Dragan Bursać: Znate li strašnu priču o plavom leptiru?

Radiosarajevo.ba
Dragan Bursać: Znate li strašnu priču o plavom leptiru?
Foto: Facebook / Plavi leptir

Ugledni bh. književnik i kolumnista portala Radiosarajevo.ba Dragan Bursać na društvenim mrežama je podijelio strašnu priču o plavom leptiru.

Njegovu objavu prenosimo u cijelosti:

"Znate li strašnu priču o plavom leptiru?

Ko to tamo mijenja identitet Baščaršije? Kontaktirali smo Federalnu upravu za inspekcijske poslove

Ko to tamo mijenja identitet Baščaršije? Kontaktirali smo Federalnu upravu za inspekcijske poslove

Plavi leptir. Jedno od najljepših bića u prirodi. E taj plavi leptir slijeće i oprašuje cvijet divljeg pelina. A divlji pelin, naraste ponekad u visinu čovjeka. I krije jednu od najmračnijih tajni ovog svijeta.

Divlji pelin raste najviše, najjače i najgušće na zemljištu bogatom mineralima, na dijelovima terena koji se stručno nazivaju geofizičke anomalije tla. Taj divlji pelin odlično je uspjevao u istočnoj Bosni u drugoj polovini devedesetih prošlog stoljeća upravo zbog geofizičkih anomalija na pojedinim područjima.

Minerale koji su dolazili iz plitke zemljine utrobe, davali su ostaci ljudskih bića. Dekompozirajuća tijela su poklanjala bogatstvo njenom sastavu kako bi divlji pelin rastao u enormnom broju i kvalitativno i kvantitativno.

Dragan Bursać: 8372 je šifra za bol i ime i prezime genocida!

Dragan Bursać: 8372 je šifra za bol i ime i prezime genocida!

To je dovelo čitave kolonije plavog leptira na ta područja, na tla koja se nazivaju masovnim grobnicama.

Priča se da su početkom rata u BiH, 1992. godine, u moju zemlju doletjeli i plavi leptiri. Masovne grobnice oblijeću rojevi plavih leptira sa bijelo obrubljenim krilima. Smrt je davala život, osjetljiv poput krila leptira, a pelin divlji dao je gorku notu istini.

Uistinu, zaklela se zemlja raju da se sve tajne doznaju. I kad ljudi neće reći gdje su pokapali ljudske ostatke, hoće priroda.

'Amor Mašović, predsjednik Federlane komsije za traženje nestalih kaže da su članovi njegove komsije, pored drugih metoda, masovne grobnice otkrili i uz pomoć plavog lepitra, odnosno divljeg cvijeta. I nisu samo na tome stali. 'Na sve načine pokušavamo da otkrijemo posmrtne ostatke nestalih ljudi. Promjena vegetacije na mjestima gdje se nalaze masovne grobnice pomaže nam u njihovom lociranju", napisao je Bursać.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Povezano

/ Najnovije