Rane detekcije radikalizma, ekstremizma i terorizma za bolju sigurnost BiH

Krajem 2020. godine iz štampe je izišla knjiga Sigurnosni, pravosudni i kriminalističko-policijski aspekti rane detekcije radikalizma, ekstremizma i terorizma, autora dr. sc. Sandija Dizdarevića i dr. sc. Kemala Brkića.

Piše: F. V.

Prema riječima recenzenta dr. Ahmeda Kice, radi se o "izuzetno vrijednom i važnom djelu" koje predstavlja "značajan doprinos sigurnosnoj i kriminalističko-policijskoj znanosti i praksi u Bosni i Hercegovini i regiji", budući da na vrlo jasan i pregledan način sublimira teorijska i praktična promišljanja i iskustva koja su vezana za tužilačku, policijsku i obavještajnu praksu ranog otkrivanja radikalizma, ekstremizma i terorizma, posebno na prostorima Bosne i Hercegovine.

Kico smatra da je ova knjiga izuzetno značajna i "zbog širine zahvata sigurnosnih pojava kao što su radikalizam, ekstremizam i terorizam, kao i zbog znanstvenog i stručnog (iskustvenog) pristupa ranoj detekciji ovih fenomena".

"Također, praktično iskustvo autora satkano od višegodišnjeg policijskog i pravosudnog rada na mogućnostima policijskog djelovanja u BiH, pokazalo je da "izučavanje fenomena radikalizma, ekstremizma i terorizma nije samo sigurnosni problem, već prvenstveno politički, sociološki, psihološki, antropološki i povijesni", istakao je Kico u izjavi za Radiosarajevo.ba.

Praktični elementi

Ukupna struktura knjige intonirana je na način da pokaže "modus geneze i prijelaza radikalizma, u ekstremizam, te ekstremizma u terorizam", pri čemu se nameće trajna potreba da se "osmisli sustav pravovremenog reagiranja".

Istraživanja koja su izvršili Dizdarević i Brkić, u određenim segmentima oslanjaju se i na analize prof. dr. Vlade Azinovića, inače vodećeg stručnjaka u oblasti terorizma na prostorima Bosne i Hercegovine i regiona, te novinara, publiciste, istraživača i diplomate Muhameda Jusića, doskorašnjeg savjetnika reisu-l-uleme za medije i aktuelnog ambasadora BiH u Saudijskoj Arabiji, osobito u segmentu modusa geneze radikalizma, ekstremizma i terorizma prema i u pojedinim područjima Bosne i Hercegovine.

"Tragajući za praktičnim elementima policijske preventive i reakcije, autori istovremeno kroz svoja istraživanja pokazuju da aktualne aktivnosti i mjere u sigurnosnom i pravosudnom sistemu Bosne i Hercegovine nisu dovoljno učinkovite da blagovremeno preveniraju radikalizam, ekstremizam, pa i mogući terorizam kod građana BiH. U vezi s navedenim, autori ističu da nije dovoljno da samo ili isključivo Tužilaštvo BiH ima ingerencije na cijelom području BiH, te da nedovoljno precizirane zakonske nadležnosti, odnosno nedovoljna saradnja policijskih i drugih sigurnosnih i obavještajnih agencija u BiH, onemogućava ranu detekciju sigurnosnih pojava kakve su ekstremizam, radikalizam i terorizam", dodao je Kico.

Prema autorima, ovakvo stanje posljedica je ustavnog ustrojstva BiH i očigledna je na primjeru policijsko – sigurnosnog i pravosudnog sustava. U zemlji u kojoj postoji 16 policijskih tijela i jedna obavještajno-sigurnosna agencija nezamislivo je nepostojanje koordiniranog programa rada između svih policijskih agencija.

Nadalje, autori kroz 12 poglavlja, kao i kroz zaključna razmatranja akademskoj, stručnoj i ukupnoj javnosti i čitateljstvu prezentiraju svoje veoma važne i značajne uvide u mogućnosti osmišljene rane detekcije ekstremizma, radikalizma i terorizma na prostorima Bosne i Hercegovine.

"Metodom validnog uzorka vrše detaljnu analizu mogućnosti prevencije i ukupnog suprotstavljanja ekstremizmu, radikalizmu i terorizmu entititeskih i kantonalnih ministarstava unutrašnjih poslova koji su situirani u okviru Ministarstva unutarnjih poslova entiteta Republika Srpska, Ministarstva unutrašnjih poslova entiteta F BiH sa policijskim sustavom ministarstava unutrašnjih poslova HNK, Zeničko-dobojskog i Zapadno- hercegovačkog kantona", kazao je profesor Kico.

U kontekstu enigmi oko definiranja terorizma koje se pojavljuju u znanstvenim disciplinama, a posebno u praksi obavještajnih, policijskih i pravosudnih institucija, Dizdarević i Brkić, kroz svoja istraživanja šalju veoma važnu i znakovitu poruku:

"Neprihvaćanje i nepostojanje jedinstvene definicije nosi značajne i ogromne praktične implikacije. Takve implikacije se mogu javiti kako na domaćem tako i na međunarodnom planu. Primarna implikacija ogleda se u nemogućnosti definiranja pravnog osnova, tj. nepostojanje unificiranosti. U operativnom smislu implikacije mogu imati dalekosežne posljedice, osobito kada se govori o razmjeni obavještajnih podataka, ili poduzimanju zajedničkih međudržavnih akcija. Posebnost implikacija ogleda se u nemogućnosti pružanja međunarodne pravne pomoći".

Savremeni oblici terorizma

Detaljnom analizom aktualnih sigurnosnih trendova, Dizdarević i Brkić u knjizi prezentiraju i svoje stavove o savremenim oblicima terorizma u svijetu, uključujući i Bosnu i Hercegovinu.

U vezi s navedenim, naglašavaju da je "prema suvremenim definicijama, očigledno da se pod pojmom suvremeni terorizam uzima razdoblje u kojem se globalna zbilja suočava s globalnom prijetnjom". S tim u vezi, jedan od najvažnijih kriterija "suvremenog terorizma je globalna ideja temeljem koje ili za koju se poduzima nasilje".

Prema istraživanjima Dizdarevića i Brkića, suvremenom terorizmu s osvrtom na BiH prethodilo je nekoliko bitnih faza, koje se mogu definirati kao:

"Složena mrežna organizacija, samoodrživog infrastrukturalnog i ekonomskog, koja u krajnjoj instanci koristi različite oblike nasilja, bilo u formalnom ili neformalnom obliku radi ostvarivanja političkih ciljeva i/ili ekonomskih interesa i/ili moći zlouporabljujući religiju kao pogodno sredstvo za manipulaciju", zaključio je Kico.