Analiza sedmice | Kico: Samo uz pomoć NATO-a možemo zaustaviti hibridno djelovanje Rusije u BiH!

Sjevernoatalnski savez (NATO) zabrinut je zbog situacije u Bosni i Hercegovini i prijetnji secesijom u toj zemlji, poručio je između ostalog Mark Rutte, generalni sekretar NATO-a ove sedmice uoči sastanka ministara odbrane Alijanse.

"Situacija na Zapadnom Balkanu i dalje je zabrinjavajuća, sa secesionističkim prijetnjama u Bosni i Hercegovini. Krhka bezbjednosna situacija na Kosovu i mali napredak postignut u u dijalogu Beograda i Prištine koji predvodi Evropska unija", kazao je Rutte na događaju koji je pratio i reporter portala Radiosarajevo.ba.

Ono što je Rutte ovom prilikom poseno istakao jeste da je Alijansa zabrinuta zbog djelovanja Rusije u regionu, „kao i hibridnih i syber prijetnji koje ona predstavlja“.

Trending

Nepovoljni vremenski uvjeti otkazali utrku u St. Moritzu: Evo kada Elvedina nastavlja takmičenje

Ovi navodi govoto su prošli ispod radara u domaćoj javnosti. S druge strane, eskponenti ruske propagande na Balkanu poput RT reagirali su (a mediji u bh. entitetu Rs brže-bolje prenijeli), te su optužili Zapad da želi destaiblizirati Balkan?!

Štaviše, ruski ambasador u BiH Igor Kalabuhov je 18. oktobra za RTRS potvrdio da Moskva ima strateški odnos Rs-om, podvlačeći da jeovaj entiret jasno rekao „da ne želi u NATO“, da im članstvo „nije interes“, iako su poznata ranija NATO opredjeljenja Dodika i njegovih ljudi, što je dovelo da Alijsana bude i dio Zakona o odbrani BiH.

Podrška secesionizmu

Dr. Ahmed Kico, stručnjak iz oblasti bezbjednosti, inače koautor knjige „Bosna i Hercegovina i Zapadni Balkan: aspekti geopolitike i hibridnog rata“ u razgovoru za Radiosarajevo.ba kaže kako misli da su ovosedmične ocjene i zabrinutost novog generalnog sekretara NATO saveza dosta opravdani.

„Naime, uočljivo je da u funkciji realizacije političkih i geopolitičkih ciljeva biopolitike na prostoru Zapadnog Balkana, Putinov režim daje otvorenu podršku secesionističkim planovima za Republiku srpsku, koji bi mogli dovesti do podjele BiH. Ovaj plan, uz aktivnu podršku predsjednika entiteta Republika srpska i prešutnu podršku predsjednika Republike Srbije, predstavlja ozbiljnu prijetnju teritorijalnom integritetu BiH. Odvajanje entiteta Republike srpske i njezino potencijalno pripajanje Srbiji destabiliziralo bi cijeli Balkan, stvarajući novo žarište sukoba koje dodatno odvraća pozornost Zapada od Ukrajine“, analizira Kico.

18.10.24. 15:51

Brisel: NATO neće dopustiti sigurnosni vakuum u Bosni i Hercegovini

Moskva, dodao je, koristi predsjednika entiteta Republika srpska, Milorada Dodika, predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i „druge proruske snage u regiji kako bi otvorila novu frontu zapadnim silama.

„Ovaj potez Moskve nije samo taktika za skretanje pozornosti već i način da se produži sukob u Ukrajini, uz smanjenje pritiska na rusku vojsku i ekonomiju. Dok je Zapad fokusiran na krize u BiH, Kosovu i Crnoj Gori, Rusija koristi ovu situaciju da uz manje prepreka intenzivira svoje aktivnosti u Ukrajini“, istakao je sagovornik našeg portala.

Hrvatski faktor

Pored navedenog, snažna podrška od Rusije i Srbije i nečinjenje ništa od strane EU da se destabilizirajuća i secesionistička politika na Balkanu zaustavi, ponajviše od predsjednika entiteta Rebublika srpska, navela je Dragana Čovića aktuelnog lidera HDZ BiH da mu se pridruži uz odobravanje i HDZ Republike Hrvatske.

„Njih dvojica, forsirajući nacionalističke i secesionističke politike, a ohrabreni inertnošću međunarone zajednice, nastoje „iskoristiti“ povoljan trenutak  za ostvarivanje davno zacrtanih ciljeva, koje je prekinuo Dejtonski sporazum“, upozorava Kico, ukazujući da se navedene aktivnosti koordiniraju između vodećih aktera na Zapadnom Balkanu.

U vezi s navedenim, treba naglasiti da su ključni protagonisti provedbe ciljeva biopolitike u BiH, a u konačnici hibridnih operacija protiv BiH, zapravo njeni susjedi (Srbija i Hrvatska) oličeni u ranijim i aktulanim političkim vodstvima ovih  zemalja.

„Srbija i Hrvatska su devedesetih godina izvršile agresiju na BiH, što je potvrđeno presudama međunarodnih sudova (Međunarodni krivični sud  za bivšu Jugoslaviju, Međunarodni sud pravde u Hagu). Iako tada nisu ostvarili svoje osvajačke planove, politička rukovodstva ovih zemlja nikada nisu odustala od ideje podjele ove zemlje kako su to planirali Milošević i Tuđman. Posljednjih nekoliko godina, ohrabreni jačanjem desničarskih politika, nastalih na antiimigrantskoj i antiislamskoj platformi, politička rukovodstva susjednih zemalja  intenziviraju svoje antibosanske aktivnosti kroz plasiranje lažnih informacija, odnosno dovodeći BiH u vezu sa međunarodnim terorizmom i usporavajući sve političke i ekonomske procese, ne bi li na taj način destabilizirali njenu dejtonsku strukturu.astancima i dogovorima, vode ka tom cilju“, stava je Kico.

Nažalost primjećuje da je na ovu propagandnu matricu - u suštini antibosanskih aktivnosti -  pristali i pojedini izabrani predstavnici vlasti partija kao što su SDP BiH, Naša stranka i Narod i pravda, na što je ranije upozoravao i profesor Vahidin Preljević.

„Očito je da sistematično grade narativ o islamističkoj opasnosti da bi sebe predstavili kao branu toj navodnoj prijetnji. Na neki način, oni sebe počinu inscenirati kao stražare na predziđu kršćanstva preuzimajući taj stijeg od samoproglašenih etnoseparatističkih križara. Iako i sami baštine koncept odbrane Bosne i Hercegovine 1992.-1995., oni sada, ironično preuzimaju propagandističke obrasce Karadžića, Bobana i Tuđmana, a kasnije Dodika i Čovića, za koje je građanska demokratija jednako islamska država, plašeći Zapadnjake, koje žele pridobiti, nekim islamizmom“, istakao je sagovornik portala Radiosarajevo.ba.

17.10.24. 11:35

Radiosarajevo.ba u Briselu: Mark Rutte o secesionističkim tenzijama u BiH, stiže Volodimir Zelenski

Jačanje saradnje s NATO-om

Zbog svega navedenog, dodao je Kico, može se reći da je perspektiva Bosne i Hercegovine, da se zaustave hibridne operacije i secesionističko djelovanje predsjednika entiteta Rs, pa i predsjednika HDZ BIH, zapravo dalja kontinuirana i efikasnija saradnja sa NATO savezom.

 „Jer, Bosna i Hercegovine treba preko  Evropske Unije da postane ozbiljan saveznik NATO-u (njen član), a ne samo pridruženi posmatrač. Na taj način država Bosna i Hercegovina bit će u prilici da se efikasno suprotstavlja svim oblicima i vrstama hibridnog djelovanja (rata) koji, ponajprije dolazi iz Rusije, a čiji se eksponenti nalaze u zemljama regije, pa i u samoj Bosni i Hercegovini. Samo kroz savezništvo sa NATO-om moguće je da Bosna i Hercegovine bude dio naprednog svijeta, napose Evropske unije kao humane obećavajuće integracije, koja će zaustaviti prodor bilo kojih oblika azijskih i drugih despotija“, zključio je Kico.