Sušnica: Srbijansko društvo danas je radikalnije nego krajem osamdesetih i početkom devedesetih
Posljednji izvještaj Europske komisije o napredovanju zemalja Zapadnog Balkana u procesu pridruživanja EU pokazao je da Crna Gora i Srbija prilično loše stoje, dok je Bosna i Hercegovina dobila tek uslovnu preporuku za status kandidata za punopravno članstvo u EU.
Ostavljajući zemlje regiona daleko izvan okvira EU, Brisel nastavlja da drži otvarena vrata za uplitanje "trećih strana" u unutrašnja pitanja država regiona, doprinoseći na taj način konstantnoj destabilizaciji Zapadnog Balkana.
Kulturolog, pravnik i publicista iz Banja Luke Srđan Šušnica u intervjuu za Autonomiju kaže da Europskoj komisiji posljednjih desetak godina očito nisu bili presudni vojno-bezbjednosni i geopolitički elementi procjene situacije u jugoistočnoj Evropi. Doduše, podsjeća, to nije slučaj samo sa državama našeg regiona.
Lijepe vijesti iz Bosne i Hercegovine: Voljom i empatijom prema životinjama spašena roda
Srđan Sušnica o prijetnjama člana Vučićeve stranke: Narativ za velikosrpska osvajanja
"Analizirajte samo odnose EU i njenih najmoćnijih članica prema istočnoj Evropi, posebno prema nečlanicama – Ukrajini, Moldaviji, Bjelorusiji, pa ćete vidjeti da su industrijski i energetski interesi Njemačke, Francuske, Danske ili Nizozemske uspjeli da u režim Vladimira Putina upumpaju trilione eura, stvorivši tako hibridnog superlevijatana. Ekonomija i novac europskih potrošača koristili su se uglavnom za izgradnju ruske piramide oligarhične vlasti, za uspostavu sistema endemske korupcije, masivnog propagandnog aparata i istrebljivanje svakog drugačijeg mišljenja i opozicije, kao i za jačanje vojnih strateških kapaciteta (krstarećih i balističkih projektila, podmornica) Rusije, te kapaciteta za hibridna, sajber i propaganda dejstva. Najzad, taj je novac Rusija koristila za miješanja u izborne procese i destabilizaciju najrazvijenijih demokratija Zapada. Sada, kada ukrajinski i američki forenzičari analiziraju elektroničke komponente ruskih oruđa koja siju smrt po istočnoevropskim ravnicama i gradovima, vidimo da su više od dvije trećine napredn(ij)e tehnologije Rusi kupili od zapadnih demokratija. Gdje su tu euro-atlantske aspiracije Ukrajine ili Moldavije? Gdje su tu ukrajinska stremljenja, ali i evropski interesi da Ukrajina bude suverena zemlja, primljena u evropski klub naprednih ekonomija; da, relativno zaštićena od ruskog invazivnog miješanja i destabilizacije, bude zaštićena kišobranom NATO-a i da razvija sopstvenu demokratiju i vladavinu prava?”, kaže Srđan Sušnica za Autonomiju.
Kompletan intervjuu može pročitati ovdje.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Komentari
/ Povezano
/ Najnovije
