Zašto su Macronove izjave o Bosni opasne?

Prošle sedmice francuski predsjednik Emmanuel Macron dao je još jednu izjavu koja je izazvala bijes na Balkanu. Ovog puta, stavio je Bosnu i Hercegovinu u vatru, rekavši u intervjuu za britanski magazin "The Economist": "Ako ste zabrinuti zbog ove regije, prvo pitanje nije ni Makedonija, ni Albanija, to je Bosna i Hercegovina. tempirana bomba koja otkucava odmah pored Hrvatske i koja se suočava sa problemom povratka džihadista"

Piše: Riada Asimović Akyol/ AlJazeera

Brojni bosanski političari, lokalni i strani analitičari osudili su Macronovu izjavu. To nije samo vrlo nekorektno i nepošteno, već je i politički neodgovorno i opasno.

Povratak boraca

Prvo, pogledajmo činjenice. Nakon izbijanja građanskog rata u Siriji i pojave Islamske države Irak i Levant (ISIL), oko 200 bosanskih državljana (0,017 posto bosanskohercegovačkog stanovništva) krenulo je u borbu.

Zna se da se oko 50 vratilo - 23 osobe osuđene su na ukupno 42 godine i osam mjeseci zatvora u 14 različitih slučajeva zbog putovanja u Siriju, dok se ostalim i dalje sudi.

Oko 50 ostaje u Siriji i Iraku, zajedno s oko 50 žena i više od 100 djece. Prošlog mjeseca je najavljeno da će ta država uzvratiti devet drugih boraca kako bi im sudilo za zločine.

Od 2011. godine nije bilo terorističkih napada na bosanskoj teritoriji i izvan konteksta Sirije i Iraka, nije dokazano izravno sudjelovanje bosanskih državljana u bilo kakvim takvim incidentima u inozemstvu - tj. Macronova zabrinutost zbog "džihadističke" prijetnje koja dolazi iz Bosne su preuveličane.

Ipak, od 2015. godine Bosna radi na razvoju rješenja radikalizacije, uključujući donošenje odgovarajućeg zakonodavstva, izgradnju institucionalnih kapaciteta, rad na programima obrazovanja, prevencije i deradikalizacije itd.

Također je važno naglasiti da su Bošnjaci (bosanski muslimani) uvijek prakticirali inkluzivni, lokalizirani oblik islama koji pozdravlja vjersku različitost. Tokom i nakon posljednjeg rata u Bosnu su preko stranih boraca uvedena neobična i prethodno nepoznata kruta tumačenja.

Umjerenost Islamske zajednice

Na bezbroj slučajeva (uključujući napad na Charlie Hebdo u Parizu) ured Islamske zajednice osudio je javno nasilne ekstremističke ideje i strana tumačenja religije. U jednoj od svojih publikacija o tom pitanju Islamske zajenice se navodi: "Ono što se na prvi pogled doimalo kao  puko sučeljavanje različitih tumačenja islamske tradicije u globalizovanom svijetu i kao pluralizacija islamskog mišljenja, uvezena i u Bosnu preraslo je u ideologiziranu i izrazito netolerantnu i agresivnu interpretacije vjere i tradicije koja grubo nasrće islamsku tradiciju Bošnjaka. Ta nasilna i isključiva ideologija nije proizvod bošnjačkog iskustva islama“.

Drugim riječima, zemlja u cjelini naporno radi kako bi riješila pitanje radikalizacije najbolje što može, uprkos mnogim poteškoćama koje proživljava, uključujući složenu vladinu strukturu.

S obzirom na sav trud, izazove i otpornost u Bosni, Macronova izjava teško odražava stvarnost. Nije prvi francuski vođa koji je omalovažavao Bosance. Za vrijeme rata u Bosni 1992-1995, tadašnji francuski predsjednik Francois Mitterrand očito je rekao američkom kolegi Billu Clintonu da je, uprkos tome što je poslao humanitarnu pomoć u Bosnu, "više naklonjen Srbima nego što sam bio i manje voljan da vidi ujedinjenu Bosnu pod vodstvom Muslimana ".

Stoga se Macronovi komentari osjećaju više kao odraz islamofobije u njegovoj zemlji i njenog historijskog neuspjeha da integriše i riješe probleme sa svojom muslimanskom zajednicom. Prilično o tome govori i činjenica da se oko 2. 000 boraca iz Francuske (oko 0.034 posto muslimanskog stanovništva) pridružilo redovima ISIL-a i drugih ekstremističkih oružanih grupa.

Osim domaćih preokupacija, međutim, čini se da postoji još jedan razlog za Macronove nečuvene komentare. Njegovo spominjanje Hrvatske uopće nije slučajno.

Posljednjih godina hrvatski dužnosnici, uključujući predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović, nebrojeno su puta prikazivali Bosnu kao "džihadističko terorističko središte" kako bi narušili ugled Bosne, uključujući i za vrijeme službenih putovanja u inozemstvo. Grabar-Kitarović je lažno tvrdila da se "hiljade boraca vraća u Bosnu".

Prema Izvještaju o europskoj islamofobiji za 2018. godinu, koji je financirala Europska unija i proizveo turski think-tank SETA, došlo je do "velikog porasta anti-bosanskog i antimuslimanskog bigotiranja od strane bosanskih Hrvata i hrvatskih političkih institucija, a također i od regionalnih politički akteri ".

Macron da posjeti BiH

Činjenica da je Macron sada uveo naraciju da je Bosna "tempirana bomba" u zapadnoeuropski diskurs još je alarmantnije jer se doživljava kao oblik potvrde i dokaza.

Osim svog cilja da blokira put ka pristupanju EU, ovakav prikaz zemje odražava neke opasne regionalne trendove. 

Odjekuju jezivi, poticajni narativi korišteni tokom rata u Bosni koji su opravdavali genocid nad Bošnjacima koji su počinile srpske snage između 1992. i 1995. I srpski i hrvatski orijentalistički ideolozi koristili su ideju da muslimanska zajednica predstavlja prijetnju zbog svog "islamskog radikalizma" da predstavi Srbe i Hrvate kao branitelje Evrope protiv" islamske invazije ".

Ponovno pojavljivanje ovakvog narativa označava ponovni uspon nacionalističkog ekstremizma, koji je, čini se, mnogo veća prijetnja Bosni od "džihadskog ekstremizma". U protekloj dekadi, historijski revizionizam, pripovijedanja kojima se opravdava agresija na Bosnu I Hercegovinu i neumorno poricanje genocida sve su više zavladali među ekstremističkim snagama u regionu i dijaspori.

Bosanska vlada posebno je zabrinuta I zbog ekstremističkog četničkog paravojnog pokreta i njegove secesionističke retorike o odvajanju Republike Srpske od države. Postoje slični strahovi od secesionističkih tendencija koje Zagreb podstiče i među bosanskim Hrvatima.

S obzirom na nedavnu prošlost ispunjenu nasiljem u Bosni, ne iznenađuje da je njeno stanovništvo više zabrinuto zbog međuetničkog sukoba nego terorizma. I zbog toga na EU gleda kao na izvor stabilnosti i sigurnosti.

U konačnici, oštra reakcija na Macronove riječi nije o njemu lično ili o Francuskoj. U stvari, Bosanci se prilično dobro sjećaju kako je drugi francuski predsjednik Jacques Chirac dao svoju suglasnost za NATO-ove udare na vojne položaje bosanskih Srba i stvaranje UN-ovih snaga za brzo reagiranje koje će pomoći zaustaviti rat i njihove patnje. Godinama kasnije, Chirac bi napomenuo: "Bosna i Hercegovina je stoljećima primjer tolerancije prema raznolikosti. Može i treba postati ponovo".

Macron je vrlo dobrodošao doći i posjetiti Bosnu. Možda ako vidi i razgovara s Bosancima, razumio bi zašto brinu zbog neprekidne agresivne politike susjednih zemalja i rastućeg etničkog nacionalizma. Te politike nas podsjećaju na genocid s kojim su se Bošnjaci suočili devedesetih - užas koji bi Europa trebala osigurati da se više nikada ne ponovi.