In memoriam / Sjećanje na našeg nobelovca: Vladimir Prelog bio je genije i briljantan um

07. 01. 2020. u 07:34:00 Radiosarajevo.ba

Shares: 46

Vladimir Prelog, dobitnik Nobelove nagrade za hemiju 1975. godine za radove na području organskih prirodnih spojeva i stereohemije, preminuo je na današnji dan, 7. januara 1998. godine u Cirihu.

Nije, dakle, Ivo Andrić jedini nobelovac rođen na ovim prostorima. Ne smijemo zaboraviti briljantnog Vladimira Preloga koji je svijetu podario niz sjajnih otkrića.

On je rođen u Sarajevu, 23. jula 1906., gdje je pohađao osnovnu školu, a nakon razvoda roditelja 1915. s ocem dolazi u Hrvatsku. Osnovnu školu je završio u Zagrebu, gdje je i krenuo u gimnaziju, da bi se u trećem razredu s ocem preselio u Osijek. Tamo nastavlja svoje srednjoškolsko obrazovanje i zahvaljujući profesoru Ivanu Kuriji, počinje se zanimati za hemiju.

Kralj hemije prije 44 godine u BiH donio Nobelovu nagradu

Već u 15. godini je objavio svoj prvi naučni rad iz hemije, koji je objavljen u Chemicer Zeitungu. Nakon što je 1924. maturirao u Zagrebu, odlazi na studij hemije u Prag. Tamo diplomira 1928, a doktorira 1929. pod vodstvom Emila Votočeka. Istovremeno sarađuje s hemičarem Rudolfom Lukešom

Nakon doktorata je neko vrijeme radio u laboratoriju hemijske veletrgovine G. J. Dřize, da bi se 1934. vratio u Zagreb, gdje je bio direktor Zavoda za organsku hemiju Tehničkog fakulteta. 1941. odlazi u Švicarsku zbog tadašnje političke situacije, gdje predaje na saveznoj Tehničkoj visokoj školi u Cirihu.

Područje njegovih istraživanja bili su uglavnom heterociklični spojevi, alkaloidi, antibiotici. Središno zanimanje bila mu je stereohemija molekula, a zaokupljao ga je problem prostorne građe molekula. Uveo je naziv hemijska topologija za područje stereohemije koja se bavi geometrijskim svojstvima molekula. 

Pridonio je objašnjenju strukture stereoida, kinina, strihnina i drugih alkaloida, a sintetizirao je mnoge organske spojeve. Proučavao je odnos strukture i reaktivnosti organskih spojeva. Sustavnim studijem asimetrične sinteze došao je do empirijskoga pravila koje određuje konformacijske odnose reaktanata i produkata (Prelogovo pravilo). Radi boljeg razumijevanja enantioselekcije u enzimima, istraživao je kiralnu katalizu i mikrobiološku redukciju. Njegovi radovi su pridonijeli razumijevanju naravi enzimatskih reakcija. 

Nobelovu nagradu za hemiju dobio je za istraživanja stereohemije organskih molekula i reakcija, koju je 1975. podijelio s naučnikom J. W. Cornforthom.

Prelog je umro 7. januara 1998. godine u Cirihu.

NEMA KOMENTARA