10. godina Al Jazeere Balkans: Priča o odgovornosti, profesionalizmu - i 170 beba

Poštovana publiko, Al Jazeera Balkans kreće! 

Ovim riječima prvog direktora programa i vijesti Gorana Milića u petak, 11. 11. 2011. od 18 sati po lokalnom vremenu, prije tačno deset godina, počelo je jedno nevjerovatno televizijsko putovanje. Putovanje koje nije bilo bez prepreka, izazova, napora, pa čak i ataka ispod pojasa, ali, svakako, uz mnogo odlučnosti na postavljanju novinarskih, tehničkih, pa i etičkih standarda novinarstva u regiji, i istrajavanju na njima.

 Autor ovih redaka svjedočio je tim prvim danima nastanak i razvoja Al Jazeere Balkans kada možda nije bilo blještavila koje se danas vezuje uz ime jednog od najpoželjnijih poslodavaca.

Trending

Bećirović i Komšić u New Yorku: Pozivamo članice UN-a da zaštite istinu o genocidu u Srebrenici

Jasna vizija 

U prvom intervjuu kojeg je dao jednom novinaru Edhem Fočo, čovjek koji je, uz direktora Tarika Đođića jedan od najzaslužnijih za ono što balkanski odjela katarske TV mreže jeste, pokazao je da postoje jasne vizije.

"Al Jezeera ima namjeru da donese promijene. Da razbije taj kompleks potrebe da se gleda samo jedna lokalna i unutrašnja vijest.  "Al Jezeera" baštini novinarstvo koje ide u dubinu, u srž stvari. Oni potenciraju da imaju što više dopisnika. Imaju ih više nego CNN i BBC zajedno. Njih interesira šta se dešava na terenu i da prenose vijesti direktno iz naroda. Zato je "Al Jezeera" postala tako popularna u svijetu", kazao je, uz ostalo, Fočo u januaru 2011. godine.

Iako su pregovori još trajali, Fočo je tada prvi put potvrdio da je u projekt uključen bard novinarstva naših prostora Goran Milić. To je promijenilo mnogo toga. Na televiziju koja je dočekana sa oprezom, skepsom, pa i pokušajem svrstavanja, počelo se gledati sa velikim zanimanjem. Štaviše, neke beogradske zvijezde su, priznao je Fočo, kazale da je velika razlika u pristupu "Al Jezeeri" prije i nakon što se saznalo da se i Milićevo ime veže za ovaj projekt. 

Deset godina kasnije Milić za Radiosarajevo.ba govori:

"Ja mislim da to izgleda sada puno, puno bolje nego na početku. Da je to u smislu kvantitete se upeterostručilo, što se tiče broja proizvedenih sati. Što se tiče broja ljudi, također, to je sada preko 200 njih. Što se tiče pokrivenosti, naši centri u Zagrebu, Beogradu, Podgorici su rasli. Tehnološki smo povezani tako da se, što je bilo nezamislivo, jedne vijesti mogu voditi iz Zagreba, i tamo servisirati druge, odnosno iz Beograda i Sarajeva".

U tim počacima, javnost u regiji je s određenim oprezom posmatrala priču od Al Jazeeri. Bilo je tu stereotipa, predrasuda... Al Jazeera Balkans ih je ubrzo uspješno razbila.

"Ko god nije znao za Al Jazeeru, to ih je asociralo na nešto arapsko. Postojalo je predubjeđenje, stereotip, da sve što je arapsko, a političko, jeste i potencijalno opasno!? Bilo je napada, potresa na Bliskom Istoku. Bilo je i onih kojima je takvo nešto odgovaralo. Puno nam je pomogla jedna izjava bivše glavne tajnice SAD-a Hillary Clinton. Kad je došlo Arapsko proljeće u Tunisu ona je nekim novinarima rekla: "Šta vi radite, Al Jazeera je prava televizija, ona ide na teren, tamo gdje se događa, a vi sjedite u stožerima i prepisujete vojne komunike". To je bilo ono: "Oho, Amerikanci rekli da je Al Jazeera...". To je bila jedna legitimacija", prisjeća se Milić.

Koliko god je bilo poteškoća u svijetu u proteklih deset godina, pa i u državi Katar koja finansira ovu TV mrežu, prije svega zbog pada cijena nafte i poznate krize sa zemljama u susjedstvu 2017., kako kaže Milić, povjerenje Dohe u ekipu koja vodi Al Jazeeru Balkans se nastavilo.

"Ljudi su specijalizirali, napredovali, svi su sadržajni...", priča nam Milić.

Televizija kao sedativ

Al Jazeera je, veli, zadržala svoj koncept u kojem ne pravi zvijezde, već gradi "trajno povjerenje, bez velikog spektakla", što baš nije tipično na televizijski svijet, pogotovo danas.

"To je nešto što osnivač misli da će se dugoročno pokazati kao uspješnica... U ovim vremenima ludovanja po društvenim mrežama, novinarskog aktivizma, Al Jazeera dođe kao neki sedativ koji publiku primiri. Ja bih volio da ima više cinizma i humora, ali kada imate to morate biti vraški oprezni, jer to može nekoga uvrijediti. A onda vas svrstaju, da ste svrstani. Mada vam to nije bila namjera, ali...", ističe Milić.

Suprotno od toga, iskusni televizijski mag nam objašnjava da je otpočetka cilj bio da Al Jazeera Balkans bude krajnje nepristrana i profesionalna medijska kuća zbog čega se pazilo do najsitnijih detalja. 

"Kada sam bio direktor programa ja sam imao tolike sitne intervencije pa čak i kod sportskih novinara. Pa sam rekao: "Čuj, ako kažeš 'zaslužena pobjeda' Željezničara ili Vardara, onda je problema ako sutra Dinaomo pobijedi Zvezdu, a ti ne kažeš 'zaslužena pobjeda'! Odmah će kod publike biti reakcija. U tom multilateralnom, multietničkom, multidržavnom programu, koji se zove regionalna TV, a mi znamo koliko je naša regija konzistentna, tu je svaka riječ pipava. Na svim pipavim riječima nije moguće izraziti vrlo čvrsto i jasno stajalište. Moguće je izborom tema, sugovornika... To ako se usmjeri u jednom pravcu, dugoročno će dati  kvalifikaciju da to nije nečija TV", prisjeća se naš sagovornik.

Upravo je na tom nesvrstavanju krajnje je insistirao i Edhem Fočo januara 2011.

"Ne postoji nikakva politička struja koja ima utjecaj na nas bilo iz BiH, Srbije ili Hrvatske. Bilo bi smiješno da se mi koji imamo svoja predstavništva širom svijeta - bavimo lokalnom politikom. Nemamo namjeru, niti se bavimo time. Nijedan političar nije nazvao da nas nešto zamoli. Nikakav utjecaj na nas ne postoji, niti će postojati", izričit je bio Fočo.

Puljić: Za mene je Al Jazeera profesionalizam

Za Ivicu Puljića dokazanog novinarskog veterana, vrhunskog reportera i izvještača iz Sjedinjenih Američkih Država, što je posebno do izražaja došlo ove godine prilikom javljanja za vrijeme dramatičnih događaja na Capitol Hillu, ali i prilikom nedavnog intervjuiranja hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića, Al Jazeera je sinonim za profesionalizam.

"Insistiranje na provjeri informacija, potraga za više izvora - temelji su novinarstva na Al Jazeeri. To je ono što ova velika medijska kuća nudi našim gledateljima. To je ono što nedostaje, to je ključ dobrog novinarstva i u potpunoj je suprotnosti od medijske scene, ne samo na Zapadnom Balkanu, nego i globalno gledajući. Čudesni Internet nam je donio toliko toga dobrog, ali i platformu za širenje laži, za postavljanje neprovjerenih vijesti, mišljenja i obećanja, prijetnji i nadanja. Razni forumi puni mržnje i vrijeđanja nisu novinarstvo, oni problem", upozorava Puljić.

Izvještavajući iz Sjedinjenih Država četvrt stoljeća, kao kaže, zna da mora imati provjerenu informaciju.

"Mogu često poslati neku vijest, biti prvi, najbrži, ali ne činim to, jer poštujem profesiju, ali još više poštujem ljude koji će pročitati ili čuti tu vijest. Zato je Al Jazeera idealna platforma za mene kao novinara", dodao je novinar čija riječ se poštuje.

Šta je ostavština Al Jazeere Balkans kada se pogleda proteklih deset godina? To smo pitali i prvog direktora programa, Gorana Milića:

"Postavljeni su standardi izvještavanja s terena. To jasno kada pogledate vijesti sa 12-15 izvještaja, od kojih bi pola mogli biti i na engleskom za Al Jazeeru Englsih, jer su to ljudi koji to znaju, mladi, dinamični... To je sigurno jedno postignuće. Drugo, tehnologija te stalno prati. Druge televizije su stalno ograničene u finansijskim resursima. Kada jednom kupe tehnologiju, onda oni iskoče, ali ubrzo postanu kao hotel koji se ne obnavlja sedam-osam godina, onda poslije toga već su zaostali. Al Jazeera stalno inovira. Onda slika, te kamere... Zato imate osjećate da gledate nešto najmodernije za Zapada", objašnjava Milić.

Puljić podvlači zašto je Al Jazeera Balkans ponajprije danas važna:

"Propaganda, stranački mediji uništavaju novinarstvo. Zato je Aljazeera Balkans važna i prijeko potrebna. Zbog profesionalizma", rekao je za Radiosarajevo.ba izvještač iz SAD.

Uvjeri rada su zasluženi

Ono što Al Jazeeru Balkans izdvaja od većine bh. pa i regionalnih medija jesu uvjeti rada. No, Milić upozorava da to nije nezasluženo.

"Nemojte misliti da te bolje plaće i bolji uvjeti rada, osiguranje koje se ima, što je razlog da se u proteklih deset godina rodilo mnoštvo beba, dakle, taj standard je odličan, ali nije da to nije kompenzirano radom. Uzmi te javni servis. Uzmite urednika vijesti, dnevnika, izračunajte plaću i vrijeme koliko mjesečno uređuje i vodi minuta. S druge strane, uzmite istog na Al Jazeeri Balkans vidjet ćete da nema pet puta veću plaću, ali sigurno vodi pet puta više minuta. Na Al Jazeeri se radi više nego je prosjek na televizijama u regiji", poručuje Milić.

Dokumentarni filmovi i AJB

Razgovarate li sa nekim o Al Jazeeri kao jednu od prvih asocijacija na ovu TV mrežu izdvojit će dokumentarne filmove vrhunske produkcije. U proteklih deset godina zahvaljujući podršci ove TV kuće razvila se u regiji cijela, uvjetno kazano, mala industrija, pa i škola dokumentarnog filma. Uostalom, to je krunisano i veoma uspješnim AJB DOC filmskim festivalom, najboljim u ovom dijelu Europe. To su činjenice koje valja zabilježiti.

O svom iskustvu saradnje Al Jazeerom Balkans za Radiosarajevo.ba govori publicista, novinar, autor serijala "Vrhovi Balkana", Zehrudin Isaković.

"Slobodno mogu reći da je saradnja sa Al Jazeera Balkans jedno od mojih najljepših, najdražih i najuspješnijih profesionalnih angažmana u životu. Prije svega što sam radio serijal "Vrhovi Balkana", gdje sam spojio moje dvije velike ljubavi: novinarstvo i planine, kao i prirodu uopće. Drugo, šta sam sarađivao sa producentom Seadom Kreševljakvićem, koji mi je svojim profesionalnim, ali i ljudskim pristupom uvelike olakšao i uljepšao rad na serijalu. Treće, većinu ljudi sa AJB od ranije poznajem, sa nekima sam višegodišnji prijatelj, počev od direktora Tarika Đođića, preko urednika Fahudina Đape, a i, naravno, Gorana Milića, koji mi je profesionalni uzor. Razgovori sa svim tim ljudima, pravi su praznik prijateljstva, profesionalizma i životne mudrosti", kaže nam Isaković.

Kako je istakao Al Jazeera je izrasla u jednu veliku, nezaobilaznu, TV kuću, na čiji profesionalizam je gotovo nemoguće imati primjedbe.

"Još jedna velika ulogu AJB jeste što je angažirala veliki broj vanjskih domaćih producentskih kuća, nezavisnih novinara, režisera, različitih eksperata..., što je mnogima omogućilo da pristojno žive a državi dobrano napunilo budžet. Da na kraju kažem, hvala AJB što postoji. Da je nema trebalo bi je izmisliti", kaže Isaković koji s mnogo riječi pohvala govori o vodstvu Al Jazeere Balkans, ali i Al Jazeeri u sjedištu. 

Ipak, ono po čemu su uposlenici Al Jazeeri Balkans, nepodijeljeno, najponosniji, i što rado ističu jeste broj od oko 170 beba koje su se rodile u proteklih deset godina! 

Oni će Al Jazeerinu priču pričati u decenijama koje dolaze. Pa, neka je sretno!