Nihada Delibegović Džanić: Bogatstvo fraza bosanskog jezika

Koliko puta smo, pokušavajući slikovito opisati nečije intelektualne sposobnosti, koristili izraz špansko selo ili  mačiji kašalj  ne znajući ni otkuda dolaze ovakvi izrazi, ni zašto ih i u kojim situacijama koristimo.  Pa, da ne bismo buljilili k’o tele u šarena vrata  kazaćemo na početku da je riječ o idiomima, specifičnim frazama, kulturološki i određenim i određujućim izrazima koji daju specifičan i osebujan pečat nekom jeziku. 

Bosanski jezik jedan je od jezika posebno bogat idiomima. Iz njih se može iščitati kroskulturalna i multikonfesionalna historija naroda koji je u u burnim periodima smjena gospodara i oslobodilaca sačuvao svoj duh utkivajući ga u materijalnu  i nematerijalnu baštinu. Očuvanje materijane i nematerijalne baštine važna je zadaća društva i pojedinaca  u procesima konstituisanja i očuvanja identiteta  i razvoja društvenih zajednica.

Međutim,   kako to obično biva u BiH, i prema  nematerijalnoj kulturnoj baštini i pojedinci i društvo u cjelini nemarno se odnose. Svjesno ili nesvjesno ne činimo dovoljno u razvijanju i njegovanju pozitivnog odnosa kod mladih generacija o važnosti očuvanja naše jezičke baštine,  odosno o važnosti poznavanja i očuvanja lokalnih odlika specifičnih govornih područja  kao osnove za bolje usvajanje i razumijevanje standardnog jezika. Sve uzmemo zdravo za gotovo nadajući se da će neko drugi brinuti brigu o tome. Paradoksalno je da se često može pročitati kako filolozi, lingvisti, frazeolozi, ali svi govornici bosanskog jezika vape višetomnim izdanjem jednog frazeološkog rječnika bosanskog jezika kako bismo išli u korak s frazeografima drugih nacionalnih filologija, a da se na tome malo radi.

U Tuzli je nedavno objavljen Rječnik frazema bosanskoga jezika kao rezultat predanog rada i entuzijazma autora prof.dr. Ahmeta Kasumovića i prof.dr. Marijane Nikolić. U rječniku je navedeno 5000 samostalnih frazemskih konstrukcija bosanskog jezika i ovaj rječnik predstavlja dragocjeno štivo i, nadamo se, početak sistematičnog, multidisciplinarnog istraživanja i konzerviranja jezika a iza ovog posla trebaju  i moraju stajati institucije i timovi filologa, leksikografa, frazeologa.

Idiomi, kao neodvojivi dio konceptualnih sistema, predstavljaju centralni problem u frazeološkoj analizi . Značenje idioma je daleko od arbitrarnosti, motivisano je kognitivnim mehanizmima koji povezuju domene znanja sa idiomatskim značenjem na takav način da pojedine idiome povezujemo s konvencionalnim slikama koje nastaju u našim mislima kako to pokazuju sljedeći primjeri:

•  Kad na vrbi rodi grožđe- nemoguće, nestvarno
• Cijepati dlaku na četvero- sitničariti, detaljisati
• Dati vitre- dotrajati
• Hodati na baglamama- biti slab, nejak

Sasvim je jasno da ćemo u mislima formirati mentalne slike nerealnog scenarija u kojem na vrbi rađa grožđe ili pokušaja cijepanja dlake na četvero. Upravo će nam te mentalne slike pomoći da razumijemo značenja pojedinih idioma.

Važno je spomenuti da je dugogodišnje gledište po kojem su idiomi formalno i semantički čvrste strukture  je osporeno u brojnim lingvističkim studijama koje su pokazale da su idiomi u određenoj mjeri fleksibilni i strukturno i semantički. Često nailazimo na primjere kreativno korištenih idioma, čija je izvorna struktura i značenje promijenjeno u procesu modifikacije. Tvrdi se da je sposobnost inoviranja dovela do evolucije, onda se može tvrditi da inovacije dovode do razvoja jezika, a u našem slučaju razvoja frazeologije.

Modifikacije idioma često susrećemo u reklama, naslovima, šalama, karikaturama koje služe da privuku pažnju a reklamu učine zanimljivijim i pamtljivijim. Neki od primjera koje ćemo ovdje izdvojiti su:

•  Ko šiša troškove
• Puna usta dobrog ukusa
• Ljepota je u zdravoj kosi 
• Naša reprezentacija će imati pune noge posla 
• Gdje ima dima ima i vatrenih ušteda
• Ruka ruku grije

Već na prvi pogled je jasno da je riječ o modifikacijama idioma ko te šiša, imati puna usta nečega, ljepota je u oku posmatrača, imati pune ruke posla, gdje ima dima ima i vatre, ruka ruku mije. Navedeni primjeri su preuzeti iz naslova ili reklama za različite proizvode i usluge, a upravo ih ove jezičke konstrukcije ih čine kreativnijim i privlačnijim potencijalnim klijentima koji će ih vrlo lako zapamtiti i razmišljati i o modifikovanom idiomatskom izrazu, ali i o proizvodu ili usluzi koja se reklamira.

Međutim, kao što je to slučaj sa primjerima koje smo spomenuli u prvom dijelu teksta, ponovo se aktiviraju određeni kognitivni mehanizmi, odnosno konvencionalno znanje zahvaljujući kojem ćemo ponovo formirati mentalne slike koje će ovaj put sadržavati i izvorni oblik idioma i samu reklamu. Zbog toga autori reklama, šala, karikatura, slogana se pouzdaju da će izvorni oblik idioma biti poznat publici koja će vrlo brzo moći sklopiti kockice i prepoznati modifikaciju.

Jedna kolumna ne može prikazati jezičko bogatstvo našeg jezika, ali može ukazati na brojne aspekte jezika koji još uvijek nisu dovoljno istraženi i naglasiti da filolozi, lingvisti, leksikografi, frazeolozi, domaći i strani studenti žive za dan kad će elektronski korpus bosanskog jezika ugledati svjetlo dana i neće ostati samo obećanje ludom radovanje.