Boris Rašeta: Jezikoslovna tonidba

Piše: Boris Rašeta, h-alter.org

Čovjek ne može ne zaspasti u tonidbu kad vidi kako i stjegonoše borbe za jezičku čistoću padaju u rascijeplje koje na želucu osjetljivijeg čovjeka može izazvati predvrijed. Čovjek ne može ne osjetiti gnjav kad vidi da nas svi ti visoko školovani stručnjaci, sustavno i ustrajno, guraju u područja čiste napregulje!

"U Francuskoj se ne bi moglo dogoditi da se neke novine zovu News", upozorio je javnost Petar Selem, predsjednik Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora, na sjednici na kojoj se raspravljalo o položaju hrvatskog jezika. "Koji to primitivizam preferira stranu riječ čak i u nazivu novina?", zapitao se Selem.

Predsjedniku HAZU Milanu Mogušu nejasno je, pak, što bi trebao značiti stih "da te mogu pismom zvati". "Treba propisati udžbenike koji će sadržavati normativnu gramatiku, normativan pravopis i normativan rječnik. Ako se to učini, ne treba nam zakon... ", zaključio je, rezignirajući, Moguš.

"Što će nam zakon o jeziku kad ne poštujemo ni postojeće regule o zaštiti jezika? Svaki dan prolazim pored jedne provokacije - prčvarnice koja nosi naslov Factory food. Pokušao sam razgovarati s vlasnikom, ali nije išlo. Zašto mu je odobren taj naziv? Bolje se štitio jezik u komunističkoj Jugoslaviji nego danas", rekao je Stjepan Babić, koji predlaže barem osnivanje odbora za lekturu na razini države.

Dunja Brozović Rončević, iz Instituta za jezik, pita se zašto Ministarstvo kulture pristaje financirati festival koji se zove Motovun film festival, Zagreb film festival ili Pula film festival: "To je isto kao kad biste rekli Dubrovnik ljeto igre. Trebalo bi im odbiti financiranje sve dok ne promijene ime!".

Bilo bi iznimno lijepo kada bi gospoda Selem i Moguš, te gospođa Brozović, za početak i sami progovorili - hrvatskim jezikom! Selem, naime, govori o „primitivizmu", a „primitivizam" svakako nije hrvatska riječ. Njen je korijen latinski, ona potječe od pojma „primus", dakle, prvi, iskonski... No, štovani zastupnik glavinja i na narednom stepeniku, jer odmah potom rabi riječ „preferira". „Koji to primitivizam preferira.."? „Preferira"? „Pretpostavlja „ - htio je valjda, na lijepom, razumljivom, hrvatskom jeziku, reći akademik Selem?

Akademik Moguš, u drugom navalnom redu, iznosi ideju propisivanja udžbenika koji će sadržavati „normativnu gramatiku". Lijepo od Moguša. No zašto „normativnu", zašto ne „propisnu" ili „pravilničku", i zašto gramatiku, a ne „pravopis"?

Još izazovniji od njih je Stjepan Babić, doajen borbe za hrvatski jezik. Babić, naime, smatra da se postojeće „regule" o zaštiti jezika - ne poštuju. Zanimljiva misao. Želimo li vidjeti tko ih to ne poštuje, do prvoga sumnjivca ne moramo prijeći kilometre. Vratit ćemo se na samog - Stjepana Babića (!) - koji nam stoji tu u blizini, i to ne kao kao uzor, nego opomena. Riječ „regule", naime, ne pripada hrvatskom nego latinskom jezičnom korpusu i čovjek ne mora biti poliglot da bi je preveo na normalan hrvatski jezik. Regule su najobičnija - pravila. A tko su oni koji ih krše? To su, po akademiku Babiću, „provokatori". Ups! Provokatori? Ne možemo li lijepo hrvatski reći „izazivači", ako već nećemo ići u smiješne, skoro korijenske inačice tipa „izsmjehivači" ili „podbadači".

Akademiče Babić - sjedni jedan, iz hrvatskog jezika. No, najneobičnije je što se Stjepan Babić protiv anglizama tuče - srbizmima! Jeste li, naime, kod njega zamijetili onu čudnu riječ „prčvarnica"? Nije li vam se učinila sumnjivom? Ako od Babića prošećete do Brodnjaka i uzmete u ruke „Razlikovni rječnik", saznat ćete da je „prčvarnica" „dućančić" ili „tandara" - u svakom slučaju, jedan opak, notoran, štoviše, zloglasan srbizam kojemu u rječniku našeg štovanog jezikoslovca mjesta ne bi smjeti bilo.

Dunja Brozović Rončević iz Instituta za jezik pita se zašto bi Ministarstvo financiralo „Motovun film festival", kad je to strana složenica poput Dubrovnik - ljeto - igre... No, zašto bi Ministarstvo išta „financiralo", zašto naprosto ne bi - plaćalo? I zašto bi ono plaćalo bilo koji, a ne samo Motovun film festival, jer je i festival strana riječ koja bi se bez osobita nasilja mogla prevesti i rječju „priredba" ili kakvom sličnom?

Čovjek ne mora walkman zvati „šetoljud", kako je netko predložio na natječaju za najbolju hrvatsku novu riječ, niti mora toples zvati „bezgrudnjak" a jumbo-jet „mamutnjak" (kako je predložio baš Babić) da bi mu riječ „priredba" sjela bolje od festivala.

Morao bi, pak, biti priličan ekshibicionist da usvoji termine koje je predložio obješenjak Renato Baretić. Ovaj je mnogonagrađivani književnik lani sam predložio cijeli jedan medicinski novogovor. Po njemu bi gastritis bio predvrijed, bronhitis - težedišnik, fimoza - predkožuričnost, impotencija - obješenstvo. Hemeroidi su nesjedi, konjuktivitis - lipicanstvo, artritis je zgrčnik, HPV (humani papilomavirus) je zlosretnjača, a viroza - vrtložnica. Alergija je gnjav, dioptrija - nedogled/predogled, benigni tumor - jastožnjak, maligni tumor - hlapnjak, išijas - kičmanović, shizofrenija je rascijeplje, nimfomanija - udožuđe, anemija - beželjezje a stres - napregulja. Frigidnost je nedražica, a depresija - tonidba.

E, dakle, čovjek ne može na zaspasti u tonidbu kad vidi kako i stjegonoše borbe za jezičku čistoću padaju u rascijeplje koje na želucu osjetljivijeg čovjeka može izazvati predvrijed. Čovjek ne može ne osjetiti gnjav kad vidi da nas svi ti visoko školovani stručnjaci, premda u stvaralačkom smislu očito obješenci ili nedražičnjakinje, ipak sustavno i ustrajno, štoviše i još gore, ustrajno i sustavno, guraju u područja čiste napregulje! A čemu - kada se ni sami nisu u stanju držati čak niti minimuma puristički definirane jezičke norme, koju su sami proklamirali i odmah potom sami izdali?

Ima ova priča o jezikoslovcima ipak jedan simpatičan posljedak. I Moguš, i Babić i Selem okrenuli su, naime, svoj puristički mač prema engleskom govornom području. Kakvo olakšanje u odnosu na ono stanje iz bivše države, u kojoj je cijela legija lingvista dokazivala kako je Novi Sad moderna jezička Sodoma! Jezik je, uz teritorije, bio jedan od glavnih razloga hrvatsko srpskih omraza, nesuglasica, pa i ratova. Nekad bilo, sad se spominjalo. Sada je to New York. Globalni neprijatelj ponešto će doprinijeti lokalnoj smiridbi.

A da, još nešto. Štovanom Petru Selemu nitko nije dojavio da u Francuskoj izlazi - News. French News. Može pogledati na www.french.news .com, ili prošetati do 5 chemin de la Monzie - BP4042 /24004 / Périgueux , pa se i sam lijepo uvjeriti.

H-alter.org/radiosarajevo.ba