Nela Đenisijević: Reagiranje na medijske napise

08.07.10. 23:12

Radiosarajevo.ba

Nela Đenisijević: Reagiranje na medijske napise

Nela Đenisijević; foto: weekend.ba

U redakciju RadioSarajeva i druge medije stiglo je reagiranje glumice Nele Đenisijević zbog dovođenja u pitanje njenog statusa slobodne umjetnice, o čemu su pojedini mediji pisali proteklih dana. Jedan od takvih tekstova objavljen je i u dnevniku Avaz od 08. jula 2010 (tekst pogledajte na kraju ovog članka). Prenosimo reagiranje glumice Nele Đenisijević u cijelosti:

Poštovani,
Želim reagovati na sve učestalije pominjanje mog imena u medijima u kontekstu (ne)zaslužnih umjetnika koji taj status uživaju zvanično.

Stalo mi je da javnost zna da u potpunosti ispunjavam sve zakonom predviđenje uslove za ostvarivanje tog statusa.Neki od njih (zakonom predviđeni- a izvor informacija o tome je nadležna služba KS) su:
1.diploma visokoškolske ustanove u oblasti umjetnosti kojom se bavim
2.određeni broj nagrada i priznanja u struci
3. preporuka strukovnog udruženja
4. bogat CV koji me preporučuje za ostvarenje statusa

No, krenimo redom. Diplomirala sam sa 23 godine i već 7 godina se profesionalno bavim scenskim umjetnostima, kao glumac, voditelj, muzičar. Prvi put na scenu Narodnog pozorišta u Sarajevu izlazim sa predstavom Elektra, reditelja Aleksandra Jevđevića.

Od tada,iza mene je 7 sezona rada u Narodnom pozorištu u Sarajevu kao honorarni saradnik.Na scenu tog pozorišta sam kao profesionalni glumac stala blizu hiljadu puta (Srebreničanke, Elektra, Jedan čovjek i jedna žena, Rodoljupci, Legenda o Alipaši, Kraljevo, Dugo putovanje u noć, Gospođica Julija..); te predstave i gostovanja u Pozorištu mladih i Kamernom teatru 55; nekoliko filmova (Neprijatelj, Nafaka, Ritam života,te najnoviji Belvedere Ahmeda Imamovića), serije Viza za budućnost, Pečat, Crna hronika, Kućni ljubimci, Hayat club...mnogobrojni televizijski angažmani (Upitnik, Učilica, Nappet Show...). Za samo dvije godine postojanja nezavisne teatarske grupe FACE, čiji sam jedan od osnivača, proizvela sam pet predstava(Brak il Mrak, Princeza na zrnu bibera...) koje su izvođene u Hrvatskoj, Crnoj Gori, Srbiji, Sarajevu, Kaknju, Bugojnu...Dobitnica sam Specijalne nagrade žirija za scensko-muzičku izvedbu u predstavi Rodoljupci na Pozorišnim igrama u Jajcu 2006., te nagrade za kolektivni autorski rad na predstavi Brak ili Mrak na Trema Festu u Srbiji 2008. Kao muzičar - autor također sam i festivalski nastupala i osvajala nagrade, u Hrvatskoj i našoj zemlji.(Rokaj-Fest Zagreb, BH RTV Festival)

Kao nezaposleni mladi glumac, sa ovakvim radom i preporukama iza sebe, smatrala sam da imam pravo aplicirati za ostvarenje statusa samostalnog umjetnika pri nadležnom Ministarstvu. Komisija koja u tom slučaju zasijeda mi je status i odobrila, od 1.1.2008. godine.Napominjem da sam od 2004. član Udruženja glumaca. Po isteku prve godine mog statusa, javila sam se nadležnima sa obaveznim godišnjim izvještajem (kopija dostavljena medijima, op. ur), radi lakšeg pregleda kako sam ja to opravdala svoj status već tokom prve godine.

Poštovani, hvala Vam što ste izdvojili prostor za moje reagovanje. Nadam se da će njegovo objavljivanje rasvijetliti kako činjenice, tako i moj stav da nemam što kriti, već naprotiv - veoma sam ponosna na status samostalnog umjetnika u BiH.

Srdačno, Nela Đenisijević, glumica, Sarajevo.

....

Tekst o slobodnim umjetnicima u BiH objavljen u Dnevnom Avaz u četvrtak 08.07.2010

Najave Vlade Kantona Sarajevo da bi postojeći Zakon o slobodnim umjetnicima uskoro mogao biti promijenjen, izazvale su reakcije i negodovanja kako onih kojih se ovaj propis tiče, tako i građana bh. prijestonice.

Prema postojećem spisku, za 50 slobodnih umjetnika Kanton Sarajevo uplaćuje penzijsko i zdravstveno-invalidsko osiguranje. U prvom tromjesječju 2010. godine osnovica za obračun iznosila je 911,50 KM. Dakle, više od prosječne plaće u Federaciji BiH, a ukupna uplata iznosi, otprilike, jednu trećinu tog iznosa.

Možda bi cijela priča ostala neprimijećena da se na ovoj listi ne nalaze i osobe čiji je doprinos umjetnosti u najmanju ruku upitan.

Kašika u medu
Fuad Backović Deen zbog ove privilegije do sada je mnogo puta bio prozivan. Na spisku su i Mugdim Avdić Henda, Selma Muhedinović, Nela Đenisijević... Spomenute ličnosti predložila su njihova matična udruženja, a neki su se, u nedostatku konkurencije, prijavili sami.

Mnogi od njih kašiku u ovom medu čuvaju već godinama. A kako i ne bi. Važeći zakon donesen je 2001. godine, kada je izvjestan broj umjetnika s federalne prešao u nadležnost Kantona. Izdvajanja za njih 50 maksimum su koji Ministarstvo kulture i sporta može podnijeti, a lista se može osvježiti tek kada se neko od postojećih zaposli, ode u penziju ili premine.

S druge stane, velika imena, kao što su Hanka Paldum i Hari Mata Hari, daleko su od prava koja bi im trebala pripadati.

- Ima li mene tu? Ko je pravio taj spisak? Ne mogu vjerovati. Ko im to daje? Nisam ni znala da to postoji. To se ne smije kriti nego se treba napraviti konkurs, a nakon toga selekcija i odbor koji bi izabrao ljude koji zaslužuju tu pomoć države - ne krije iznenađenje i ogorčenost kraljica sevdaha.

Slična pitanja poput Hanke Paldum postavlja i mladi likovni umjetnik Sulejman Haljevac.

- Koliko mi je poznato, jedan od kriterija je rad i istaknutost. Sa svojih 28 godina imam pet samostalnih izložbi i više od 100 grupnih, član sam Udruženja likovnih umjetnika BiH i nikada me niko nigdje nije predložio. Čini mi se da je nekada na tom spisku bila i Selma Bajrami. Meni zdravstveno uplaćuje Zavod za zapošljavanje Kantona Sarajevo, a volio bih da mi neko objasni koje su zasluge umjetnika koji uživaju tu privilegiju - govori Haljevac.

Plaćamo sebi
Da u ovome nisu čista posla, smatra i istaknuti kompozitor Nazif Gljiva.

- Prema ovom spisku, vidim da ima dosta zloupotreba. Došle su do izražaja stranačke i privatne veze umjetnika. Većinom su tu imena koja nisu zaslužila da budu i treba im to oduzeti. Ne bih nikoga izdvajao, ali će se sami prepoznati. Nikada nisam imao status slobodnog umjetnika i uvijek sam sebi plaćao osiguranje i penziono - ne krije Gljiva razočarenje.

I, na kraju, spomenimo i to da se komisija u sastavu Hazim Akmedžić, Ratko Orozović, Avdija Numanović i Elvedina Kozarda ispred Ministarstva, sa Irfanom Hozom na čelu, sastaje po potrebi ili po zakonu svake četiri godine.

Država nas ne hrani
Za sebe se brinu i članovi jednog od trenutno naših najboljih bendova "Dubioza kolektiv".

- Od nas niko nema status slobodnog umjetnika. Iskreno, o tome se nikada nisam ni raspitivao niti znam kakvi su kriteriji niti me to zanima. Ne želim pustiti da me država hrani i zato sam sebi uplaćujem doprinose - kaže Brano Jakubović, lider "Dubioze".

Vekić: Veze, a ne zasluge
Među zaslužnim umjetnicima nalaze se i dva fotografa: Almin Zrno i Tarik Samarah. I Dejan Vekić, jedan od najpoznatijih iz te branše, bio je zainteresiran za ostvarivanje ovih prava, ali se sve završilo na pokušaju.

- Posljednji put sam konkurirao prije četiri godine. Shvatio sam da od toga nema ništa i digao sam ruke. Ne želim nikoga potcjenjivati, ali mnogi drugi su više zaslužili da budu među tih 50 slobodnih umjetnika. Ovaj status se dobiva preko nekih veza, a ne prema zaslugama, kao i većina stvari u državi. Već godinama se snalazim kako umijem i znam te uplaćujem zdravstveno i penziono - kaže Vekić.

radiosarajevo.ba