Zlatko Dizdarević: Politika protiv historije

Povodom debata o inicijativi za uvođenje 1. februara kao Dana osnivanja Sarajeva, razmjene otvorenih pisama između onih koji podržavaju navedenu inicijativu i onih koji smatraju da će ona dovesti do podjela, te umanjiti historijski značaj 6. aprila, i to uoči 80. godišnjice oslobođenja od okupatora i fašista, za portal Radiosarajevo.ba govori Zlatko Dizdarević, ugledni bosanskohercegovački novinar, diplomata, Sarajlija do čijeg se stava drži u regiji i šire.

Logična pitanja

"Nisam historičar i ne govorim iz te perspektive. Spoznaje o našoj i svjetskoj realnosti sticao sam kao novinar, pisac i diplomata. I kao Sarajalija, građanin, svjedok novije historije Grada, respektabilne ali i mučne kroz sve to", priča Dizdarević.

Smatra da najnovije inicijative i proistekle rasprave, koje, uzgred, smatra nepotrebnim, posebno u današnje neizvijesno vrijeme, otvaraju niz pitanja.

Trending

Tuzla zavijena u crno: Policajac Samir Mustafić izgubio život u borbi sa nabujalom rijekom

"Jedno od prvih, logičnih pitanja koje mi se postavlja povodom namjere da se usvoji kao historijski datum osnivanja grada Sarajeva 1. februar 1462. godine – temeljem  osmanlijske vladavine koja se evo nudi kao najznačajniji, porođajni period u historiji Grada, poznato mnogo dužoj od samo pet vijekova – jeste i ovo: Koji su to novi momenti zbog kojih danas, eto, ne važe argumenti, razlozi, dokazi i analize na temelju čega je Akademija nauka i umjetnosti BiH nije 2019. godine prihvatila potpuno isti današnji prijedlog, od potpuno istih predlagača tada i Komisije u istom sastavu. Isključivo i ekskluzivno osmanista", pita Dizdarević

Zašto, pita dalje se sagovornik portala Radiosarajevo.ba, argumenti stručnjaka i historičara, akademika i naučnika, intelektualaca i priznatih stvaralaca danas više ne važe?

08.02.25. 17:32

Savez kolumnista | Zlatko Dizdarević: Planeta na tržištu Trumpovih nekretnina

"Zašto je tadašnji, mnogo širi krug i više nego probranih, relevantnih ljudi, intelektualaca i stručnjaka što su mnogim činjenicama dokazali da je Sarajevo kao grad mnogo starije od vakufname uvaženbog Isa-bega Ishakovića kojom je "formalizovano osnivanje urbanog jezgra budućeg Sarajeva" – danas odgurnut u ime ocjena i procjena starosti Sarajeva iz perspektive ekskluzivno uvaženih osmanista? 

Teško je nadigravati se ovakvom temom i na ovakav način, sa cijenom što nas iz historije u kojoj jesmo bili veliki i uz mnogo duže trajanje od samo pet vijekova, vraća u netačnu "mladost" egzistiranja. I ne vidjeti da motivi nisu u neznanju, već u strastima svojevrsne klaustrofobije koja može biti lično pravo i motiv ali ne na način što potire historijsku realnost koja nas je činila velikima i drugačijima od mnogih u svijetu", naveo je.

(Samo)smiještanje u "Zelenu transferzalu"

Po Dizdareviću, politika, vjera, nacija, individualnost i puno toga time motivirano i realizirano, neupitno su pravo svakog pojedinaca i na svijetu i u nas.

"Ali nije pravo da se potiru historije i istine – posebno jasno argumentirane i dokazane u slučaju "Osnivanja grada Sarajeva" spominjanog sve od antičkih vremena, ovako ili onako. Osmanlijska vremena i sentimenti protežu se uz poznate razloge na našim prostorima do dana današnjeg pa i čitanog do teorije i knjiga o "Zelenoj transverzali" u koju nas smiještaju.

I neka je tako, onome kome treba. Ali ne i svima nama zajedno čija je baš ta, zajednička historija iz vremena mnogo prije uvaženog Isa – bega Ishakovića postojala i bila priznata. Svako svjesno i ciljano potiranje te historije nagoni na zaključke evo i ovom prilikom koji će nas gurati u "amanet" ovome ili onome, na raznim stranama", riječi su Dizdarevića.

Ako zaneseni "jednobojni historičari" ma koje provenijencije misle da nas sve skupa ovdje to vodi u sreću, grdno se varaju, smatra ugledi autor.

"Opasno je što takvi toga, uglavnom, iz ambiciozno-skorojevićkih pozicija, nisu svjesni.  A ovi prostori su prečesto to skupo platili. Pogledajte gospodo predlagači ovog prekrajanja historije još jednom sasvim jasne i razumne razloge zbog kojih ista priča prije samo šest godina nije prošla.  Uz širu lepezu izvora, argumenata i mudrosti. Greška je velika da nam to neće "pomoći" da još brže krenemo u historijsko zaostajanje, kuda već idemo", zaključuje Dizdarević.