Sead Turčalo: 'Kako Rusija podstiče poricanje genocida u Srebrenici i balkansku nestabilnost'

Dok Opća skupština Ujedinjenih naroda razmatra nacrt rezolucije kojom se određuje 11. juli kao godišnje obilježavanje genocida u Srebrenici 1995. godine nad bosanskim muslimanima, režim u većinski srpskom entitetu Bosne, uz saveznike u susjednoj Srbiji i Rusiji, intenzivira prijetnje nasiljem i secesijom.

Piše: Prof. Sead Turčalo za Just Security

Opozicija uključuje proteste na kojima se ističu zastave većinskog srpskog entiteta (poznatog kao Republika Srpska ili RS), kao i one Srbije i Rusije, te slike ruskog predsjednika Vladimira Putina. Slike naglašavaju sve veći zlonamjerni utjecaj Rusije u Bosni.

Trending

Pitali smo Tužilaštvo HNK dokle je došla istraga o tragediji u Jablanici: Evo šta su nam odgovorili

Sudar Republike Srpske i Srbije u negiranju genocida u Srebrenici s trenutnom genocidnom agresijom Rusije u Ukrajini ističe mračan obrazac povijesnog revizionizma i negiranja. Budući da se cilj U.N. rezolucije ne odnosi na imenovanje počinitelja, koji su već osuđeni pred međunarodnim sudovima, već na naglašavanje civilizacijske nužnosti osude genocida i obrazovanja javnosti o njemu, žestoki otpor Republike Srpske i Srbije predstavlja duboki napor za preoblikovanje povijesnih narativa, u ovom slučaju o zločinima koji su odnijeli živote više od 8.000 bosanskih muslimana (Bosnjaka) muškaraca i dječaka i protjerali žene i djecu iz njihovih domova i zajednica.

Ova borba za sjećanje i istinu nije samo o prošlosti; to je borba za dušu i budući smjer Bosne i Hercegovine i krhke regije Zapadnog Balkana, koja dovodi u pitanje same temelje međunarodne pravde i povijesne odgovornosti.

S podrškom Srbije i sve više Rusije, lider RS Milorad Dodik ne samo da odbacuje rezoluciju o Srebrenici, već već dugo prijeti secesijom od Bosne, i već 2018. godine pozvao je rusku paravojsku motociklističku grupu, Noćne vukove, dok je tražio da stvori vlastite sigurnosne snage.

Trenutni intenzivni otpor U.N. rezoluciji - čak je i Rusija ove sedmice tražila sastanak Vijeća sigurnosti U.N. o ovom pitanju - naglašava uznemirujuće savezništvo na Zapadnom Balkanu koje nastoji prepisati historiju i izbjegavati odgovornost za prošle zločine.

29.04.24. 20:28

Turčalo odgovorio Vučiću: "Vi nemate sposobnost da izgovorite istinu"

Javno mnijenje u Srbiji i RS dijelu Bosne oblikovano je kontrolom medija i dezinformacijama kako bi odražavalo ovo savezništvo s Rusijom i općeniti otpor Zapadu. U Srbiji, uprkos navodnim aspiracijama zemlje za članstvo u Europskoj uniji i pretpostavljenim zapadnim vrijednostima koje ono predstavlja - i zahtijeva - gotovo polovina populacije (46 posto) smatra Rusiju svojim najvažnijim saveznikom, daleko nadmašujući Kinu (14 posto) i Sjedinjene Američke Države (2 posto).

Štaviše, značajnih 36 posto srpskih ispitanika percipira Sjedinjene Američke Države kao najveću prijetnju svojoj zemlji. Slično raspoloženje prevladava u RS-u, gdje 89 posto vidi Rusiju pozitivno, a 41,4 posto vjeruje da Sjedinjene Američke Države imaju zlonamjeran utjecaj.

Ova snažna usklađenost s Rusijom nije samo pitanje javnog mnijenja već se ogleda i u političkim interakcijama između lidera Srbije ili RS-a i Rusije. Dodik se u februaru sastao s Putinom po četvrti put od potpune invazije Rusije na Ukrajinu u februaru 2022. godine, što predstavlja duboko međusobno priznanje koje uključuje dodjelu Putina najvišim odlikovanjem RS.

Ova veza omogućila je Rusiji da se duboko ugradi u različite sektore u RS-u, uključujući politiku, sigurnost, religiju, kulturu, akademsku zajednicu i medije. Očigledno prihvatanje ruske ​​influence od strane režima RS-a ilustrira strateški pristup, u kojem se vanjski utjecaj koristi kako bi se ojačali separatistički ciljevi.

I upravo ove sedmice, premijer Srbije-nominat objavio je novu Vladu koja će uključivati dvije osobe, uključujući bivšeg šefa obavještajne službe Aleksandra Vulina, koji su pod američkim sankcijama, djelomično zbog veza s Rusijom.

Ostatak teksta možete pročitati na linku OVDJE.