Arijana Saračević Helać: 'Pamti moju pjesmu' je film o tome kako je lijepo biti dobar čovjek

Opsada Sarajeva nije bila samo borba za fizičko preživljavanje već i za očuvanje duha kroz umjetnost. Upravo o toj neraskidivoj vezi umjetnosti i ljudskosti, koja je nadjačala teror i mržnju, govori dokumentarni film Pamti moju pjesmu.

Kroz priču o muzici koja je nastajala usred rata, autorica filma, legendarna bosanskohercegovačka novinarka i ratna reporterka Arijana Saračević Helać, donosi svjedočanstva o vremenu kada su umjetnici svojim djelima pružali otpor. U razgovoru za portal Radiosarajevo.ba, Saračević Helać otkriva detalje o značaju očuvanja kulture sjećanja i o tome kako je umjetnost postala simbol borbe i nade.

Ključ očuvanja mentalnog zdravlja

"Jako je važno da njegujemo kulturu sjećanja. U ratu nije postojala nikakva barijera da se uhvati tračak umjetnosti i kulture," govori naša sagovornica, prisjećajući se godina opsade kada je umjetnost bila ne samo izraz otpora, nego i ključ za očuvanje mentalnog zdravlja.

Trending

FK Velež raskinuo saradnju sa Avdom Kalajdžićem nakon tvrdnji na suđenju za ubistvo Aldine Jahić

Iako su živjeli bez struje, vode i osnovnih potrepština, umjetnici Sarajeva su neumorno stvarali, održavajući duh zajedništva i ljudskosti u vremenu nezapamćenog zla. 

"Mislim da se nikada nije čitalo kao u ratu, uz svijeću. Imali smo sreću da se tokom rata na te neke čudne načine održavaju pravi koncerti, a dolazili su nam i najpoznatiji svjetski umjetnici", prisjeća se.

Umjetnost kao otpor

Godine 1993. osnovana je Umjetnička četa 1. korpusa Armije Republike Bosne i Hercegovine, koja je okupila umjetnike iz različitih oblasti. Četa je bila podijeljena na vodove – glumce, muzičare, slikare, a njihova misija bila je podizanje morala borcima i građanima kroz umjetnost.

"Bavila sam se tom grupom muzičara koja je brojala 200 ljudi. Oni su položili zakletvu u hotelu Holiday Inn u junu 1992. godine, pred komandantom 1. korpusa Mustafom Hajrulahovićem Talijanom," govori nam Saračević Helać.

Iako su neki članovi čete imali priliku trajno napustiti Sarajevo, mnogi su se vratili u opkoljeni grad, svjesni koliko je njihovo prisustvo i umjetnički doprinos značajan u očuvanju zajedništva.

Fokus filma Pamti moju pjesmu je na muzičkom naslijeđu čete i pjesmama koje su nastajale u improviziranim studijima pod teškim uvjetima rata. Ove pjesme nisu bile samo glas otpora, već i izraz univerzalnih vrijednosti – ljubavi, ljudskosti i nade.

"Od mnogobrojnih pjesama odlučila sam da obradim šest-sedam pjesama koje i danas slušamo", kaže Arijana i dodaje: "To su pjesme koje nemaju ružnih riječi, koje ne pozivaju na mržnju, nisu mračne. Kako glumac Dragan u filmu kaže – "to su kulturne pjesme."

Radiotelevizija Bosne i Hercegovine: Fenomen opsade

Posebno značajnu ulogu u očuvanju muzičkog i kulturnog naslijeđa imala je Radiotelevizija Bosne i Hercegovine (RTV BiH), koja je uprkos nemogućim uvjetima radila na dokumentovanju umjetničkog stvaralaštva:

"Izuzetnu ulogu u svemu ovome je imala Radiotelevizija Bosne i Hercegovine koja je, s današnje distance, bila, ne CNN, nego svemir. U to vrijeme ta televizija što je uradila je nešto nevjerovatno. Pod agregatima, bez osnovnih elementarnih uslova napravila je tako nevjerovatne stvari i takvu riznicu te kulture ostavila u svojim arhivima.

Te pjesme Eurovizije, sve je bilo u organizacije RTV-a, sjajne Ismete Krvavac, Nune Arnautalića i svih drugih koji su pomogli da se iznese ovaj dio teški poduhvat." 

Sagovornici u filmu

Film okuplja niz istaknutih sagovornika čija su svjedočanstva ključna za razumijevanje umjetničkog otpora tokom opsade Sarajeva. O značaju muzike govore Dino Merlin, Mladen Vojičić Tifa, Mustafa Čizmić Čizma, Alma Čardžić, Zlatan Fazlagić Fazla, Adi i Edo Mulahalilović, kao i Alen Mustafić, koji je otpjevao prvu revolucionarnu pjesmu.

Sociološku dimenziju priče tumači Ahmed Burić, a u filmu se pojavljuju i Ademir Kenović,  Ismeta Krvavac i Nuno Arnautalić, Jasmin Duraković, Zlatan Izetbegović, Ranko Rihtman, Muamer Fazlagić, te profesor Zdravko Grebo koji je u međuvremenu nažalost preminuo.

Njihova svjedočanstva oživljavaju ne samo pjesme, već i nevjerovatne priče koje stoje iza njihovog nastanka – od improviziranih studija i ratnih frontova do Eurovizije, gdje su umjetnici uspjeli pokazati svijetu ljudsku stranu Sarajeva usred destrukcije.

Bezvremenska poruka filma

"Pamti moju pjesmu nije samo priča o muzičkom stvaralaštvu, već i o univerzalnim porukama koje su nastajale u najtežim trenucima. Poruke kako je lijepo biti dobar čovjek i kako je lijepo kada nikoga ne mrziš, izuzetno su značajne," zaključuje Saračević Helać u razgovoru za Radiosarajevo.ba.