Dani Evropskog naslijeđa

05.10.10. 16:04

Radiosarajevo.ba

Stari most u Konjicu; Foto: Arhiv

U Konjicu će se 6. i 7. oktobra održati 14. po redu kulturna manifestacija Dani Europskog naslijeđam, u organizaciji Federalnog ministarstva kulture i sporta.

Tim povodom, u utorak je održana konferencija za novinare na kojoj su predstavljeni ciljevi i značaj manifestacije te ovogodišnji program. Prisustvovali su joj Angela Petrović, pomoćnica ministra za kulturno-historijsko naslijeđe i kulturu Federalnog ministarstva kulture i sporta, prof. dr. Dubravko Lovrenović, predsjednik Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH i Šeherzada Alić, pomoćnica načelnika za opću upravu, društvene djelatnosti i inspekcijske poslove Općine Konjic.

Angela Petrović je objavila imena dobitnika Povelje za doprinos u očuvanju kulturne baštine Bosne i Hercegovine, koju Federalno ministarstvo kulture i sporta tradicionalno dodjeljuje zaslužnim pojedincima i institucijama. Dobitnici se biraju iz reda stručnjaka i institucija povezanih s izabranom temom za aktuelnu godinu. Ove godine tema je bila je „Stećak“, a povod za njen odabir je aktuelna priprema nominacije stećaka na Listu svjetske kulturne baštine UNESCO-a .

Ovogodišnji dobitnici su:

• g. Džemil Jakić iz Novog Travnika
• mr. Lidija Fekeža Martinović iz Sarajeva
• prof.dr. Dubravko Lovrenović iz Sarajeva
• prof.dr. Ljiljana Ševo iz Banje Luke
• Općina Konjic i
• Emir Bubalo, načelnik Općine Konjic

Dubravko Lovrenović, predsjednik Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH istaknuo je značaj nominacije stećaka na Listu svjetske kulturne baštine UNESCO-a. Radi se o zajedničkom projektu Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i Crne Gore. Na području ove četiri zemlje registrirano je 69.000 stećaka od čega se 59.000 nalazi u Bosni i Hercegovini. Srednjovjekovni stećak , jedan od dokaza historijske i kulturološke povezanosti ljudi na ovim prostorima, kao zajednička kulturna, ali i nacionalna baština, okupio je četiri zemlje i povezao u najveći zajednički projekt u posljednih petnaestak godina..
Općina Konjic, kao domaćin manifestacije, može se pohvaliti sa više od 3 000 stećaka na svom području.

Dani europskog naslijeđa su manifestacija je koja je utemeljena od strane Vijeća Evrope uz podršku Evropske zajednice u Strazburu 1991. godine. Održava se u 50 evropskih zemalja. Cilj manifestacije je upoznavanje najširih slojeva društva sa značajem čuvanja, zaštite, prezentacije i promocije kulturne baštine, uz edukaciju o tome da su nacionalne kulturne baštine evropskih zemalja dijelom i zajedničke kulturne baštine.

Svečana dodjela Povelja planirana je u četvrtak 7. oktobra u 18. sati u Društvenom domu u Konjicu

Opširnije o dobitnicima Povelje:

OPĆINA KONJIC
Prvi spomen naseljenog mjesta Konjic datira iz 1382. Godine. Pronađen je u Arhivu Dubrovnika. Godina 1382. unijeta je prije deset godina u grb grada Konjica i prihvaćena kao službena godina postojanja ovog grada. U svojoj bogatoj historiji Konjic je uspio sačuvati autentičnost i autohtonost u smislu njegovanja naslijeđenih vrijednosti, poštovanja drugog i drugačijeg i tolerancije među ljudima. Nije slučajno da je upravo Konjic proglašen prvim otvorenim gradom još 1997. Taj status Konjic je iskoristio na najbolji mogući način. Ambiciozno, hrabro i vizionarski u Konjicu se pristupilo obnovi materijalnih i kulturnih dobara. Iskorištavanjem hidropotencijala, ulaganjem u poljoprivredu i poticajima za manje obrte, nastoji se omogućiti stanovništvu da svojim ličnim ulaganjem te iskorištavanjem vlastitih dobara osigura sebi egzistenciju i prilagodi se novim načinima privređivanja. Osim izgradnje i obnove kojima se nastoji poboljšati materijalni položaj stanovnika, svesrdno se djeluje i na njegovanju kulturnih djelatnosti među kojima s ponosom ističemo obnovu kulturno-historijskih spomenika i aktivnosti u vezi sa zaštitom spomeničkog fonda. U proteklih nekoliko godina, u saradnji s općinom Konjic, Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH proglasila je nacionalnim spomenicima oko trideset dobara s područja grada i cjelokupne općine Konjic. Poseban značaj za Konjic i Bosnu i Hercegovinu ima obnova Kamene ćuprije, koja je izgrađena 1682., a srušena 1945. Godine. Nakon skoro 55 godina, uz pomoć Vlade Republike Turske i općine Konjic, kameni lukovi ponovo su povezali obale rijeke Neretve. Općina Konjic je područje na kojem se nalazi oko 3000 stećaka, najviše na prostoru Federacije Bosne i Hercegovine.

EMIR BUBALO
Rođen je 15. 12. 1957. godine u Konjicu. Po zanimanju je diplomirani ekonomist. Od 1980. je radio u preduzeću TADIV, a zatim u UNIS-Igman i UNIS-GAL. Dužnost Načelnika općine Konjic obavlja od 21. 11. 1997. godine. Svojim djelovanjem gospodin Bubalo aktivno zagovara revitalizaciju sportskog i kulturnog djelovanja, pokretanje rada kulturno-umjetničkih društava, obnavljanje kulturno-historijskih spomenika. Također, ukazuje na postojanje velikog broja kulturnih dobara na području općine Konjic. Načelnik Emir Bubalo je dao značajan doprinos i pokretanju i razvijanju turističkih potencijala grada i općine baziranih na vlastitim brendovima. Za doprinos u afirmaciji svoje općine i za postignute rezultate, gospodin Bubalo je primio priznanja brojnih institucija. Zahvaljujući njemu, općina Konjic spada u red onih općina koje svakodnevno bilježe uspjeh i napredak. Građani Konjica prepoznaju kvalitetan i predan rad gospodina Emira Bubala i nagrađuju njegov trud ukazuju mu povjerenje i birajući ga za načelnika u već četiri puna mandata.

LIDIJA FEKEŽA-MARTINOVIĆ
Studij arheologije završila je na Filozofskom fakultetu u Beogradu gdje je i magistrirala na Katedri za arheologiju, Odsjek za srednji vijek. Kao arheolog za srednji vijek radila je u Banjoj Luci, zatim u Sarajevu u Zavodu za zaštitu spomenika kulture grada Sarajeva do 1986., od kada neprestano radi u Zemaljskom muzeju BiH kao kustos za kasni srednji vijek. Pet godina je radila kao vanjski saradnik za arheologiju u Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika BiH. U njenoj radnoj biografiji ističu se terenski i naučni rad. U okviru tih aktivnosti, izdvajaju se studijski boravci u Poljskoj i SAD. Kao odgovorni istraživač vodila je 12 istraživanja na srednjovjekovnim gradovima i nekropolama stećaka. Posebno se izdvaja njen rad tokom 2007. i 2008. godine kada je bila koautor iz Bosne i Hercegovine za izložbu „Stećci” priređenu u Klovićevim dvorima u Zagrebu. Također, učestvovala je i u izradi Managment plana (segment arheologije i obrada utvrđenja) za Počitelj, čiji je naručilac bio USAID. Vodila je dva veća iskopavanja na Bijeloj tabiji u Sarajevu, na Starom gradu Visoki i najnovija iskopavanja u Zgošći. Rezultati svih iskopavanja objavljeni su u relevantnim naučnim časopisima. Rezultat sveukupnog rada Lidije Fekeže-Martinović je preko 30 naučnih i isto toliko stručnih radova.

DŽEMIL JAKIĆ
Džemil Jakić rođen je 1962. godine u Ljubuškom. Osnovnu školu završio je u Ljubuškom, srednju školu u Čapljini. Po završetku Pedagoške akademije u Mostaru, zaposlio se na području općine Novi Travnik, gdje i danas radi kao nastavnik historije-geografije. Sekretar je Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“ u Novom Travniku.
Proučavanjem i zaštitom kulturno-historijskog naslijeđa općine Novi Travnik bavi se relativno kratko. Od 2004. u saradnji s općinom Novi Travnik i Komisijom za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, najviše njegovom zaslugom osam objekata proglašeno je nacionalnim spomenicima BiH. Inicirao je obnovu Stare džamije u Šenkovićima i konzervaciju nekropole Maculje, koju je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH kandidirala za upis na UNESCO-vu listu spomenika svjetske kulturne baštine. Za svoj rad je pohvaljen od strane Općinskog vijeća općine Novi Travnik. Povodom 60 godina djelovanja Zavičajnog muzeja u Travniku gospodinu Jakiću je 18.05.2010. godine dodijeljena Povelja „Stipo Lazić“ za doprinos u očuvanju, zaštiti i promociji kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa travničkog kraja i regije.
Dodjelom Povelje prof. Jakiću želimo motivirati sve one koji volonterski i samozatajno, ali ustrajno i s ljubavlju prijateljuju s kulturnom baštinom i daju doprinos njenom čuvanju i zaštiti.

DUBRAVKO LOVRENOVIĆ
Rođen je u Jajcu 1956. godine. U Jajcu je završio osnovnu i srednju školu. Filozofski fakultet u Sarajevu, Odsjek za historiju, završio 1979. godine. Od tada do danas radi na istom fakultetu prošavši sva nastavna zvanja od asistenta do redovnog profesora. U svome znanstvenom radu posebno se posvetio izučavanju odnosa između srednjovjekovne Bosne i Ugarske, konfesionalnim odnosima u srednjovjekovnoj Bosni, demitologizaciji bosanskog srednjovjekovlja te srednjovjekovnim nadgrobnim spomenicima Bosne i Huma – stećcima. Značajan dio svoga javnog angažmana posvetio je zaštiti kulturnoga naslijeđa Bosne i Hercegovine. Jedan je od osnivača i dugogodišnji je predsjednik Društva za zaštitu kulturnih i prirodno-povijesnih vrijednosti grada Jajca – prve nevladine organizacije te vrste u poslijeratnoj BiH. Kao zamjenik ministra obrazovanja, nauke, kulture i sporta u Vladi Federacije BiH (2001-2003) dao je snažan doprinos uspostavi sistematske zaštite kulturnih dobara na području Federacije BiH u čemu su od tada do danas ostvareni više nego zapaženi i vrijedni rezultati. Ovu vrstu svoga angažmana Lovrenović je nastavio od konca 2001. godine kao član Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine – državne institucije koja je dobitnica prestižne nagrade „Europa Nostra“ za 2010. godinu. Idejni je pokretač projekta uvrštenja stećaka na Listu svjetske baštine UNESCO-a u kojemu, pored BiH, sudjeluju Srbija, Hrvatska i Crna Gora. Autor je monografije „Stećci – bosansko i humsko mramorje srednjeg vijeka“ koja je nakon prvog (2009) doživjela i svoje drugo, prošireno izdanje, a prevedena je i na engleski jezik.

LJILJANA ŠEVO
Ljiljana Ševo rođena u Banjoj Luci. Diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Tema diplomskog rada je bila "Višefiguralni prizori na reljefima stećaka". Na Filozofskom fakultetu u Beogradu odbranila je magistarski rad na temu "Manastir Lomnica", a na istom fakultetu i doktorsku tezu pod nazivom "Srpsko zidno slikarstvo XVIII vijeka u vizantijskoj tradiciji". Bila je zaposlena kao viši stručni saradnik u Republičkom zavodu za zaštitu kulturno-istorijskog naslijeđa Republike Srpske, gdje je učestvovala u brojnim projektima. U zvanju vanrednog profesora predaje istoriju umjetnosti na Akademiji umjetnosti Univerziteta u Banjaluci i na Katedri za historiju umjetnosti Filozofskog fakulteta u Sarajevu. Odlukom Predsjedništva BiH iz decembra 2001. godine, imenovana je za člana Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika u BiH. Od 2006. godine rukovodi Pilot projektom lokalnog razvoja "Arheološko prirodni park Donja Dolina Bardača", u okviru kojeg se nastoji da se kulturno-historijsko naslijeđe iskoristi kao razvojni potencijal regiona. Kao korisnica Fulbright stipendije u toku 2004. i 2005. godine obavila je postdoktorska istraživanja na univerzitetu Princeton u Sjedinjenim Američkim Državama. Autorica je nekoliko knjiga od značaja za oblast zaštite kulturne baštine. Objavila je veći broj naučnih i stručnih članaka, među kojima su pored ostalih i: Motiv jelena na reljefima stećaka, Motiv kola na reljefima stećaka – ikonografska i stilska razmatranja.