Dino Jahić: Drogiranje po Hipokratu

Radiosarajevo.ba
Dino Jahić: Drogiranje po Hipokratu


Piše: Dino Jahić

U Istočnom Sarajevu moguće je kupiti lijek Tramadol bez ljekarskog recepta, iako je to zakonom zabranjeno. Ovakvu prodaju Tramadola, koji se u medicini koristi kao sredstvo protiv jakih bolova, najviše koriste ovisnici o narkotičkim sredstvima koji ga zloupotrebljavaju na različite načine.

Bivši ovisnici sa kojima su novinari Mediacentra iz Sarajeva razgovarali proteklih sedmica potvrdili su da prodaja Tramadola bez recepta traje godinama. Prema njihovim riječima, ovaj lijek bez problema nabavljaju i danas, iako se broj apoteka koje ga prodaju smanjio.

Osim Tramadola, ovisnici zloupotrebljavaju i leksaurine, leksiliume, apaurine i dr., koje takođe nabavljaju bez problema.

„Ima i u gradu apoteka koje to prodaju. Ima van Sarajeva apoteka koje to prodaju. I nisu skupi. Na dohvat su ruke takoreći“, kaže A.D. (30) koji se već deset mjeseci nalazi na liječenju od ovisnosti u Terapijskoj zajednici „Kampus“ u Sarajevu.

„To je javna tajna, to se sve zna. Ima apoteka u entitetu, na Dobrinji, dole se ide, može se uzeti bez ikakvih problema“, dodaje Sanjin Kaliman, radno-okupacioni terapeut u Terapijskoj zajednici „Kampus“.

Prema tvrdnjama naših sagovornika, ovisnici Tramadol najčešće koriste kako bi ublažili krizu i umanjili bolove kada nemaju heroina. Međutim, ponekad razvijaju i ovisnost o tom lijeku s obzirom na to da ga koriste u velikim količinama, te da je mnogo jeftiniji od droge.
Naime, dok gram heroina košta između 40 i 60 KM, tabla Tramadola sa 10 kapsula košta 5 KM. Kutija sa dvije table košta 10 KM.

Vlasnik apoteke „pomaže ovisnicima“

Kako bi se uvjerili da je Tramadol moguće kupiti bez recepta i sami smo to pokušali učiniti u Istočnom Sarajevu.

U prve dvije apoteke u koje smo ušli rečeno nam je da uopšte nemaju tog lijeka. Nakon što smo i u apoteci Bioritam Sa dobili isti odgovor, upitali smo uposlenicu gdje možemo kupiti Tramadol. Uputila nas je u apoteku Bioritam 2, smještenu u jednom od obližnjih tržnih centara.

Nekoliko minuta smo čekali da se apoteka isprazni, a zatim smo ušli i zatražili Tramadol. Bez ikakvih pitanja apotekarka nam je prodala tablu sa deset kapsula.

Kako bismo se uvjerili da nije riječ o slučajnosti, isto smo ponovili i nekoliko dana kasnije. Iako je radila druga apotekarka rezultat je bio identičan – Tramadol smo kupili bez problema.

http://www.youtube.com/watch?v=Wi9P7XZt8Ns&feature=player_embedded

Doktor Jovo Šehovac, specijalista socijalne medicine i vlasnik apoteka Bioritam i Bioritam Sa kaže: „Ne sporim ja da je to tačno. Vi ćete i sutra kad dođete to kupiti. Ali vama je to čudno zato što se pogrešno informisani o tom lijeku. Mislite da je to bogznašta, a to nije ništa“.

Prema njegovim riječima, Tramadol ne može izazvati ovisnost, a ovisnicima ga prodaje jer im time pomaže da prevaziđu apstinencijalnu krizu u koju padaju kad nemaju heroina. Kako kaže, iz istog razloga ovaj lijek često kupuju i roditelji ovisnika.

„Procijeni sam šta je društvena korist – je li društvena korist dati mu taj Tramadol, tablu, dvije za pet, deset maraka, ili je društvena korist pustiti ga da ode da traži heroin. Nema para toliko, otići će ukrasti, otići će napraviti razbojništvo, svašta će uraditi“, kaže Šehovac.

Šeherzada Hadžidedić, zamjenica direktorice Agencije za lijekove BiH ne dijeli njegovo mišljenje.

„Nemam komentara na to, zato što sam ja farmaceut i što je za mene poražavajuća činjenica da farmaceut koji je položio Hipokratovu zakletvu zanemaruje sve zbog zarade“, kaže Hadžidedić. „To je čisto prodaja, zanemaruje se struka i svo predznanje.“

Šehovac smatra kako je činjenica da ovisnici mogu kupiti Tramadol mnogima od njih jedino rješenje jer ne postoji dovoljan broj ustanova kojima se mogu obratiti za pomoć. Kako kaže, on kao ljekar čini krivično djelo ako ne pruži pomoć onome kome je ona potrebna. Dodaje na tom području postoji još apoteka koje prodaju Tramadol bez recepta.

"Jest, ja sam napravio prekršaj što sam mu to dao bez recepta. Ali šta je alternativa?“, pita se Šehovac i dodaje: „Ja ću to sutra prestati prodavati. Ali šta onda? Ti koji dođu ovdje i sa dvije table Tramadola smire apstinencijsku krizu otići će tamo i napraviti belaj.“

Tramadol je centralni analgetik iz grupe slabijih opioida. Po svojim karakteristikama izrazito je jak analgetik i u medicini se prevashodno koristi za ublažavanje srednje teških i teških bolova: kod infarkta, karcinoma, teških opekotina, postoperativnih bolova itd. U BiH je, u zavisnosti od proizvođača, poznat pod nazivima: Boldol, Lumidol, Protradon, Tramadol, Tramal.

Postoje brojne indikacije da Tramadol izaziva psihičku i fizičku ovisnost, te da je pogrešno vjerovanje da može poslužiti ovisnicima za „skidanje“ sa droga, tvrdi grupa autora Medicinskog fakulteta u Sarajevu, u knjizi „Zloupotreba psihoaktivnih supstanci i lijekova“.

Maksimalna dnevna preporučena doza Tramadola je 400 mg dnevno, koliko se daje bolesnicima sa malignim oboljenjima. Jedna tabla sa 10 kapsula sadrži 500 mg.

Nedžad Mulabegović, šef Katedre za farmakologiju i toksikologiju na Medicinskom i Farmaceutskom fakultetu u Sarajevu kaže da bi o pomoći ovisnicima ipak trebali odlučivati samo kvalifikovani pojedinci i institucije specijalizirane za tu oblast.

„Bilo kakvo samoinicijativno prekoračenje ovlasti i odobrenja je ustvari zloupotreba položaja, koja potpada pod odgovarajuće zakonske represije“, kaže Mulabegović.

Oštre kazne na papiru – šta rade 3 republička inspektora?

Prema Zakonu o apotekarskoj djelatnosti Republike Srpske zbog nedozvoljene prodaje lijeka bez recepta kazna za pravno lice, tj. apoteku iznosi 3.000 do 15.000 KM, a za odgovorno lice - direktora 1.000 do 3.000 KM. Kazna za stručno lice u apoteci, tj. za farmaceuta, kao i za farmaceutskog tehničara je 500 do 1.500 KM.

A da bi neko bio kažnjen prekršaj mora utvrditi zdravstveno-sanitarna inspekcija, tačnije inspektori zaduženi za oblast farmacije.

Međutim, inspektori godinama nisu otkrili nijedan takav slučaj – ni u redovnim kontrolama, ni na osnovu nečije prijave.

Mila Janković, republički inspektor za ovu oblast kaže da je njima teško dokazati prekršaj prodaje lijeka bez recepta.

„Imate li vi načina da mi kažete kako ću ja to da dokažem, odnosno, kako ću ja to da provjerim, ukoliko nismo – ja farmaceut, a vi kupac“, kaže Janković i dodaje da u ovom trenutku na području cijele RS ima samo troje inspektora za farmaciju, što im dodatno otežava rad.

Sudeći prema njenim riječima, čak i kada smo priznali da smo i sami kupili Tramadol, slučaj kupovine lijeka bez recepta je gotovo nemoguće dokazati.

„Čime možemo dokazati? Ja bih voljela sve to da imamo crno na bijelo, da imamo dokaz i mi ćemo naravno reagovati“, kaže Janković.

S druge strane, gospodja Hadžidedić iz Agencije za lijekove BiH smatra da bi upravo inspektori trebali imati ključnu ulogu u rješavanju ovog problema:

„Kako ste mogli vi otići i tražiti, tako može i inspektor“, kaže ona. „Ne mora biti dojava. On po svojoj dužnosti može uraditi neke stvari, samoinicijativno otići, kao što samoinicijativno može podnijeti prijavu po osnovu podataka, jer mu je to posao.“

Dodatne sankcije može izreći i Farmaceutska komora RS. Prema riječima Mirka Orelja, sekretara Komore, nakon što ih inspekcija obavijesti i dostavi im spise o prekršaju, nadležna tijela ove institucije pokreću svoj postupak.

Prema pravilniku o disciplinskoj odgovornosti Farmaceutske komore RS, za obavljanje djelatnosti suprotno pravilima profesije može se izreći mjera privremenog ili trajnog oduzimanja licence.

Osim toga, treba uzeti u obzir i činjenicu da uz dvije kupljne table Tramadola novinarima Mediacentra nije izdat ni račun, što podliježe dodatnim sankcijama za apoteku.

Opasne posljedice

Iako dr. Šehovac, vlasnik apoteke tvrdi da uzimanje Tramadola ne izaziva ovisnost , drugi stručnjaci sa kojima smo razgovarali ne isključuju tu mogućnost.

A.Z. (32) iz Banja Luke trenutno je na liječenju u Terapijskoj zajednici „Kampus“. Kaže da je Tramadol i druge tablete koristio kada se sam pokušavao riješiti ovisnosti o heroinu: „Nemaju ništa u sebi što uopšte može ličiti na nešto kao kad uzmeš heroin, nego čisto da te smiri psihički, da nisi napet, nervozan, da možeš lakše zaspati“.

Č.Z. (27) iz Sarajeva, koji se od ovisnosti liječi na Odjeljenju za narkomaniju i druge toksikomanije Kantona Sarajevo pio je i do 15 Tramadola dnevno. Na njega je djelovao potpuno drugačije: „Stvara nenormalnu nervozu i nekako izaziva agresivnost nenormalnu – na svaku imaš odgovor, na svaku reaguješ eksplozivno“.

Mulabegović ističe da je u tom smislu Tramadol puno bezazleniji nego narkotička sredstva ili pak morfin, koji s Tramdolom spada u skupinu centralnih tj. opioidnih analgetika. Međutim, on dodaje da visoke doze uz dužu upotrebu mogu dovesti do ovisnosti.

Hajrudin Hasečić, neuropsihijatar i šef Odjeljenja za narkomaniju i druge toksikomanije u Kantonu Sarajevo svakodnevno ima kontakt sa ovisnicima i kaže da su mnogi od njih u jednom periodu svoje ovisnosti bili vezani za Tramadol.

Pritom svi ovisnici koje je liječio nisu uzimali ovaj lijek samo kako bi nadomjestili heroin i smanjili bolove.

„Mi smo imali 2007. godine deset pacijenata koje smo liječili u smislu ovisnosti na Tramadol; 2008. godine - jedan i 2009. godine – jedan pacijent koji je isključivo bio ovisan na Tramadol“, kaže Hasečić.

On dodaje da se tolerancija na ovaj lijek, odnosno potreba za uzimanjem većih količina brzo povećava pri redovnom konzumiranju, o čemu svjedoče i ispovijesti bivših ovisnika.

„Ja sam ih pio 30 do 40“, kaže A.D. koji je o heroinu bio ovisan osam godina. U nedostatku te droge, upotrebljavao je upravo Tramadol, a kako kaže, poznavao je momke koji su pili i 60 tableta dnevno.

Prema riječima stručnjaka, takvo nekontrolisano i prekomjerno konzumiranje Tramadola može ostaviti teške posljedice po organizam. Između ostalog, može doći do oštećenja jetre i drugih organa, razvijanja hepatitisa, ciroza itd.

„Čak i kod primjene u uobičajenim dozama kod određenih pacijenata javljaju se neželjeni efekti koji mogu biti u vidu povraćanja, izraženih glavobolja, ubrzanog pulsa, pada krvnog tlaka, što rezultira vrtoglavicama i onim što se popularno zove pad u nesvijest“, kaže Mulabegović.

Osim toga, Tramadol može izazvati i epileptične napade, zbog čega ovisnici istovremeno uzimaju i apaurine, koji sprečavaju takvo njihovo dejstvo.

Sanela Pekić, socijalna radnica u Terapijskoj zajednici „Kampus“ kaže da je pri naglom uzimanju Tramadola, kriza čak i veća nego kod naglog prestanka uzimanja heroina.

Pred novoosnovanom Agenciji za lijekove BiH puno je posla. Najavljuju da će pojačati kontrole koje bi zavele red u trgovini lijekovima.

Šeherzada Hadžidedić kaže: „Iskreno se nadam da ćemo posložiti te stvari sa aspekta primjene zakona i da će se stati ukraj takvim aktivnostima“.

-----
Tekst je nastao u okviru prvog ciklusa programa 'Istraživačko novinarstvo i izvještavanje o korupciji u javnim institucijama', čiji je organizator sarajevski Mediacentar. Uz pomoć mentora, devet mladih novinara i studenata novinarstva iz Banja Luke, Sarajeva i Mostara od marta do aprila 2009. godine, istraživali su i pisali o plaćanju ispita na fakultetima, lažno registrovanim preduzećima, protraćenim donacijama Evropske komisije, slobodnoj kupovini opijata u apotekama, 'kupovini' pomilovanja u zatvorima, nepotizmu i političkoj podobnosti kao preduslovima za zapošljavanje u javnim institucijama.

Tokom mjeseca avgusta, u suradnji sa Mediacentrom, prenosimo vam njihove tekstove.
---
Dino Jahić ima 25 godina a radi kao novinar u Centru za istraživačko novinarstvo u Sarajevu. Profesionalno se počeo baviti novinarstvom na TV Hayat. Skoro od samog početka karijere istražuje teme iz oblasti kriminala i korupcije, a novinarstvom se planira baviti i u budućnosti.

Učestvovanje na radionici Mediacentra smatra korisnim u smislu dodatnog profesionalnog usavršavanja.


radiosarajevo.ba

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iPhone i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Najnovije