Mariana Šarčević: Korupcija na Univerzitetu u Banjaluci

Piše: Mariana Šarčević

"Kada sam shvatila da bih i drugi put mogla obnoviti godinu zbog jednog te istog ispita pomislila sam da profesoru trebam dati novac. Bila sam spremna izdvojiti i 1000 KM i čak sam planirala prevariti roditelje da mi daju pare ili podignuti kredit“, riječi su studentkinje koja je nedavno diplomirala na Univerzitetu u Banjaluci.

Od podatka da je više od 11 odsto anketiranih studenata unaprijed znalo za „tarifu“ za polaganje pojedinih ispita, do zastrašujućih priča da profesor ponudi bananu studentkinji kako bi mu ona pokazala na koji način zadovoljava svog partnera, primjeri korucije na banjalučkom univerzitetu govore o tome da je za polaganje ispita ponekad dovoljno da platite nekoliko časova konsultacija ili da poznajete nekog od profesorovih prijatelja.

I pored ovakvih primjera koji se mogu čuti od banjalučkih studenata, oni još uvijek nisu spremni imenom i prezimenom imenovati krivce. Tome u priog govori činjenica da su se oglušili na pozive rektora Univerziteta u Banjaluci Stanka Stanića i ministra prosvjete i kulture Republike Srpske Antona Kasipovića da im prijave korupciju. U julu 2007 otvorena je i besplatna telefonska linija 080 050 504 ali do aprila ove godine primljeno je svega 49 poziva od kojih se ni jedan nije odnosio na prijavu slučaja korupcije.

ISPIT S OKUSOM PRŠUTE

"Posredovanje mogu potvrditi. Zapravo, profesori su moji drugari, a intervenisao sam za studente čiji su očevi moji dobri prijatelji. To je, dakle, bila prijateljska intervencija, bez ikakvog podmićivanja. Sa profesorima sam u dobrim odnosima tako da sam mogao otvoreno da razgovaram sa njima moleći ih da ne budu tako strogi u nekim kriterijumima, da razumiju tu djecu'', rekao nam je jedan od „posrednika“ koji nam je u zamjenu za zaštitu svoga identiteta potvrdio kako je kod nekolicine profesora Univerziteta u Banjaluci više puta sređivao polaganje ispita.

U kojoj mjeri je problem korupcije ozbiljan, najbolje kazuju podaci iz ankete provedene u aprilu ove godine među 818 studenata banjalučkog univerziteta – čak 72,5 odsto anketiranih izjasnilo se kako nije sigurno da bi nešto preduzeli u slučaju saznanja o korupciji!

Prema njegovim tvrdnjama , intervencije u kojima je lično učestvovao su bile isključivo na inicijativu studenta ili njihovih roditelja i uglavnom je posredovanje traženo kako bi se položio ispit koji je bio uslovni za upis naredne godine.

„Meni lično niko nikada nije nudio novac. Imao sam priliku da spojim oca jednog studenta sa profesorom. Ja sam nakon toga otišao. Šta je bilo na tom sastanku to ne znam. Imao sam priliku i da vidim da je jedan roditelj profesoru donio veliku pršutu i profesor je to uzeo. Znam da je kasnije taj student položio ispit. Je li uspio zbog pršuta ili nije - to mi nije poznato'', rekao je posrednik.

Preko "štele" ispit je položila i bivša studentkinja Univerziteta u Banjaluci s početka ove priče koja kaže da je profesor bio puno korektniji u komunikaciji s njom nakon što ga je njena prijateljica zamolila za razumjevanje na ispitu.

"Istina sve sam znala što me je pitao, ali znala sam i prethodnih nekoliko puta. Razlika je samo u pristupu. Imam osjećaj da je profesor na zadnjem ispitu bio puno blaži, korektniji u komunikaciji sa mnom, obraćao mi se s poštovanjem. Na kraju me je čak i pitao jesam li zadovoljna dobijenom ocjenom.", rekla je studentkinja.

PETSTO EVRA ZA MITO

Kada je u pitanju banjalučki univerzitet, javnost je svojevremeno s velikim zanimanjem pratila i slučaj profesora matematike Ratka Kravarušića koga je uprava univerziteta premjestila sa Ekonomskog fakulteta na odsjek fizike na Prirodno-matematičkom fakultetu u Banjaluci. Premještaj je obavljen pod izgovorom niske prolaznosti na njegovom predmetu, dok je Kravarušić javno rekao da je odluka donesena pod uticajem roditelja čija djeca nisu mogla položiti matematiku. Ugledni profesor je hrabro, imenom i prezimenom, prozvao sadašnjeg predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH Nikole Špirića!

Profesor Kravarušić sa više od trideset godina radnog iskustva danas nerado priča o tom slučaju, pravdajući sve što se desilo slabošću roditelja prema djeci i kriveći sebe "što očigledno nije razumio vrijeme u kojem živi".

"Svugdje ima tih veza koje funkcionišu po sistemu ja tebi, ti meni, ili kad je upetljano i treće, ili četvrto lice. Tako je i u obrazovanju i tu nema nikakve dileme. Nije problem pomoći studentu kad je negdje blizu prolaza pa i ako se i neko interesovao. Problem je kada se desi situacija da neko samo dođe, donese indeks i očekuje da će jednostavno proći ", kaže profesor Kravarušić.

Zanimljivo je da je profesor potvrdio kako, i pored činjenice da nikada nije važio za nekoga ko je korumpiran - pet ili šest puta bio u situaciji gdje se direktno nudi novac, a da je čak fizički morao da odbija ljude.

"Nuđene su mi koverte, u kabinetu, pa sam zbog tih koverti morao da se guram sa njima. Jednom mi je otvoreno nudjeno nekih 500 evra i to bez koverte", rekao je Kravarušić.

ŠTELA SE PODRAZUMIJEVA

Profesor na predmetima sociologije, poslovne kulture i poslovne etike na Univerzitetu u Banjaluci Ivan Šijaković smatra da se situacija u vezi sa korupcijom značajno izmjenila pojavom velikog broja privatnih fakulteta koji su, kako kaže, amortizovali onaj pritisak koji je bio prisutan na državnim fakultetima. Kako je rekao, studenti imaju svu manju potrebu za podmićivanjem jer sada imaju opciju da studiraju na privatnim fakultetima, a pošto tamo studiranje plaćaju - očekuju da dobiju diplomu.

"Ostalo je možda i dalje nešto što se zove prijateljska pomoć ili situacija da uticajni ljudi, uticajne porodice koriste svoju poziciju da urgiraju za sebe ili svoju djecu. Taj se oblik korupcije sada podigao i na gornje stepenice, jer predmet korupcije više nije samo osnovni studij nego i postiplomski, magisteriji, doktorati. Vidite poplavu magisterija i doktorata", kaže Šijaković.

On ističe da vrsta društvenih veza kao što su namještanja ili štele nešto što se u narodu podrazumjeva i što je ušlo u svakodnevni poslovni rječnik, poslovnu klimu i poslovnu etiku kao jedan mehanizam uspona i rada.

"Ubijeđen sam da najmanje 95 posto nastavnika i saradnika časno i odgovorno izvršavaju svoj zadatak u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju. Prema tome, zadatak je da se ovih 95 nastavnika, saradnika i studenata našeg univerziteta udruže kako bi se onom procentu od pet odsto onih koji narušavaju ugled Univerziteta onemogućilo djelovanje", poručio je rektor Univerziteta Stanić nakon potpisivanja Sporazuma o saradnji u oblasti preventivnog djelovanja i suzbijanja korupcije na Univerzitetu u Banjaluci.

Među rijetkima koji su se udružili i poveli akciju jesu studenti Tehnološkog fakulteta Univerziteta u Banjaluci. Prije skoro dvije godine javno su progovorili o tome da je profesorka na predmetu primjenjeni računarski sistemi od svakog ponaosob uzela po 120 KM za konsultacije koje im je držala na fakultetu.

SLUČAJEVI KORUPCIJE NA SUDU

Istraga o ovom slučaju nalazi se u postupku kod Okružnog tužilaštva Banjaluka nakon što je Centar javne bezbjednosti Banjaluka tek 6. aprila ove godine podnio izvještaj o počinjenom o krivičnom djelu zloupotrebe službenog položaja protiv profesorke Dušanke Stojanović.

Studenti koji su svojevremeno slučaj prijavili tadašnjoj dekanici Tahnološkog fakulteta i rektoru Univerziteta u Banjaluci, potpisali su se imenom i prezimenom na izjavu predatu policiji. Nažalost, ostali su razočarani obećanjima rektora da će profesorica biti smjenjena te da od njih niko više neće uzimati novac. Štaviše, studenti tvrde da sve što se dešavalo ranije – dešava i sadašnjim generacijama ali da se studenti nisu žalili. Profesorica još uvijek radi na fakultetu, a njima novac niko nije vratio.

"Sa nama je pogriješila u tome što nije napravila najbolju procjenu ko su dobri studenti , a koji su loši i koje može obarati i uzimati pare. One studente koji su platili njih je puštala, ali je bilo i jako dobrih studenata koji su izlazili na ispite i učili i ona je njih obarala. Taj primjer sam ja. Ja sam imao devet predmeta položenih od ukupno deset i tek iz trećeg puta samo položio kod nje. Jedno te isto pitanje me zaredom pita, idem kod nje, konsultujem se, ona meni da odgovor, ja dodjem sledeći put i kažem joj to što je ona rekla ona kaže da to nije dovoljno i opet tako", svjedoči jedan od studenata iz pomenute grupe.

Na pitanje zašto su pristali da profesorici daju pare studenti su odgovorili da je ona najprije rekla da se to mora platiti ali da će koštati svega 2-3 marke po času. Kasnije se pojavila sa pričom da moraju platiti punu cijenu njenih konsultacija odnosno 20 KM po času jer navodno dekanica ne dozvoljava da se konsultacije naplaćuju ispod te cijene.

Informacija o plaćanju konsultacija dospijela je do uprave fakulteta što je iziritiralo pomenutu profesoricu pa je zaprijetila studentkinji koja se usudila javno progovoriti o tome. Na njenu nesreću, napala ju je pred očevicima koji su njenu provalu bijesa snimili telefonom, pa je ostalo zabilježeno kako „će igrati protiv nje, nagovoriti ostale studente da poreknu to što je izjavila."

http://www.youtube.com/watch?v=gixNgE8zv3Y

I pored postojanja snimka profesorka Stojanović je po dospijevanju afere u javnost u izjavi za „EuroBlic“ demantovala sve optužbe tvrdeći da je u u pitanju nameštaljka.

"Studenti su mene isprovocirali i svašta sam im rekla. Na spisku koji su sastavili studenti koji su me prijavili nalazi se i student koji je u to vreme bio u Austriji, tako da nije ni bio tu kada se to desilo. To jasno pokazuje da je riječ o manipulaciji. Sve je netačno i to ću dokazati", rekla je tom prilikom Stojanovićeva. I pored postojanja dva kodeksa nastavničke i studentske etike koji i studente i profesore obavezuju na časno i pošteno ispunjavanje svojih obaveza - Univerzitet u Banjaluci za sada nema mehanizme kontrole regularnosti polaganja ispita.

U slučaju korupcije nemoćna je i prosvjetna inspekcija, koja je zadužena za kontrolisanje poštovanja Zakona o visokom obrazovanju koji u dijelu koji se odnosi na polaganje ispita tretira samo ispitne rokove, mjesto polaganja ispita, ali ne ulazi precizno u samu proceduru čina provjere znanja.

VIDEO NADZOR POLAGANJA ISPITA

Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske u okviru Strategije suzbijanja korupcije u obrazovanju i kulturi u Republici Srpskoj predvidjela je uvođenje video-nadzora ispita na svim fakultetima koje je, od trenutnih 16 fakulteta banjalučkog univerziteta, za sada instalirano samo na ekonomskom fakultetu. Strategijom je predviđeno i uspostavljanje kontrole i nadzora upisa studenata, uspostavljanje sistema elektronskog poslovanja na području javnih nabavki, jačanje svijesti građana na sprečavanju korupcije u oblasti obrazovanja i uspostavljanje strožijih kriterijuma za imunitet u obavljanju javnih funkcija.

Iako bi sve predviđene mjere trebalo da znače da je uspostavljen okvir za suočavanje s korupcijom ostaje dilema na koji način nadležni mogu dokazati dogovor profesora i studenta o polaganju ispita jer se isti uglavnom dešavaju "u četiri oka" i prije samog zvaničnog polaganja ispita, ukoliko ga uopšte i bude.

Takođe, o kontroli i suzbijanju samog procesa „kupoprodaje ispita“ ne može se govoriti bez sagledavanja ukupnog ambijenta u kojem živimo i radimo, ali i veoma važnog pitanja akademskih sloboda.

Dilema „zašto studiram - da bih sticao znanje ili tek dobio diplomu iza koje ne stoji ništa“ – ide na dušu cjelokupnom društvu koje je odavno pristalo na urušavanje svih moralnih vrijednosti, pa tako i onih u obrazovanju.

Jer, baš kao što to reče prvi student banjalučkog univerziteta - „svugdje ima korupcije ali je problem to što ga mi u RS na banjalučkom univerzitetu svojim ćutanjem zalijevamo i hranimo.“
...
Tekst je nastao u okviru prvog ciklusa programa 'Istraživačko novinarstvo i izvještavanje o korupciji u javnim institucijama', čiji je organizator sarajevski Mediacentar. Uz pomoć mentora, devet mladih novinara i studenata novinarstva iz Banja Luke, Sarajeva i Mostara od marta do aprila 2009. godine, istraživali su i pisali o plaćanju ispita na fakultetima, lažno registrovanim preduzećima, protraćenim donacijama Evropske komisije, slobodnoj kupovini opijata u apotekama, 'kupovini' pomilovanja u zatvorima, nepotizmu i političkoj podobnosti kao preduslovima za zapošljavanje u javnim institucijama.

Tokom mjeseca avgusta, u suradnji sa Mediacentrom, prenosimo vam njihove tekstove.
...
Mariana Šarčević je novinar Novinske agencije Republike Srpske SRNA. Žurnalistiku je diplomirala 2007. godine na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Banjaluci, a prije Srne kratko je radila kao honorarni saradnik za „Večernje novosti“ i „Glas Srpske“.
Upravo zbog specifičnosti agencije kao medija i dnevno političkih događaja koji diktiraju tempo rada u agenciji i ostavljaju premalo prostora za istraživačko novinarstvo i analitičke žanrove Mariana se i prijavila na seminar Mediacentra.

Iz dvogodišnjeg radnog iskustva, seminara i rada na istraživačkoj temi o korupciji na banjalučkom univerzitetu njena poruka jeste da se istraživačkim novinarstvom može baviti samo onaj novinar koji iskreno vjeruje da treba ukazati na problem o kojem piše i koji je spreman podnijeti teret i lijepih i ružnih strana istraživačkog rada.