Enes Pašalić: O spomenicima u Brčkom (1. dio)

Piše: Enes Pašalić, Brčko

U cilju rješavanja problema spomenika u Brčkom koje bi doprinijelo pomirenju među narodima i afirmaciji multietničkog karaktera Distrikta, Supervizor za Brčko Raffi Gregorijan je 21. decembra 2009. izdao Nalog o spomenicima koji treba da olakša legalizaciju postojećih i izgradnju novih spomenika.

Problem spomenika u Distriktu pokušao se riješiti još 2003. godine usvajanjem Zakona o spomenicima koji je trebao omogućiti da se kao pandan spomeniku Srpskim braniocima Brčkog, ranije zvanom Srpskim oslobodiocima Brčkog podignu spomenici bošnjačkim i hrvatskim borcima, kao i spomenik civilnim žrtvama rata. Pošto Zakon nije proveden, navodno zbog neslaganja oko lokacija, te su Bošnjaci i Hrvati ostali bez svojih spomenika, Supervizor se odlučio da Nalogom ispravi nepravdu.

Ohrabren duhom sporazuma koji su postigle početkom novembra 2009. godine političke stranke, boračka udruženja, kao i udruženja nestalih i ubijenih civila, Supervizor je donio nalog kojim je, kako sam kaže, samo potvrdio ranije postignut dogovor.

Spomenik palim pripadnicima ABiH biti će postavljen ispred Grand hotela Posavine, spomenik poginulim pripadnicima HVO-a ispred zgrade stare Vijećnice, a spomenik civilnim žrtvama rata iza Vijećnice. Značajno je, ističe se u Saopštenju za javnost OHR-a, da će spomenici trima zaraćenim armijama biti locirani 200 metara jedan od drugog, što je još jedan pokazatelj posebne prirode Brčko Distrikta BiH.

Sredstva za izgradnju spomenika bit će obezbijeđena u budžetu za 2010. godinu u iznosu od po 110.000 KM za dva nova spomenika armijama i 250.000 KM za spomenik civilnim žrtvama rata, uvažavajuci činjenicu da su poreski obveznici već izdvojili značajna sredstva za srpski spomenik ispred hotela Jelena kao nadoknadu za nezakonitu eksproprijaciju.

Respektirajući dobru namjeru Supervizora možemo se složiti da ovakvo predloženo rješenje svakako izražava "posebnu prirodu Distrikta", ali teško da se pri tome slažemo o kakvoj se tu "posebnoj prirodi Distrikta" radi. Tim više što u posljednje vrijeme ne postoji saglasnost ni o tome kakav je tačan naziv Distrikta, "Brčko distrikt" koji je u novijoj zvanicnoj upotrebi ili "Brčko
Distrikt BiH", kako piše u Konačnoj arbitražnoj odluci.


Foto: Infobrcko.com

Posebna priroda Distrikta

Ono što bi za početak mogla biti nit vodilja u razotkrivanju specifične prirode spomenika u Distriktu je razlika u tekstu Saopštenja za javnost i Naloga supervizora, a vezano za spomenik civilnim žrtvama rata.

Nalog kaže da postoji velika želja da se oda pošta "mnogim civilnim žrtvama", dok u Saopštenju stoji "svim civilnim žrtvama". Nakon toga i Nalog i Saopštenje univerzalan pojam "svih civilnih žrtava" vežu, ne samo za period 1992-1995., što se moglo očekivati, nego i za period 1939-1945., što je svakako novina.

Nalog dalje nalaže da "spomen obilježja civilnim žrtvama rata moraju biti politički, nacionalno, etnički i religijski neutralna, zasnovana na principu jednakosti konstitutivnih naroda". Time je, čini nam se, definirana "posebna priroda spomenika u Distriktu".

Svaki konstitutivni narod imat će svoj vojni spomenik sa političkim, nacionalnim, etničkim i religijskim obilježjima. Pošto se za civilne žrtve planira jedan spomenik, ravnopravnost naroda mora se obezbijediti apstrahiranjem od svih političkih, nacionalnih, etničkih i religijskih određenja spomenika, kao i pridodavanjem civilnih žrtava rata iz 1939-1945. godine.

Razlozi ovakvog određenja spomenika civilnim žrtvama rata mogu biti jedino u tome što politički,
nacionalno, etnički i religijski specificirane civilne žrtve rata 1992-1995. ne izrazavaju ravnopravnost konstitutivnih naroda.