Savez kolumnista | Muris Hodžić: Ko zaista truje Sarajevo?

Sarajevo tokom zime postaje nevidljivi neprijatelj svojim građanima. Smog, guste čestice koje ispunjavaju zrak, ozbiljno prijeti zdravlju i kvalitetu života. Šta se u zimskim mjesecima desi sa gradom koji inače plijeni svojom historijom, jedinstvenom arhitekturom na evropskom kontinentu, gradom koji ljeti vrvi od turista i sjaja? Sarajevo nestane pred očima njegovih stanovnika.

Piše: Muris Hodžić, za Radiosarajevo.ba

Tragajući za uzrocima zagađenja mnogi ukazuju prstom na razne zagađivače poput prevelikog broja automobila, visokih zgrada, same geografije koja u kotlini ima pola miliona ljudi itd. U svemu tome ima istine, i ovom pitanju moramo posvetiti ozbiljnu pažnju. Međutim, glavni krivac se krije u našim domovima.

Trending

GSS Zenica pronašao tijelo nestale osobe: Sa policijom MUP-a ZDK rade uviđaj

Posljedice po zdravlje

Podaci pokazuju da Sarajevo svake godine ima više od 100 dana s prekoračenjem graničnih vrijednosti PM10 čestica koje su opasne za zdravlje čovjeka. Tolerancija Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) je maksimalno 35 dana godišnje.

Statistički, Sarajevo je jedan od gradova s najzagađenijim zrakom u Evropi, a nerijetko i u svijetu. Prema studiji Svjetske banke (WB), nekontrolisana ložišta, odnosno male peći koje koriste drva, ugalj ili pelet za grijanje, odgovorne su za više od 50 posto emisija PM10 u Sarajevu. To znači da su glavni uzrok problema privatna kućna ložišta i način na koji grijemo naše domove.

Zabranjeno preuzimanje teksta bez pismenog odobrenja Redakcije portala Radiosarajevo.ba!

Zagađenje zraka direktno je povezano s brojnim zdravstvenim problemima. Lebdeće čestice PM2.5 i PM10 prodiru duboko u pluća, uzrokujući respiratorne infekcije, astmu i kardiovaskularne bolesti.

Prema podacima Globalne alijanse za zdravlje i zagađenje (GAHP), svake godine u BiH prerano umire oko 3.300 ljudi od posljedica zagađenog zraka, od čega značajan procenat dolazi iz Sarajeva. Zbog geografskog položaja mnogih bh. gradova koji su smješteni u kotlinama, a posebno Sarajeva koje je najgušće naseljeno, zagađujuće materije se tokom zimskih mjeseci zadržavaju u dolinama kada temperaturne inverzije sprečavaju prirodnu ventilaciju.

Pored nezdravog zraka, ekonomski troškovi su jednako alarmantni. Procjenjuje se da zagađenje zraka Bosnu i Hercegovinu košta između 1,8 i 3,3 milijarde bosanskih maraka (BAM) godišnje, uključujući troškove zdravstvene zaštite i gubitka produktivnosti.

Prije oko 15h

Zbog zagađenja zraka u Kantonu Sarajevo proglašena epizoda "Upozorenje"

Vrijeme je za akciju

Umjesto da energiju trošimo na političke rasprave, potrebno je da se kompletno društvo fokusira na konkretne poteze. Postoje rješenja koja mogu značajno smanjiti zagađenje, ali se akcija po ovom pitanju ne može odgađati:

• Zamjena starih peći: Osigurati subvencije za prelazak na moderne, niskoemisione sisteme grijanja.

• Daljinsko grijanje: Proširiti mrežu daljinskog grijanja kako bi više domaćinstava imalo pristup čistijim energentima.

• Edukacija: Informisati i educirati građane o uticaju ložišta na zagađenje i zdravlje.

* Ubrzanje saobraćaja: Ubrzati protok saobraćaja u Sarajevu, jer postaje sve sporiji.

* Nivo dozvoljene emisije ispušnih gasova za auta: Promjeniti regulacije dozvoljenog nivoa emisije gasova iz automobila prilikom registracije.

* Utopljavanje objekata: Subvencionirati utopljavanje stambenih, administrativnih i poslovnih objekata.

* Kontrola urbanizma: Širenje grada planirati u skladu sa geografijom, saobraćajnom i komunalnom infrastrukturom.

Vrijeme je da se suočimo s činjenicama i krenemo u akciju. Rješenje je u sveobuhvatnom pristupu, koje zahtjeva stručne poteze i napor. Uz bolju regulaciju, edukaciju i podršku građanima, Sarajevo može postati primjer kako zajednica rješava izazove i poboljšava kvalitet života.

*Autor je magistar mašinstva

ENDNOTE:

"Strategija ograničavanja korištenja uglja i ostalih čvrstih goriva u KS", str. 56

"Air Quality Management in Bosnia and Herzegovina", str. 12

"Mala kućna ložišta – Problem koji ima rješenje", str. 8

"Air Quality Management in Bosnia and Herzegovina", str. 16