Sarajevo, tih dana: Dušan Sabo u BKC-u promovisao dnevnik napisan u opkoljenom gradu
U Bosanskom kulturnom centru KS večeras je promovisana knjiga Sarajevo, tih dana… (Dnevnik 1991.-1993.) autora Dušana Sabe.
Sudionici promocije bili su Strajo Krsmanović, direktor Umjetničke galerije BiH, Matija Bošnjak, asistent na Odsjeku za komparativnu književnost i informacijske nauke Filozofskog Fakulteta i urednik izdanja, te autor knjige, Dušan Sabo.
Knjiga Sarajevo, tih dana… objavljeni je rukopis dnevnika kojeg je autor, Dušan Sabo, vodio u periodu između kraja 1991. i sredine 1993. godine, boraveći i preživljavajući u opkoljenom Sarajevu.
Bećiragić nakon poraza od Hrvatske: "Razlika od 13 koševa ništa ne znači u ludnici u Skenderiji"
"Svaki dnevnik je dokument nečijeg osobnog doživljaja sebe i svijeta oko sebe, a dnevnici koji su, poput ovog Dušana Sabe, pisani da bi svjedočili historijskim događajima vrijedni su u najmanju ruku kao tragovi individualnog doživljaja historije, u momentu dok se ona događala.
Ono što je najveća slabost dnevničke literature u pogledu razumijevanja toga što se dogodilo – jer je perspektiva autora neminovno subjektivna – istovremeno je i najveća snaga, budući da omogućava da historiju pogledamo iz ugla nečije konkretne egzistencijalne situacije.
U tom pogledu je danas, 30 godina nakon rata, ovaj rukopis značajan doprinos našoj kulturi pamćenja, a možda i povod da preispitamo način kako obilježavamo i pamtimo početke rata u Sarajevu", kazao je Matija Bošnjak, urednik knjige.
Biografija autora
Dušan Sabo je rođen 1951. godine u Novom Sadu. Prvi korak u umjetnosti napravio je režirajući, po sopstvenom dramskom tekstu, predstavu Nema veze – zezamo se! 1970. godine, da bi, potom, započeo i studij režije na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu, u klasi profesora Miroslava Belovića. Diplomirao je 1979. godine predstavom Don Žuan po tekstu Jean-Baptista Poquelina Molièrea, te iste godine specijalizirao rad s glumcem u klasičnoj komediji pod mentorstvom Georgija A. Tovstogonova, u St. Petersburgu.
Dolaskom u Sarajevo 1980. godine, režira televizijske filmove (Ratni hljebovi i Dan, dani Nedžada K., Vanja) kao i nekoliko serijala o modernoj umjetnosti. U međuvremenu, po stručnim časopisima objavljuje brojne kritike i eseje. Godine 1987. režira svoj prvi igrani film Prljavi film, a potom i 1989. godine Sex, partijski neprijatelj N°1, prema dramatizaciji vlastitog satiričnog romana istog imena.
Rat dočekuje i ostaje u Sarajevu. Odlazi u Pariz 1993. godine. Tamo razvija naučna istraživanja u oblasti pedagogije glume i režije. Nakon magistarskog rada i doktorata objavljuje udžbenik režije Traité de mise en scène – méthode des actions scéniques paradoxales (Harmattan 2000. Pariz, regionalno izdanje, Prometej 2009. Novi Sad). Godine 2014. objavljuje naučno-politički pamflet Braćo Srbi, šta vam bre bi?! za izdavačku kuću Šahinpašić.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Komentari
/ Povezano
/ Najnovije
