Šta donosi Koalicioni sporazum 2025 u Berlinu: Velika obnova Njemačke i Balkan na marginama

Pod sloganom "Odgovornost za Njemačku", nova koalicija Kršćansko-demokratska unija (CDU), Kršćansko-socijalna unija (CSU) i Socijaldemokratska partija Njemačke (SPD) obećava politički novi početak u Saveznoj Republici Njemačkoj. U fokusu su sveobuhvatne reforme kao odgovor na ekonomske slabosti, nesigurnost i društvene podjele.

Piše: Erdin Kadunić*, iz Düsseldorfa za portal Radiosarajevo.ba

Koalicioni pregovori između CDU/CSU i SPD-a trajali su nepunih mjesec dana. Nakon završenih sondirajućih razgovora 8. marta 2025, zvanični pregovori su počeli 13. marta, a završeni su 9. aprila 2025. predstavljanjem konačnog koalicionog sporazuma. U pregovorima je učestvovalo ukupno 256 osoba.

Trending

Sve napetije u Iranu, ali i u Hormuškom tjesnacu: Šta se dešava sa brodovima?

Rad je bio organizovan kroz 16 radnih grupa, od kojih je svaka imala po 16 članova. Osim toga, postojala je i glavna pregovaračka grupa od 19 članova, među kojima su bili i predsjednici stranaka Friedrich Merz (CDU), Markus Söder (CSU), Saskia Esken i Lars Klingbeil (SPD).

Privreda i radna mjesta

U centru pažnje je novi privredni rast: Njemačka bi trebala postati moderna industrijska nacija, s velikim ulaganjima u vještačku inteligenciju, digitalizaciju i start-up kompanije. Planira se smanjenje birokratije, osnivanje firmi u roku od 24 sata i "Njemački fond" za inovacije. Minimalna plata treba da poraste na 15 eura do 2026. godine.

Socijalna politika i tržište rada

Državna pomoć će biti reformisana – sadašnji "Bürgergeld" će se zamijeniti novom osnovnom sigurnošću za nezaposlene, s više prava, ali i strožijim obavezama i kaznama. Povećava se fokus na integraciju stranih radnika – uz uspostavu centralne agencije "Work-and-Stay" za radnu migraciju. Istovremeno se najavljuje velika reforma socijalne države.

09.04.25. 19:24

Njemačka pravi veliki zaokret: Promjene u državljanstvu koje će utjecati i na Bosance

Klima i energija

Klimatska politika je jedan od ključnih stubova u ugovoru. Njemačka želi postati klimatski neutralna do 2045. godine. Planirani su razvoj obnovljivih izvora energije, porezi na CO₂ i ulaganja u vodonik i skladištenje energije. Ipak, mnoge formulacije ostaju nejasne, a dio emisija planira se "kompenzirati" kroz projekte u inostranstvu.

Migracija i integracija

U oblasti migracije dolazi do zaokreta: tzv. "zapadnobalkanska uredba" – koja je do sada omogućavala legalan ulazak građana iz šest zemalja regiona radi rada u Njemačkoj – biće ograničena na 25.000 ljudi godišnje. Ovo značajno otežava pristup tržištu rada za ljude sa praktičnim iskustvom, ali bez formalnih kvalifikacija. I to u trenutku kada Njemačka istovremeno tvrdi da joj nedostaje radna snaga – što ovu mjeru čini kontradiktornom.

Automobilska industrija i utjecaj na zemlje regiona

Njemačka vlada jasno se opredjeljuje za očuvanje i modernizaciju automobilske industrije, koju naziva "ključnom industrijom i garantom radnih mjesta". Planira se snažna podrška elektrifikaciji, uključujući porezne olakšice, subvencije i izgradnju punionica. Ipak, ne uvodi se obavezna kvota za električna vozila – sve ostaje na principu tehnološke otvorenosti. 

Za zemlje kao što je Bosna i Hercegovina, koje su važni podizvođači i dobavljači za njemačke auto-gigante, ova strategija znači nastavak potražnje za dijelovima, sirovinama i uslugama, ali i pritisak da se prate novi tehnološki standardi – npr. u proizvodnji komponenti za e-vozila, baterije, elektroniku i softver. BiH i zemlje regiona moraju brzo reagovati kako bi zadržale mjesto u lancima snabdijevanja i osigurale tehničku i radnu spremnost za novi talas transformacije.

Vanjska i sigurnosna politika

Koalicija se jasno pozicionira uz Republiku Ukrajinu i jačanje odbrambenih kapaciteta. Planira se novi pristup ekonomskim odnosima s Kinom, više otpornosti u globalnim lancima snabdijevanja i strateški pristup vanjskoj trgovini.

Transatlantski odnosi i SAD

Sporazum jasno stavlja Sjedinjene Američke Države u centar njemačke vanjske i sigurnosne politike. SAD su opisane kao "partner od presudnog značaja", a transatlantski savez kao "istorijska uspješna priča".

SR Njemačka želi dodatno produbiti ekonomsku saradnju s Amerikom i srednjoročno zaključiti sporazum o slobodnoj trgovini sa SAD-om. U međuvremenu će raditi na smanjenju carina i izbjegavanju trgovinskih sukoba. Također, Njemačka se obavezuje na veću vojnu i finansijsku odgovornost unutar NATO-a.

A Balkan?

Zapadni Balkan se u koalicionom sporazumu spominje u kontekstu podrške članstvu u Europskoj uniji (EU). Vlada obećava nastavak Berlinskog procesa i primjenu "diferenciranog, zaslugama zasnovanog pristupa" u procesu proširenja. To uključuje mogućnost postepenog uključivanja zemalja u pojedine politike EU, prije  punopravnog članstva.

Međutim, nedostaju konkretni prijedlozi i političke inicijative. Nema nijedne posebne strategije za Bosnu i Hercegovinu, niti za ekonomsko prisustvo Njemačke u regionu. Iako se retorički prepoznaje geopolitički značaj Balkana, u praksi ostaje nedovoljna vizija i politička volja. U vremenu rastućeg ruskog i kineskog uticaja, Njemačka i dalje djeluje pasivno, umjesto da preuzme lidersku ulogu u regionu koji joj je historijski, kulturno i strateški blizak.

*Autor je njemačko-bosanski politikolog

* * *

Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Ja mislim" su isključivo lični stavovi autora tekstova i moguće da ne odražavaju stavove redakcije portala Radiosarajevo.ba