Zlatko Dizdarević: Politika protiv historije

Povodom debata o inicijativi za uvođenje 1. februara kao Dana osnivanja Sarajeva, razmjene otvorenih pisama između onih koji podržavaju navedenu inicijativu i onih koji smatraju da će ona dovesti do podjela, te umanjiti historijski značaj 6. aprila, i to uoči 80. godišnjice oslobođenja od okupatora i fašista, za portal Radiosarajevo.ba govori Zlatko Dizdarević, ugledni bosanskohercegovački novinar, diplomata, Sarajlija do čijeg se stava drži u regiji i šire.

Logična pitanja

"Nisam historičar i ne govorim iz te perspektive. Spoznaje o našoj i svjetskoj realnosti sticao sam kao novinar, pisac i diplomata. I kao Sarajalija, građanin, svjedok novije historije Grada, respektabilne ali i mučne kroz sve to", priča Dizdarević.

Smatra da najnovije inicijative i proistekle rasprave, koje, uzgred, smatra nepotrebnim, posebno u današnje neizvijesno vrijeme, otvaraju niz pitanja.

Trending

Pokušao podmititi policajce sa 20 KM, pa ga uhapsili

"Jedno od prvih, logičnih pitanja koje mi se postavlja povodom namjere da se usvoji kao historijski datum osnivanja grada Sarajeva 1. februar 1462. godine – temeljem  osmanlijske vladavine koja se evo nudi kao najznačajniji, porođajni period u historiji Grada, poznato mnogo dužoj od samo pet vijekova – jeste i ovo: Koji su to novi momenti zbog kojih danas, eto, ne važe argumenti, razlozi, dokazi i analize na temelju čega je Akademija nauka i umjetnosti BiH nije 2019. godine prihvatila potpuno isti današnji prijedlog, od potpuno istih predlagača tada i Komisije u istom sastavu. Isključivo i ekskluzivno osmanista", pita Dizdarević

Zašto, pita dalje se sagovornik portala Radiosarajevo.ba, argumenti stručnjaka i historičara, akademika i naučnika, intelektualaca i priznatih stvaralaca danas više ne važe?

08.02.25. 17:32

Savez kolumnista | Zlatko Dizdarević: Planeta na tržištu Trumpovih nekretnina

"Zašto je tadašnji, mnogo širi krug i više nego probranih, relevantnih ljudi, intelektualaca i stručnjaka što su mnogim činjenicama dokazali da je Sarajevo kao grad mnogo starije od vakufname uvaženbog Isa-bega Ishakovića kojom je "formalizovano osnivanje urbanog jezgra budućeg Sarajeva" – danas odgurnut u ime ocjena i procjena starosti Sarajeva iz perspektive ekskluzivno uvaženih osmanista? 

Teško je nadigravati se ovakvom temom i na ovakav način, sa cijenom što nas iz historije u kojoj jesmo bili veliki i uz mnogo duže trajanje od samo pet vijekova, vraća u netačnu "mladost" egzistiranja. I ne vidjeti da motivi nisu u neznanju, već u strastima svojevrsne klaustrofobije koja može biti lično pravo i motiv ali ne na način što potire historijsku realnost koja nas je činila velikima i drugačijima od mnogih u svijetu", naveo je.

(Samo)smiještanje u "Zelenu transferzalu"

Po Dizdareviću, politika, vjera, nacija, individualnost i puno toga time motivirano i realizirano, neupitno su pravo svakog pojedinaca i na svijetu i u nas.

"Ali nije pravo da se potiru historije i istine – posebno jasno argumentirane i dokazane u slučaju "Osnivanja grada Sarajeva" spominjanog sve od antičkih vremena, ovako ili onako. Osmanlijska vremena i sentimenti protežu se uz poznate razloge na našim prostorima do dana današnjeg pa i čitanog do teorije i knjiga o "Zelenoj transverzali" u koju nas smiještaju.

I neka je tako, onome kome treba. Ali ne i svima nama zajedno čija je baš ta, zajednička historija iz vremena mnogo prije uvaženog Isa – bega Ishakovića postojala i bila priznata. Svako svjesno i ciljano potiranje te historije nagoni na zaključke evo i ovom prilikom koji će nas gurati u "amanet" ovome ili onome, na raznim stranama", riječi su Dizdarevića.

Ako zaneseni "jednobojni historičari" ma koje provenijencije misle da nas sve skupa ovdje to vodi u sreću, grdno se varaju, smatra ugledi autor.

"Opasno je što takvi toga, uglavnom, iz ambiciozno-skorojevićkih pozicija, nisu svjesni.  A ovi prostori su prečesto to skupo platili. Pogledajte gospodo predlagači ovog prekrajanja historije još jednom sasvim jasne i razumne razloge zbog kojih ista priča prije samo šest godina nije prošla.  Uz širu lepezu izvora, argumenata i mudrosti. Greška je velika da nam to neće "pomoći" da još brže krenemo u historijsko zaostajanje, kuda već idemo", zaključuje Dizdarević.