Lejla Somun Krupalija: Ostali zaostali u BiH

Piše: Lejla Somun Krupalija, radiosarajevo.ba

Slušamo preneraženi, sa strahom i nevjericom, kako se u jednoj školi radila analiza nacionalnog sastava učenika-ica. Razrednik je tražio da djeca dižu ruke kada on prozve nacionalnu skupinu kojoj pripadaju. Završio je s pitanjem: a ima li Jevreja i Cigana?

Ovo nisu 1930-e, niti Njemačka iz tog perioda. Priča je iz Sarajeva, godina 2010.

Zaštita prava pripadnika nacionalnih manjina, uključujući i njihovo pravo na političku participaciju, predstavlja ustavnu obavezu Bosne i Hercegovine koja proizlazi i iz njezinog statusa članice Vijeća Evrope. Međutim, u praksi je to sasvim drugačije. Politički projekti nacionalističkih ideologija su stvorili jedan sistem u kojem važi pravilo najjačeg i najvećeg.

Ostali, kao manjine, su definitivno zaostali ne samo u Sarajevu, već u cijeloj Bosni i Hercegovini. Kada je u pitanju njihovo prisustvo u istorijskom, geografskom, kulturnom i političkom životu. I kada su u pitanju stereotipi o njihovim (ne)sposobnostima, karakteristikama, (ne)zaslugama u stvaranju i odbrani BiH, itd. Do nekih promjena se pokušalo doći na lokalnim izborima, kada je bilo garantovano minimalno procentualno učešće pripadnika manjina kao osnov za predstavništvo manjina u organima vlasti. Međutim, studije rezultata posljednjih lokalnih izbora u BiH su pokazale da postoje brojni problemi u praksi zastupanja “manjinskih” interesa.

U Evropskoj uniji se intenzivno diskutuje o uspjehu zaštite prava i interesa manjina, jer i pored zakonodavnog okvira i institucija koje su na državnim i EU budžetima, prostora za napredak itekako ima. Vjerovatno je Finska jedna od veoma rijetkih zemalja u kojoj su manjine, kao što su Romi, u potpunosti priznati i integrisani. Finska je poznata i kao zemlja u kojoj postoje dva zvanična jezika: Finski i Švedski. Iako Šveđani čine (samo) nešto više od 5% ukupnog Finskog stanovništva.

Trenutnim ustavom i uređenjem pogođeni su ne samo građani BiH koji ne pripadaju jednom od tri konstitutivna naroda, već i građani koji se ne identifikuju ni sa jednim etno-kolektivitetom i ne nalaze prednosti konstituisanja države na etničkoj osnovi. Oni nisu ništa drugo do “samo” građani BiH. Još jedan sastojak Ostalih, tako bitan za identitet građanskog društva, međutim u BiH politički neprepoznat i zloupotrebljen.

Treća priča o Ostalima se odnosi na situaciju koju bi mogli opisati kao manjinu među većinama. Priča se opet odvija u jednoj školi, toj instituciji obrazovnog sistema u koji BiH tako malo ulaže. Prve su godine ovog vijeka i jedna djevojčica za vrijeme vjeronauke stoji sama u hodniku i čeka da čas prođe kako bi se vratila u svoj razred i nastavila da sluša ostale predmete. Priča je u Sarajevu, ali sam desetine istih čula i za mnoga druga mjesta u BiH gdje male skupine drugih nacionalnosti opstaju u suživotu sa stanovništvom većinske nacionalnosti.

Finci i Sejdić su dvije zvijezde u ovoj tami bosanskohercegovačke ostalovštine. Nadati nam se je da će njihova pobjeda na Evropskom sudu za ljudska prava i proces koji su pokrenuli i biti brz i učinkovit.

radiosarajevo.ba