Roman "Anam'on" Irfana Gazdića predstavljen u Sarajevu
Koliko ste puta čuli da neko za nekog kaže "anam'on"? Jedna riječ, dovoljno deskriptivna za sve nevolje koje s pojmom idu.
Abdulah, lijep i moralan, "zlatan momak", lik iz romana prvijenca Sarajlije Irfana Gazdića, priča priču Anam'on.
Roman je sinoć imao prvu promociju u Sarajevu. Već je dobitnik nagrade, a vrijednost mu je što ukazuje da porok - bilo koji - nije samo stvar pojedinca koji "oboli", već rušilački potres koji uništava sve oko nesretnika.
Smije li se od boraca kod ostvarivanja boračkog dodatka tražiti ovjerena kopija lične karte?
Abdulahov antipod Armin, njegov prijatelj, krivac je što je Abdulah, tako "zlatan" i ničim izazvan, upao u životni problem - zbog kockanja. Momak kojeg zadesi nesreća mislio je da će mu sreću donijeti porok... Ali, ne ide.
Iako turobno zvuči, roman Anam'on to nije, jer ga Gazdić prožima ljubavlju - prema Bogu, prema porodici, prema voljenoj. Pisao je na osnovu istinitih događaja, ali sve uvio u književnički prohodan, sjajan tekst, kako rekoše recenzenti.
Autor govori jezikom koji u "naše vrijeme" nije ni postojao – da bi na suptilan način ustvari, izrekao profinjenu kritiku ne samo načina življenja nego, prije svega dominirajućeg načina poimanja stvarnosti i života koji su uzrokovali takvo "življenje" predmetnih naraštaja zainteresiranih samo i isključivo za ono – sve – što je "brzo" od novca do automobila, kojima se autor obraća.
Irfan tačno zna gdje treba tražiti odgovore ne samo na postavljena i nepostavljena pitanja njegovih vršnjaka, nego i na pitanja na koja su odgovor tražili naraštaji pitaoca od antike naovamo: problem pronalaska vlastitoga unutar mnoštva ponuđenih identiteta.
Značajno je i to što autor na specifičan način pravi most preko jaza generacija koji je (jaz) danas – u vremenu velikih i očiglednih socijalnih razlika, male mogućnosti za njihovo umanjenje, u trenutku neutažive želje mladih ljudi za boljim (čitaj: materijalno komotnim) životom „sad i odmah“ – možda veći nego ikada, ali je potreba za pravljenjem mosta – i mostova – zasigurno nužnost. To je velika možda, najveća vrijednost ovog djela i to je ono „nešto“ što mu daje posebnu vrijednost“, dio je recenzije dr. sci. Edina Urjana Kukavice o Gazdićevom romanu.
Boris Lalić u pogovoru za Anam'on ističe da je roman na njega ostavio utisak zanimljive knjige.
"Sposobne da nadahne čitatelja na dobra djela, pa bih je, kao takvu, preporučio uvijek i svakom. U pokušaju da definiram djelo, nazvaću ga kriminalističko-moralističkim romanom, čija je osnovna ideja bila predstaviti dobrog čovjeka u vrijeme zla. Čini mi se djelom neobičnim za vrijeme u kom je nastalo - u njemu dobro pobjeđuje zlo, i to ne djelomično, nego potpuno, te na kraju imamo pravi hepi-end, u kom su svi sretni i svi dobri", naveo je, uz ostalo, Lalić, te zaključio:
"To je za ovo vrijeme kontraški, da ne kažem 'punk' potez, pravi književni rekao bih, jer šta će nam književnost u službi potvrđivanja postojećih predrasuda, kad je njena uloga na svijetu oduvijek bila pružanje druge, slobodno mogu reći ljepše i bolje perspektive. Anam'on to uistinu čini, pa ako neko i nema srca da se poistovjeti sa Abdulahom, te ga neće naći za uglednog baš zato što je dobar čovjek u onom najprostijem smislu, to je samo dokaz više da je naše društvo duboko zastranilo, i da je pravo vrijeme za promjenu, i za priče u kojima su junaci uistinu dobri ljudi, a ne kojekakvi za koje se treba dobro nalagati da bi ih se predstavilo dobrim.”
Foto: Privatni album: S promocije romana "Anam
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.