Arnautović: Izbori će biti transparentniji, Centralna izborna komisija je značajno ojačana

4
Faruk Vele
Arnautović: Izbori će biti transparentniji, Centralna izborna komisija je značajno ojačana
Foto: Goran Lukić, Radiosarajevo.ba / Suad Arnautović, predsjednik CIK-a

Ostalo je nešto više od mjesec dana do Općih izbora u Bosni i Hercegovini, 2. oktobra. Po mišljenju mnogih – ključnih za našu zemlju. Ponovo.

U svakom slučaju ovi izbori će po mnogo čemu biti specifični. Visoki predstavnik Christian Schmidt krajem prošlog mjeseca je nametnuo tehnički dio Izbornog zakona u BiH. Centralna izborna komisija (CIK) je agilnija i uvela je, također, neke digitalne novine u svome radu. Je li to nagovještaj da će ovi izbori biti transparentniji?

Uvelike se govori o mogućnosti nametanja suštinskih izbornih reformi i Ustava FBiH. Šta će se desiti u tom slučaju? Pritom sve se dešava u okolnosti zaoštrenih međunarodnih, regionalnih i, naravno, unutrašnjih odnosa. Za nekoliko dana će službeno započeti izborna kampanja.

Izvor iz EU za njemački medij: "Plenković je jedan od kandidata za šefa Europske komisije"

Izvor iz EU za njemački medij: "Plenković je jedan od kandidata za šefa Europske komisije"

Kampanja prije zvanične kampanje je prljava, isključiva, ponekad i prijeteća… Šta sve možemo očekivati do 2. oktobra, samo dragi Bog zna, reći će narod. 

O svemu tome za portal Radiosarajevo.ba prof. dr. Suad Arnautović, predsjednik Centralne izborne komisije (CIK) Bosne i Hercegovine, te upućuje poruku građanima i političkim akterima.

Razgovarao: Faruk Vele

Radiosarajevo.ba: Kako ocjenjujete dosadašnji tok pripreme za Opće izbore? Sa kakvim se, eventualno, problemima suočavate?

Arnautović: Prije svega, hvala Vam na pozivu i na prilici da govorim za Radiosarajevo.ba. Mogu izraziti zadovoljstvo, jednu pozitivnu ocjenu dosadašnjim tokom. Iako bi taj period od raspisivanja izbora do danas mogli podijeliti možda u dvije krupne cjeline.

Zakon važi za sve

Prva cjelina je ta kada smo se grčevito borili za budžet, uopće, za poziciju da realiziramo zakonsku odredbu o raspisivanju izbora. Podsjetit ću vaše čitatelje da su u političkom spektru jake političke snage bile protiv toga da se raspišu i održe izbori. To je argumentirano na različite načine. Dvije velike vladajuće stranke su se otvoreno usprotivile toj izričitoj, imperativnoj zakonskoj odredbi, koja propisuje da se izbori održavaju svake četiri godine, da se održavaju prve nedjelje u oktobru, i da se raspisuju najmanje 150 dana prije te nedjelje, prije tog izbornog dana.

Mi smo pokazali da ćemo se strogo pridržavati zakona. Mi smo imenovani da implementiramo zakon i da provodimo zakon, a ne da ga opstruiramo.Možda je nekada nekome prije, u prijašnjem sazivu Centralne izborne komisije, izgledalo lagano da se baš u svemu sluša politika, međutim mi nismo željeli da u tom smislu kršimo zakon. Bili smo izričiti da ćemo raspisati i održati izbore.

Taj je period onda jako bio težak, trebalo je da se dokaže da zakon važi za sve. I ta izričita odredba Izbornog zakona koja propisuje da se moraju 15 dana nakon raspisivanja izbora osigurati sredstva u budžetu za održavanje izbora, neki su to nonšalantno shvatili i pokušali raznim, neću reći spletkarenjima, ali različitim birokratskim preprekama, kombinacijama i tumačenjima - da onemoguće izdvajanje budžeta.

Onda smo se obratili međunarodnoj zajednici i dane potrošili da ubijedimo visokog predstavnika Christiana Schmidta da je potrebno da on intervenira jer očito je sve išlo ka tome da se sredstva ne obezbijede.

Kad smo tu prepreku konačno prevazišli onda je drugi dio o kojem govorim – period od raspisivanja izbora do danas. Onda je sve bilo puno laganije. Visoki predstavnik je donio odluku kojom je izmijenio odredbu u Izbornom zakonu u vezi s finansiranjem, zatim Zakon o finansiranju institucija.

Tako da smo sada mi i budućže generacije rasterećeni što se tiče problema oko osiguranja sredstava. Više nikad niko ne može taj argument uzeti da bi spriječio građane da izađu na izborni dan i da iskažu svoju biračku volju. Nije to ostalo bez posljedice, jer je to po sistemu domino efekta uticalo na kašnjenje prije svega s implementacijom javnih nabavki.

Također, mi smo jedan značajan dio našeg izbornog procesa digitalizirali po prvi put. Mnoge stvari za ove izbore će biti po prvi put. Ne toliko krupno kao što bi bilo da je došlo do izmjene Izbornog zakona, izborne reforme, ali, ipak, sasvim dovoljno da se već neki efekti vide.

Radiosarajevo.ba: Visoki predstavnik je nametnuo tehničke izmjene Izbornog zakona u BiH. Šta bi one trebale da donesu u kvalitativnom smislu u odnosu na dosadašnje izborne procese?

Arnautović: Mi smo izdali saopćenje i pozdravili tu odluku visokog predstavnika. Ja mogu to da ponovim, mislim da je u ovom trenutku kad je ona donesena možda malo problematičan tajming. Puno bismo sretniji bili da je to bilo na sam dan raspisivanja izbora, ili čak možda koji dan prije.

S druge strane bismo željeli da iskažemo jedan žal što se to nije desilo u okviru Interresorne radne grupe koja je radila na tom pitanju, a što je trebalo biti okončano usvajanjem Izbornog zakona u Parlamentarnoj skupštini BiH od strane naših vlasti. Međutim, opće je poznato da se naši političari nisu mogli usuglasiti. I onda tu idu metode ucjene, ako neće ovo moje biti usvojeno - onda neće ništa. Ako se cijeli paket ne usvoji, neće se ništa usvojiti itd. Tako da je naša politika, ustvari, izazvala visokog predstavnika da reagira.

Bitno je kazati zašto smo mi pozdravili te odluke, iako nije ni po kodeksu dobrog vladanja Venecijanske komisije i inače po jednoj tradiciji demokratskih sistema. Naime, nije uredu da vi, kad su već raspisani izbori, i kad je izborna utrka krenula, da vi sad mijenjate pravila.

Tri tehnička rješenja koja mnogo znače

Međutim, ovdje se radi, ustvari, ne o drastičnim promjenama pravila igre, nego u tim tehničkim izmjenama Izbornog zakona koje daju najviše alata Centralnoj izbornoj komisiji. Posebno, u tri segmenta, tri pravne situacije. 

To je kada se koristi govor mržnje. Mi dosada u dosadašnjem izbornom zakonodavstvu nismo imali definiciju govora mržnje, pa je ona bila podložna različitim interpretacijama. Međutim, sada imamo striktno definiciju govora mržnje, i to je jedan ogroman korak.

Na osnovu te definicije mi možemo onda kazali da li neko koristi i u kojoj mjeri koristi govor mržnje, i onda poduzimati određene sankcije.

Drugi pojam koji je, također, definiran jeste pojam zloupotrebe javnih resursa. Iako smo dosad sve imali, i možemo da vidimo, da tako kažemo, da se ti javni resursi, koriste od strane političara, vi niste, ipak, imali neku mjeru, neku vagu na koju ćete izvagati, kazati u kojoj mjeri i kako neko zloupotrebljava i koliko koristi javnih resursa.

Što je jako važno, što naša javnost možda ne zna, nije samo u pitanju korištenje materijalnih sredstava, na primjer službenih vozila, mobitela, helikoptera, ili kancelarija, prostora itd. Ovdje je sada jako važno što je definirano i ono što se na određen način veže za pojam kronizma. To je kada ljudi koji su na pozicijama koriste ljude, resurse, uposlenike državnih institucija za privatne i političke svrhe. Kada koriste svog vozača, svoju sekretaricu, savjetnike, cijeli aparat koji treba da radi u interesu države, a ne u interesu stranke...

To je jedan segment još uvijek do kraja pravno neotkrivenog područja i polja. Centralna izborna komisija će i tu imati jako puno posla i aktivnosti, odnosno ono što bismo kazali mora da utvrdi do kraja pravila postupanja kako bi se otkrili i sankcionirali takvi slučajevi.

Treća stvar, jako važna koja je ovim izmjenama tehnički od visokog predstavnika nametnuta, to je ponovo definicija sintagme, tzv. lažnog predstavljanja, posebno u sastavu biračkih odbora.

Suad Arnautović, predsjednik CIK-a
Foto: Goran Lukić, Radiosarajevo.ba : Suad Arnautović, predsjednik CIK-a

CIK može zabraniti izlazak na izbore

Radiosarajevo.ba: Može se govoriti o širim ovlastima CIK-a?

Arnautović: Mi smo dobili još jače, šire ovlasti. Sankcije su podignute od 3.000 do 30.000 KM, gdje možemo istaći u okviru naše opće nadležnosti i član 6. tačka 7 Izbornog zakona BiH. Mi možemo da - ako utvrdimo da je osobno neki kandidat zaslužan za kršenje zakona u određenoj mjeri - da mu poništimo ovjeru kandidature, možemo političkoj stranci da zabranimo izlazak na izbore!

Također, u općinskoj ili gradskoj izbornoj komisiji možemo da interveniramo u smislu kadrovskih rješenja. Dakle, imamo jedan širok dijapazon i zbog toga smo mi pozdravili te mjere visokog predstavnika. I svakako, i zbog činjenice da je u našoj inicijativi, koju smo mi dostavili u septembru 2021. Parlamentarnoj skupštini sadržan gro tih prijedloga.

Ovo je jedna minijaturna verzija onoga što smo mi tražili kroz izmjene Izbornog zakona, a još uvijek zadovoljavajuća, jer kažem, znatno jača poziciju Centralne izborne komisije BiH. I, zaoštrava odnos prema onima koji krše Izborni zakon. Prvi put se uvodi odgovornost, na primjer, najodgovornijih lica, odnosno ovlaštenih lica iz političkih stranaka.

Narodski rečeno, kola su se (ranije) lomila uglavnom nad tim članovima biračkih odbora.  Međutim, sad je visoki predstavnik definirao da i onaj politički subjekt koji je predložio člana biračkog odbora jeste odgovoran. Tako da će se, ja mislim, u političkom spektru, mnogi uozbiljiti kad dobro pročitaju ove odredbe Izbornog zakona, pogotovo sad kada mi počnemo primjenjivati, jer mi ćemo 4. avgusta primjenjivati sve slučajeve po novim zakonskim odredbama.

Radiosarajevo.ba: Mogu li se, s obzirom na kazano, u konačnici očekivati transparentniji Opći izbori? Kako u tom smislu komentirate prigovore da se, ipak, nije odmaklo dovoljno, to jeste da bi uvođenje elektronskog glasanja, video nadzora, skeniranje prsta i sličnih mjera donijelo i veću izbornu transparentnost?

Arnautović: Vidite, apsolutno je potrebno ukazati šta je realno moguće za ovaj izborni ciklus. Dakle, sada već je evidentno da je kasno za bilo koju intervenciju u tom smislu. Kasno je bilo i u ovoj godini, ali nije bilo kasno u prethodnim. Dakle, od Lokalnih izbora 2020. do 2022. ste imali dvije godine kad ste mogli da mnoge stvari promijenite.

Ja bih želio da našoj javnosti skrenem pažnju da su sva pitanja izbornog procesa, izborne reforme, usko vezana i u kauzalnoj vezi sa karakterom političkog predstavništva. To je  najkrupnije pitanje u svakom političkom sistemu. Izborni sistem je samo izborni mehanizam, jedna tehnologija, mašina koja realizira ključni politički dogovor u jednom društvu. Ko će biti predstavljen u Parlamentu i s kojim ciljem? Da li su to, na primjer, predstavljeni građani, da li su predstavljene regije. Evo u našem slučaju etničke grupe, skupine, rase...

Različiti sistemi na različite načine to definiraju. Nama je to nedostajalo i nedostajat će nam sve do onog trenutka dok se ne postigne neki konsenzus.

Za očekivanje je i po onom dogovoru u Briselu da šest mjeseci nakon završetka izbora i implementacije izbornih rezultata ide u pregovore i konačan dogovor oko budućnosti BiH, odnosno organizacije, da kažem, političkog predstavništva. Implementaciju pet presuda Evropskog suda za ljudska prava, itd.

Uslijed tog nedostatka, kada vi popravljate samo pojedine elemente, a koje mogu značajno da utiču, na primjer, uvođenje kamera, ili uvođenje skenera - iako to izgleda tehničko pitanje, ili pitanje koje povećava integritet izbornog procesa - ono je usko vezano i za sam izborni proces, a onda izborni sistem i za politički sistem.

Očito je da u našem društvu to nedostaje. Potreban je ključni novi društveni dogovor političkih struktura o karakteru političkog predstavništva. 

Da li će se Schmidt usuditi?

Radiosarajevo.ba: Postoje nagovještaji da bi visoki predstavnik mogao uoči izbora, ili neposredno poslije njih, nametnuti i ostatak Izbornog zakona i Ustava FBiH. Šta će to značiti za izborni proces ukoliko odluka bude, primjerice, u septembru?

 Arnautović: To je krupno političko pitanje, krupno ustavno pitanje. Ono se ne može raspraviti odvojeno od pet presuda Evropskog suda za ljudska prava („Sejdić-Finci“, „Zornić“, „Pilav“, „Pudarić“, „Šalaka“, op. a.).

Što se tiče Centralne izborne komisije, mi sada već imamo, dakle, okvir, ustavno-pravni, da možemo implementirati rezultate bez ikakvih problema, i za Dom naroda. Ako se procijeni, ako dođe do političkog konsenzusa da bi trebalo na drugačiji način birati Dom naroda, ostaje dovoljno vremena, jer se radi o posrednim izborima.

Dakle, bitno je da završimo neposredne izbore 2. oktobra da uvedemo u vlast one koji pobijede, osvoje mandate, a onda ti neposredno izabrani organi – prije svega npr. kantonalne skupštine u Federaciji BiH - biraju ove posredne.

Dakle, imamo sadašnji okvir, kako je propisao Ustav Federacije i kako je uputstvo Centralne izborne komisije to reguliralo, a da li će visoki predstavnik se usuditi da u jeku izbornog procesa za taj dio nešto drugo nametne, otom-potom.

Prljave kampanje

Radiosarajevo.ba: Ovih dana ste sankcionirali određen broj stranaka zbog preuranjene kampanje. Da li imamo preuranjenu kampanju i kakvo vidite ovaj, hajmo reći, visoki intenzitet „prljave kampanje“, međustranačkih debata, prepucavanja? Koliko je ona u granicama (ne)očekivanog?

Arnautović: Hvala Vam na tom pitanju. Vidite, to je jedno pitanje koje u ovim tehničkim izmjenama visoki predstavnik nije nametnuo, iako smo se mi u onom materijalu iz septembra 2021. godine dotakli i toga. I dali definiciju toga. Dakle, moramo razlikovati preuranjenu izbornu kampanju - koja nije, nažalost, do kraja u našem zakonu  definirana i objašnjena -  od onoga što je izričito zabranjeno zakonom, a to je plaćena kampanja prije službene kampanje.

I sad imamo tu razliku. Mi smo do sada sankcionirali političke subjekte koji su koristili Facebook stranice i druge socijalne mreže da plasiraju plaćeno političko oglašavanje. Plaćene oglase. To nije dozvoljeno i mi tu imamo prostor da sankcioniramo. Dakle, ako je neko platio oglašavanje prije službene kampanje koja počinje 2. septembra. Sve te naše sankcije i naše odluke su apsolutno zasnovane na činjeničnom stanju.

Mi ćemo morati imati definiciju i zabranu, da od trenutka kad se raspisuju izbori do službene kampanje nije dozvoljen nikakav vid kampanje. Ali, da razlučimo neke stvari. Ne znači to ubijanje političke aktivnosti. Nije intencija zakonodavca da zabrani svaku političku aktivnost.

Moramo odvojiti ono što je kampanja, preuranjena kampanja, od onoga što je redovan rad političkih subjekata. Ono što bi u narednom periodu trebalo dograditi u naše izborno zakonodavstvo jeste da se definira preuranjena izborna kampanja i zabrana takve vrste kampanje, bila ona plaćena ili neplaćena.

Suad Arnautović, predsjednik CIK-a
Foto: Goran Lukić, Radiosarajevo.ba : Suad Arnautović, predsjednik CIK-a

Politička (ne)kultura

Radiosarajevo.ba: Kakav je Vaš utisak o političkoj kulturi kod nas gdje se djelomično zbog, s jedne strane, okrupnjavanja, a, s druge strane, atomizacije političkog spektra dešava jedna vrsta specifične mobilizacije glasača. Postoji utisak u javnosti o prisutnoj agresiji, jednom pristupu koji nije u duhu kulture dijaloga? A i to je negdje bitno, zar ne?

Arnautović: U literaturi, Sidney Verb i Gabriel Almond su davno objavili jednu knjigu „Politička kultura“, koja otprilike teorijski temelj za organiziranje, ponašanje i djelovanje u različitim političkim sistemima.

Vidite, mi živimo u jednom, ja bih slobodno mogao reći, preddemokratskom političkom sistemu u kojem imate, evo vi ste spomenuli taj izraz – „atomizirani politički spektar“, odnosno atomizirane političke stranke koje su ustvari, kad pogledate, kad biste taj kontinum od ljevice do desnice pogledali, Vi biste mogli, u ideološkom smislu naći možda četiri-pet stranaka koje se mogu svrstati u te grupe.

Neke jako prepoznatljive npr. liberalne stranke, liberalno-demokratske, koje su u centru, neke jako prepoznatljive ljevičarske stranke, i svakako jedna velika grupacija ovih desničarskih stranaka. Ali, to je jedan, za ovaj broj stanovnika, i za ovaj broj birača, jako usitnjen politički spektrum. Politička arena je jako usitnjena, a ona je usitnjena i zbog mase drugih razloga.

Kroz historiju kada gledate, vi teško možete vidjeti i prepoznati ključne rascjepe. Ima jedan rascjep, to je taj etno-religijski, ili etno-teritorijalni. I tu se na neki način dijele stranke. Ponegdje možete vidjeti rascjep sekularna država-vjerske organizacije, i tako.

Ali one podjele klasične, npr. Radništvo - krupni kapital itd., teško možete prepoznati. Većinom se stranke usitnjavaju i dijele zbog kadrovskih nezadovoljstava i rješenja.

Ja nisam na listi - idem odmah da formiram stranku.

To je dio političke nekulture. Osim tog sitnog strančarenja i tih „preletača“, vi danas možete na desetine slučaja nabrojati i identificirati gdje su se ljudi tako jednostavno, narodskim rječnikom rečeno, „prodali“ za neke sitne sinekure koje imaju, ili koje će imati na poziciji na kojoj će biti, ili zbog nekih od tih poticaja, da tako kažem, na lokalnom nivou. Neko se „proda“ za staklenu baštu, da dobije plastenik, promijeni političku opciju. To nije prijemčivo nekoj dugoj tradiciji političke kulture, političkoj kulturi.

Nažalost, tome doprinosi jedno neuređeno stanje u smislu i pravnog reguliranja političkog organiziranja. Naime, mi faktički od prvih višestranačkih izbora nemamo taj krovni zakon koji bi regulirao političko organiziranje. To bi bio prvi korak za uređenje političkog sistema i političke kulture. Danas se stranke registriraju na 16 sudova u BiH.

Dakle, puno stvari ima nedorečenih i nedovršenih. Ja bih apelirao da se krene od prvog koraka, da se političko organiziranje uredi sa jednim krovnim državnim zakonom, da su od Cazina do Trebinja isti uvjeti za organiziranje i djelovanje političkih stranaka.

Digitalizacija izbornog sistema

Radiosarajevo.ba: Predstavljena je ovih dana platforma e-Posmatrači, šta bi ona trebala da donese?

Arnautović: To je jedan segment naših napora da izvršimo digitalizaciju izbornog procesa. Uz pomoć misije OSCE u BiH, kojoj se i ovim putem zahvaljujem jer su osigurali sredstva koja nismo imali jer do tada nije bio donešen budžet, mi smo ušli u brze aranžmane. jedan od njih je aplikacija e-Posmatrači. Ona će će omogućiti da jednostavno i na brz način svaki politički subjekt, svaka nevladina organizacija i svi međunarodni posmatrači popune digitalno zahtjeve za registraciju posmatrača i da vrlo brzo dobiju akreditaciju da se taj proces završi u najbržem mogućem vremenu.

Intencija je da sve procese koje Centralna izborna komisija organizira, nadgleda i vodi budu digitalizirani. I to će sigurno jednoga dana biti jedan zaokružen proces. Uz ranije pomenute inovacije koje će nekada morati da donese Parlamentarna skupština, to će biti jedan veliki korak za organizaciju izbornog procesa u 21. stoljeću.

Poruka predsjednika CIK-a

Radiosarajevo.ba: Koja je Vaše poruka, na koncu, učesnicima izbornog procesa i bh. građanima?

Arnautović: Hvala vam lijepa na toj prilici. Ja bih prije svega želio da pozovem sve političke subjekte koji će 2. septembra krenuti u službenu izbornu kampanju da se apsolutno pridržavaju Izbornog zakona BiH, i onoga što im zakon i omogućava, ali i što im zabranjuje.

U tom kontekstu, na prvom mjestu bih pozvao sve političke kandidate, političke subjekte, da se ne koriste jezikom mržnje, dakle jezikom koji bi mogao izazvati nekoga da upotrijebi silu, da koristi silu. Da ne idu sa onim niskim napadima koji vode ka diskriminaciji, pogotovo stereotipnom prikazivanju osoba suprotnog spola, itd. Sve ono što se može smatrati tim tzv. hate speechom, govorom mržnje, zapaljivim govorom.

Kampanja nama treba da nam pokaže kako će nas voditi politički subjekti, koji budu izabrani u parlamente, kojim putem će nas voditi, gdje idemo u narednom izbornom periodu itd. Da govori o programima, o kandidatima koji će provesti te programe itd. Dakle, prvi poziv je političkim subjektima zaista da se drže Izbornog zakona, svi kandidati da djeluju u okviru zakona, njihovi nastupi bi, po meni, trebali biti u tom smislu.

Drugi je poziv biračkom tijelu, prije svega mladima, da iskoriste svoje pravo i da izađu na izbore. Pazite, možda izgleda, ali nije floskula da na mladima svijet ostaje, na novim generacijama. BiH treba da se razvija i jako je značajno da mladi ljudi budu uključeni u politički proces. Kada bi se ja pitao, nijednom mladom čovjeku ne bih savjetovao da apstinira… Tako da pozivam mlade ljude da se uključe ne samo u političke stranke, nego u jedan širok spektar nevladinih organizacija, da se društveno angažiraju jer to je budućnost.

Budućnost je u angažmanu mladih koji će znati prepoznati socijalne probleme i rješenja za te probleme. Također bih pozvao sve ostale koji smatraju da je potrebno, da je ovo jedan krucijalni trenutak da izađu i da glasaju! Znate, nije dobro da naša izlaznost bude oko 50 posto, 52-54 posto. Dobro bi bilo da se prisjetimo onih prvih višestranačkih izbora 1990. godine kada smo imali izlaznost 74,4 posto. Ako možemo u ovom trenutku, to bi izuzetno bilo. Ako ne, da se bar malo približimo onoj brojci oko 60-65% izlaznosti.

Dakle, poziv je da svi iskoriste to svoje pravo i 2. oktobra da izađu i da glasaju.

Ovaj medijski sadržaj podržan je kroz Tranisition Promotion, zvanični program Vlade Republike Češke.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Komentari

Prikaži komentare (4)

/ Povezano

/ Najnovije