Izložba 'Djetinjstvo u pokretu' u Sarajevu: Djeca izložena rizicima i traumama
“Djetinjstvo u pokretu”, izložba Muzeja ratnog djetinjstva u Sarajevu u povodu Svjetskog dana izbjeglica, govori o djeci i maloljetnim osobama koji su, zbog straha od nasilja, progona ili oružanog sukoba, bili prisiljeni napustiti svoje domove.
Izložba će biti postavljena u Umjetničkoj galeriji BiH od 21. do 26. juna, a građani besplatno mogu vidjeti 25 ličnih priča djece u pokretu iz Afganistana, Sirije, Iraka, Kašmira i Eritreje, koje pružaju vrijedan uvid u to kako djeca u pokretu doživljavaju svoja putovanja i poteškoće, ali govore i o svojim nadanjima i snovima o budućnosti.
Aida Mia Alić iz Muzeja ratnog djetinjstva kaže za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) da su djeca u pokretu i mladi tokom svog putovanja do Evrope bilježili dešavanja s kojima su se svakodnevno susretali, te će upravo ova izložba prenijeti njihova iskustva.
“Ova izložba donosi priče, eksponate i videomaterijale koje su djeca u pokretu i mladi u pokretu snimali tokom svojih putovanja”, kaže Alić.
Ona objašnjava da Muzej ratnog djetinjstva od svog osnivanja dokumentuje priče djece i mladih na čije odrastanje je uticao rat.
“Kako djeca vide ratove, kako proživljavaju, odnosno prolaze kroz ratove. O ratovima obično prolazimo kroz brojeve, ovo je potpuno neka druga perspektiva koja može ponuditi drugu viziju i drugi pogled na oružani sukob i kakve on posljedice ostavlja na najmlađe”, ističe Alić.
Kako je saopćeno iz Muzeja, više od 26 miliona osoba u svijetu danas žive kao izbjeglice, a polovinu od tog broja čine djeca i mladi ispod 18 godina.
Iz Udruženja “Vaša prava BiH” kažu da su kao tražitelji azila registrovane 93 maloljetne osobe tokom ove i prošle godine, od čega je dvoje u međuvremenu postalo punoljetno. Među preko 90 registrovanih je 36 maloljetnika bez pratnje.
“Ostatak su djeca koja u BiH borave sa svojim porodicama, dakle njih 57”, kaže Nina Velić, saradnica za pravne poslove Udruženja “Vaša prava BiH”.
Dodaje da se radi o državljanima Afganistana, Pakistana, Irana, Iraka i Sirije, te napominje da je broj maloljetnika, naročito onih bez pratnje, realno veći, ali da, iako su prethodno iskazali interes, napuste BiH prije nego budu pozvani na registraciju od strane Ministarstva sigurnosti kako bi ušli u postupak za azil. Velić dodaje da se maloljetnicima bez pratnje tokom njihovog boravka u nekom od prihvatnih centara imenuju staratelji koji vode računa o njihovom najboljem interesu.
Goran Đemidžić iz UNICEF-a kaže da po zvaničnim podacima Ministarstva sigurnosti BiH od početka 2018. godine je 1.295 djece bez pratnje registrirano u BiH, dok ih se 700 trenutno nalazi u našoj zemlji.
On podsjeća da Konvencija o pravima djeteta garantira poštivanje prava djece, između ostalog, na sigurnost, život, zdravlje, obrazovanje i ispunjavanje svih uslova koji će doprinijeti dobrobiti djece.
„U skladu s tim, potrebno je zaštiti svako dijete i omogućiti mu pristup uslugama podrške. Djeca u pokretu su izložena brojnim rizicima, traumama i upravo zbog njihove ranjivosti neophodno je da se im se osigura optimalna zaštita i pristup uslugama podrške koji će ublažiti rizike i odgovoriti na njihove potrebe“, kaže Đemidžić.
U UNICEF-ovom izvještaju “Situaciona analiza o položaju djece u Bosni i Hercegovini” navedeno je da je u periodu od januara do decembra 2019. godine u BiH ušlo 53.000 osoba nakon zatvaranja migracionih ruta. Kraj 2019. godine je u BiH dočekalo njih 8.600, a među njima gotovo 1.000 djece izbjeglica i migranata, od kojih je 30 posto bez pratnje ili je razdvojeno od svojih porodica.
“Mnoga djeca i njihovi roditelji prošli su kroz teška traumatska iskustva u državama iz kojih dolaze. Od 8.600 izbjeglica i migranata koji su s decembrom 2019. godine ostali u BiH, oko 3.500 smješteno je u privremenim prihvatnim centrima, a gotovo 5.000 ih boravi u privatnom smještaju i/ili na otvorenom. Nedovoljni i neadekvatni prihvatni centri, preopterećeni sistemi dječije zaštite i azila i rastuća ksenofobija izlažu djevojčice i dječake većim sigurnosnim rizicima, koji uključuju fizičko i rodno zasnovano nasilje, trgovinu ljudima i ostale oblike iskorištavanja”, navodi se u izvještaju.
Pored ove izložbe u Sarajevu, Muzej ratnog djetinjstva će 22. juna u Historijskom muzeju grada Kijeva u Ukrajini otvoriti svoju prvu izložbu posvećenu djeci i mladima na čije odrastanje utiče rat na istoku ove zemlje.
“Pored njihovih priča, bit će i priča koje mi imamo u svojoj kolekciji već posljednjih četiri godine, kako priče djece iz BiH, tako i iz drugih država, koje smo uspjeli dokumentovati”, najavljuje Alić.
Posljednja izložba u ovom mjesecu bit će otvorena 25. juna u Galeriji Novi hram pod nazivom “Progovara(j)mo”, čiji je fokus na iskustvima osoba koje su kao djeca i mladi preživjele ratno seksualno nasilje.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.