Reuf Bajrović: Rusija radi na podjeli BiH, EU šuruje s Moskvom

Pred kraj politički veoma burne sedmice za portal Radiosarajevo.ba govori kopredsjedavajući Američko-evropske alijanse Reuf Bajrović.

U vrlo otvorenom intervjuu Bajrović govori o bosanskom "NE", agresivnoj ruskoj politici u Bosni i Hercegovinu, to jeste odluci članova Predsjedništva BiH Željka Komšića i Šefika Dažferovića da se ne susretnu sa šefom ruske diplomatije Sergejem Lavrovom, mogućim potezima Rusije, ali i Banje Luke i zvaničnog Beograda. Osvrće se i na skandal s ukradenom ikonom koju je predsjedavajući Predsjedištva BiH Milorad Dodik poklonio ruskom ministru.

Daje projekcije buduće politiku Sjedinjenih Američkih Država na Balkanu, ali i kritizira politiku država Evropske unije zbog šurovanja s Moskvom. Govori i o budućnosti politike HDZBiH i Dragana Čovića, te iznosi i svoja očekivanja od sutrašnjih izbora u Mostaru...

Razgovarao: Faruk Vele

Radiosarajevo.ba: Šta nakon bosanskog "NE" Rusiji? Kakve su Vaše projekcije?

Bajrović: Rusija će imati teži posao da objasni građanima Bosne i Hercegovine da nije neprijateljski raspoložena prema našoj zemlji. Radi se o ozbiljnom diplomatskom šamaru Rusiji i ministru Lavrovu lično. Prijetnja smanjenjem isporuke plina je odraz frustracije koje Moskva osjeća zbog očitog poniženja koje su sami sebi isposlovali.

BiH nije ruska gubernija

Radiosarajevo.ba: Kulturolog, pravnik, publicista, uvaženi Srđan Šušnica, kaže za Radiosarajevo.ba da je potez Komšića i Džaferovića bio je jedini mogući odgovor na agresivan diplomatski incident Moskve. Kako vidite poruke koje je Rusija odaslala tokom posljednje Lavrovljeve posjete?

Bajrović: Šušnica je u pravu, kao i obično. Ovo je bila najagresivnija posjeta i možda su se Rusi i precijenili. Umislili su da je Bosna i Hercegovina neka ruska gubernija i otud i bahatost.

Sastajanje bez zastave Bosne i Hercegovine je signal da Rusija potpuno podržava secesionizam i skandal s ukradenom ikonom je, također, dio poruke da se otete teritorije u Ukrajini tretiraju u istom paketu sa namjerom da se otme dio Bosne i Hercegovine.

Radiosarajevo.ba: Dakle, Rusija je, očito, sasvim otvorila karte u pogledu Bosne i Hercegovine. Kamo nas to vodi? Je li to, zapravo, odgovor novoj američkoj administraciji koja je jasno poručila da "posao u BiH nije dovršen"? Da li je Bosna jednostavno linija fronta prema Zapadu?

Bajrović: Bosna i Hercegovina je linija fronta od samog početka rata. Srećom je Rusija tada bila slaba pa osim diplomatske podrške genocidu, i slanja dobrovoljaca, nije imala mogućnost da se direktno upliće kao danas. I ne radi se o frontu Rusije prema Zapadu, nego Americi i Britaniji. EU sile su odavno javno neutralne, a tajno sarađuju s Rusijom u Bosni i Hercegovini. Primjera za to je mnogo.

Od odbijanja Evropske unije da se Dodiku uvedu sankcije, preko zajedničkog napora Njemačke i Rusije da OHR oslabi, još od dolaska Angele Merkel na vlast, pa do saradnje na slabljenju EUFOR-a koji je preuzeo vojni aspekt Dayonskog mirovnog sporazuma od SFOR-a prije petnaestak godina.

Radiosarajevo.ba: Jeste li iznenađeni zbog skandala s pozlaćenom ikonom starom 300 godina iz Luganska? Odakle ona kod Dodika? Jesu je Dodiku donijeli "psi rata" kakvi su dolazili i u našu zemlju tokom agresije?

Bajrović: Donekle sam iznenađen jer se radi otvorenom povezivanju bh. entiteta RS s Donbasom (područje u istočnoj Ukrajini, op.a.). Očito je da se radi o prijetnji da će Dodik, uz podršku Rusa, konačno krenuti da se odcjepljuje - ako se 46. američki predsjednik Joe Biden usudi da pokuša osnažiti poziciju Sarajeva.

Radiosarajevo.ba: Kakve se, po Vama, posljedice mogu očekivati i da li će se Beograd i Banja Luka nasloniti na Rusiju?

Bajrović: Sve zavisi od toga kako će se Biden postaviti prema Berlinu. Odnos Washingtona i Berlina je ključ za napredak Bosne i Hercegovine. Ako Biden odluči da pristane na status quo koji Berlin održava na Balkanu, onda će posljedice biti minorne. Velika pitanja su gasovod Sjeverni tok 2 i odnos prema kineskoj tehnologiji. Jako je teško procijeniti kako će se na BiH reflektovati nastavak nesporazuma Washingtona i Berlina oko toga. Moj utisak je da je interes Bosne i Hercegovine promjena politike Njemačke i dopuštanje Washingtonu da, zajedno s Londonom, osnaži OHR i ponovo uvede pravila koja su važila do odlaska pokojnog Paddya Ashdowna.

Radiosarajevo.ba: Je li Vam zanimljiva pozicija Zagreba u cijeloj priči? Tamo gotovo vlada cijela histerija zbog Rusije, kako to objašnjavate? Govorimo o članici NATO-a i EU?

Bajrović: Zagreb sarađuje s Moskvom uz dozvolu Njemačke. Oko toga nema sumnje jer nema niti jedna jedina izjava Njemačkih zvaničnika koji osuđuju otvoreno svrstavanje Hrvatske uz Rusiju i Srbiju u Bosni i Hercegovini.

Koliko je do nas?

Radiosarajevo.ba: Šta bi BiH trebao donijeti snažniji angažman američke administracije? U kojem pravcu bi Amerika mogla da završi posao?

Bajrović: Primarno u pravcu osnaživanja OHR i slanja vojnika u Brčko. Ta dva poteza mijenjaju historiju BiH u pravcu mira i prosperiteta jer se priča o secesiji svodi na naučnu fantastiku.

To bi značilo da SNSD izgleda kao tigar od papira u očima sopstvenih birača, i to mijenja dinamiku u političkoj areni u korist onih aktera koji bi bili spremni sarađivati na izgradnji države.

Radiosarajevo.ba: A koliko je do probosanskih snaga?

Bajrović: Probosanske snage treba da iskoriste šansu da 2022. godine izbace HDZ iz vlasti tako što će ponovo izabrati Komšića i, što je jednako važno, izaberu šest delegata u klub Hrvata u Domu naroda Federacije BiH. Nema potrebe trošiti energiju da se bilo šta objašnjava ljudima u novoj administraciji u Washingotnu, jer znaju gotovo sve.

Radi se o najinformisanijoj grupi ljudi ikada u bilo kojoj zemlji van Bosne i Hercegovine. Sarajevo će dobiti šansu da stvori činjenice na terenu po uzoru na 2000. i 2011. S tim da je ovo sigurno zadnja šansa da se stvore pretpostavke za dugoročni projekat korištenja Aneksa VII za poništavanje rezultata genocida u entitetu RS.

To je projekt koji za deceniju ili dvije može donijeti rezultate u vidu pet poslanika u Parlamentu BiH koji bi jednoga dana glasali za promjenu Ustava i pravljenje funkcionalne države. Građanska koalicija Prvi mart je putokaz za ono što Sarajevo mora da radi da bi osiguralo opstanak Bosne i Hercegovine.

U tom smislu je ogromna prepreka Zakon o prebivalištu koji je SDP donio 2013. godine, i to treba stalno ponavljati. Dakle, radi se dvokoraku: prvo, svođenje HDZ na nivo regionalne stranke u Federaciji BiH 2022.; drugo, poništavanje rezultata genocida u RS putem povratka i pratećeg ekonomskog pritiska na RS.

Radiosarajevo.ba: Da li je Milorad Dodik nakon posljednjih dešavanja na domaćoj i međunarodnoj sceni završio karijeru i da li je taj čovjek spreman na sve da bi se očuvao na pozicijama moći?

Bajrović: Dodik će biti pod pritiskom iz Washingtona i Londona zbog dolaska Bidena. Nije isključeno da počne da hinji saradnju u nadi da će preživjeti taj pritisak. Skidanje ploče s imenom Radovana Karadžića je najava da je i to jedna od mogućnosti.

Očekivanja u Mostaru

Radiosarajevo.ba: A kako komentirate najnoviju politiku Dragana Čovića?

Bajrović: Čović ima problem demografskog bazena koji je svakim danom sve manji zbog odluka Franje Tuđmana da od Hrvata u Bosni i Hercegovini napravi dijasporu Republike Hrvatske. To je jedina grupa na svijetu koja je i dijaspora i autohtona grupa u jednoj te istoj državi. Ta šizofrenija je dovela do iseljavanja i gajenja mržnje jednog dijela Hrvata prema sopstvenoj državi.

Čović ako od SDA nekim čudom ne dobije izborna pravila po kojima se HDZ upisuje u Ustav BiH, onda je budućnost njegove politike vrlo mračna. Naprosto, proigrao se i 2022. će platiti cijenu toga. Inače, interes Bosne i Hercegovine je da odnosi SDA i HDZ budu što gori.

Radiosarajevo.ba: U tom smislu, šta očekujete od izbora u Mostaru?

Bajrović: Da oni koji vole Bosnu i Hercegovinu daju sve za Mostar!