na Trebeviću u blizini Sarajeva. U ratu je pretrpio teška oštećenja, a ni danas, 27 godina poslije, nije obnovljen.

Prošle godine, aktualna gradska administracija donijela je odluku o pristupanju projektu obnove astronomskog opservatorija Trebević.

Astronomsko društvo Orion Sarajevo

Moderna astronomija u Bosni i Hercegovini počinje 1963. godine kada je grupa studenata i profesora Univerziteta u Sarajevu osnovala Akademski astronomsko-astronautički klub. Organizacija je mijenjala imena pa je do 1992. godine imala naziv Univerzitetsko astronomsko društvo Sarajevo, a od 1999. godine Astronomsko društvo Orion Sarajevo.

Prva opservatorija nalazila se na zgradi Doma izviđača na Mejtašu i djelovala je od 1965. do 1978. godine.

Astronomskom društvu je 1967. godine na upotrebu dodijeljena Bistrik kula (Austrougarska tvrđava) na Trebeviću. Obzirom na dobar položaj (udaljenost od gradske svjetlosti, nadmorska visina itd.) odlučeno je da se tu napravi astronomska opservatorija.

"Opservatorija je građena u dvije faze. U prvoj fazi (1967-1973) volonterskim radom članova izgrađene su dvije kupole (prečnika 3,2 i 4,6 metara). U drugoj fazi (1975-1982) izgrađena je, također dobrovoljnim radom, desetak metara od kule, nova zgrada sa kupolom prečnika 8 metara i teleskopom prečnika 62 cm, tada jedan od tri najveća teleskopa u bivšoj Jugoslaviji", kazala je za portal Radiosarajevo.ba Adela Subašić-Kopić, predsjednica AD Orion.

Tokom opsade Sarajeva 1992-1995. kompleks opservatorije je razoren.

11.03.2008. godine u registar udruženja Federalnog ministarstva pravde upisano je Udruženje "Astronomsko društvo Orion (AD Orion)" kao pravni sljedbenik predratnog Univerzitetskog astronomskog društva.

Ovo astronomsko društvo može se pohvaliti nizom aktivnosti: popularizirali su astronomiju u najširem smislu u BiH i regiji, sproveli su na stotine predavanja iz astronomije, astronomskih radionica, organizirali su javna posmatranja neba pomoću teleskopa, informisali javnosti o svim značajnijim astronomskim pojavama i događajima.

Društvo je izdalo preko 30 knjiga, publikacija, zvjezdanih mapa i postera. U tom pogledu su još uvijek neprevaziđeni na prostoru bivše države.

Najznačajni naučni projekat koji je realiziran sa Astronomske opservatorije u Sarajevu bio je fotografski zvjezdani atlas nazvan 'Sarajevski atlas neba'.

Bili su uključeni u sve velike globalne projekte tokom Međunarodne godine astronomije 2009. Uz podršku Ambasade Kraljevine Norveške, Ministarstva civilnih poslova BiH i NATO štaba, AD Orion je završio implementaciju najvećeg projekta na popularizaciji astronomije u BiH koji je nazvan 1000 Galileoskopa za 1000 škola u BiH - Jedno nebo za sve.

"U znak priznanja za naš rad Međunarodna astronomska unija nam je dala priliku da jedan asteroid nazovemo po nečemu iz BiH. Nazvali smo ga Sarajevo", rekla je Subašić-Kopić.

"Međunarodna astronomska unija je prije nekoliko godina organizovala globalnu akciju davanja imena novootkrivenim planetama koje kruže oko drugih zvijezda (egzoplanete). Po prijedlogu 'Oriona', zvijezda HD 206610 nazvana je Bosona (antički naziv Bosne)", dodala je Subašić-Kopić.

Posljednjih godina započeli su nove aktivnosti na popularizaciji prirodnih nauka, ne samo astronomije, kroz implementaciju STEM programa (Science – nauka, Technology-tehnologija, Engeneering -inžinjering i Mathematics-matematika).

"Prvi u BiH smo započeli ovakav pristup kako bi smo mlade privukli da se bave prirodnim naukama, da kasnije lakše savladaju svoje školske programe koji su još uvijek kruti", istakla je Subašić-Kopić.

Mladi i astronomija 

Astronomsko društvo Orion tenutno nema vlastite prostorije. Svoje aktivnosti (predavanja, STEM radionice za mlađi uzrast i slično) sprovode sa zainteresiranim školama i drugim organizacijama.

"Period korone nas je malo unazadio kao i mnoge druge. Ove jeseni planiramo nastavak naših radionica. Tu su i javna posmatranja neba za građanstvo ovisno o interesantnim pojavama" kazao je Muhamed Muminović, direktor AD Orion.

Članovi Društva su učenici, studenti i ostali zainteresirani koji se žele upoznati sa astronomijom. Iz Oriona su nam podvukli kako završavaju i prvu BH dječiju knjigu o astronomiji, u obliku romana.

Kako su nam kazali, interesa za astronomiju u BiH ima. Tome pogoduje i internet, te nova otkrića i teleskopi lansirani u svemir.

"Često nam se javljaju pojedinci iz drugih mjesta. Nažalost, bez Opservatorije nije ih moguće previše uključiti u naše aktivnosti", naglasio je Muminović.

Opservatorija otvara mogućnost dodatne edukacije mladih, posebno srednjoškolaca kroz predavanja i posmatranja. Učenici iz cijele BiH, barem jednom godišnje, bi posjetili Trebević, razgledali opservatoriju i teleskope, te uživali u slici nebeskog svoda uz prigodna predavanja.

Obnova Opservatorije

Članovi Astronomskog društva Orion su nakon obnove rada pokrenuli akcije za pripremne radove i planove za rekonstrukciju opservatorije. Planirana obnova Astronomske opservatorije u Sarajevu bila bi od koristi ne samo za Bosnu i Hercegovinu, već i za region.

Od ponovnog aktiviranja Orion je poduzeo niz inicijativa kako bi se obnovila Opservatorija. Obezbjedili su i dva draft projekta obnove (arhitektonska).

"U posljednje dvije godine pokrenute su inicijative na nivou Gradske uprave Sarajevo, a koje se tiču moguće obnove opservatorije. Objavljen je i tender za izradu studije izvodljivosti. Naše Astronomsko društvo je, nažalost, samo periferno uzelo učešća u tome kroz jednog našeg aktivistu. Zvanično nam se niko nije obratio, a Opservatoriju su od početka do kraja napravili stariji članovi našeg Društva.

Smatramo da je Gradska uprava trebala ići na mehanizam 'Pregovarački postupak bez obavještenja o nabavci' kada se ugovor može dodijeliti samo određenom dobavljaču, u ovom slučaju Astronomskom društvu Orion koje je apsolutno sposobno da uradi astronomski dio studije izvodljivosti.

Za građevinski dio mogao se raspisati tender. Saznali smo da je izrada studije povjerena nekoj firmi iz Banja Luke", ispričao nam je Muminović. 

Iz Oriona kažu kako bi obnovljena opservatorija bila centralno mjesto za podizanje naučne svijesti,obnovom bi se popularizirala astronomija i srodne prirodne nauke, organizovala bi se javna posmatranja neba za grupe građana, učenika ili studenata, ljetne i zimske škole astronomije, astronomski vikendi, seminari, skupovi i slično.

"Naš konačni cilj je da se opservatorija i prostor oko nje koristi i za promociju drugih nauka (fizika, hemija, biologija, ekologija) kroz Škole u prirodi, odnosno kroz najmoderniji pristup STEM (Science, Technology, Engeneering and Mathemtacis) koje bi se mogle organizirati u saradnji sa drugim organizacijama I institucijama. Mi buduću rekonstruiranu Opservatoriju vidimo kao mikro naučni edukacioni centar za mlade", zaključio je Muminović.

U svim budućim razvojnim konceptima turističkog otvaranja Trebevića, Astronomska opservatorija je nezaobilazan faktor. Njena obnova bi bila ne mali doprinos vraćanju Trebevića i Sarajlija na Trebević.

U periodu prije 1992. godine Trebević, glavno izletište Sarajlija, imao je tri glavna simbola: žičaru, bob stazu i astronomsku opservatoriju.