Promoviran roman "Drugi svijet": Klasik svjetske logorske književnosti i na bosanskom jeziku

Kroz sovjetske logore prošlo je na hiljade pisaca i intelektualaca, a neki od njih svoja su iskustva opisali u memoarima, dnevnicima ali i književnim djelima. Među najpoznatije pisce o Gulagu spadaju, svakako, Rusi Aleksandar Solženjicin i Varlam Šalamov, a malo je poznato da je jedno od prvih književnih djela o sovjetskom logoru objavio početkom 1950-ih poljski pisac Gustaw Herling-Grudziński.

Upravo je njegov roman Drugi svijet, u bosanskom prijevodu Kenana Efendića, predstavljen u četvrtak u Sarajevo. O ovom klasiku svjetske književnosti, prvi put prevedenom na bosanski ili njemu srodne jezike, govorili su, pored prevodioca, profesori Filozofskog fakulteta u Sarajevu Amela Ljevo-Ovčina i Vahidin Preljević.

Gustaw Herling-Grudziński (Kielce, Poljska, 1919 – Napulj, Italija, 2000) jedna je od najvažnijih poljskih intelektualnih i kulturnih figura druge polovine 20. stoljeća., Drugi svjetski rat provodi u sovjetskim logorima, što opisuje u ovoj knjizi, ali potom i na frontu, kao vezista u Trećem karpatskom puku lahke artiljerije u slavnoj "Andersovoj armiji“ – poljskim oružanim snagama formiranim u Sovjetskom Savezu pod komandom generala Władysława Andersa nakon obnove sovjetsko-poljskih diplomatskih odnosa 1941.

Trending

Jasmin Mujanović: Skandalozno, šokantno; pravo lice Dragana Čovića i Hrvatske u odnosu prema BiH

Kombiniranjem pripovijedanja, činjenica, esejističkih promišljanja ali i lirskih opisa, autor romana nastoji vjerodostojno prenijeti industrijske užase sovjetskih radnih logora, u kojima je tačno proračunato kako i koliko izrabljivati čovjeka prije nego crkne i prije nego mu stigne zamjena.

Iako objavljen početkom 1950-ih u Londonu, roman će decenijama biti prešućivan u nekim evropskim zemljama, zbog simpatija kulturnih i izdavačkih krugova prema Sovjetskom savezu, ali i zbog nepovjerenja: kako to jedan Poljak može iskreno pričati o ruskom logoru. Tako je, naprimjer, u Francuskoj knjiga prevedena 35 godina nakon izlaska.

Ovo vrijedno djelo svjetske književnosti u bosanskom prijevodu Kenana Efendića objavila je Izdavačka kuća „Vrijeme“ iz Zenice, uz podršku poljskog Instituta knjige.

Promocija u Sarajevu održana je uz podršku Ambasade Republike Poljske u Bosni i Hercegovini.