Admir Lisica: Bosna i Hercegovina pripada onima koji je vole i osjećaju svojom

U vremenu čestih promjena, uvjetovanih globalizacijom koju živimo, ali i geopolitičkim potresima bitno je promisliti o  riječi kontinuitet , a koja se može često pronaći u našem javnom diskursu. Kontinuitet je potrebna konstanta u našim životima, a koja uvjetuje postizanje krajnjeg cilja u svakodnevnici našeg bistvovanja. Bilo da je riječ o doprinosu na poslu, unutar porodice ili društvene zajednice, važno je njegovati kontinuitet kao temelj našeg djelovanja.

Piše: Mr. Admir Lisica*, za portal Radiosarajevo.ba

Nameće se logično pitanje, zbog čega fokus na potonjem pojmu, te zašto promišljati i analizirati pojam kontinuiteta?

Trending

Užas u blizini popularnog ljetovališta: Potonuo brod, nestalo 45 osoba

Vratimo li se u prošlost, možemo spoznati da je svjetska civilizacija zapamtila različite oblike organiziranih država, bila su to velika carstva, kraljevstva i države vrijedne svakog respekta. Mnoge od njih više ne poznajemo u obliku u kojem su egzistirali, a zbog izostanka kontinuiteta, ili epohe obnavljanja.

Kontinuitet dakle predstavlja ustaljeno funkcioniranje bez prekida, odstupanja ili velikih skokova. Ovdje dolazimo do epiloga i odgovora na pitanje, zbog čega insistiranje na pojmu kontinuiteta? Upravo zato što je današnja država Bosna i Hercegovina plod kontinuiteta i konstante, čime se ne mogu pohvaliti neka prijašnja velika carstva i civilizacije o kojima smo kroz obrazovanje imali priliku čuti dosta toga.

Zabranjeno preuzimanje teksta bez pismenog odobrenja Redakcije portala Radiosarajevo.ba! 

Od Kulina Bana

Bosnu je kao "Horion Bosona“ ili "mala zemlja Bosna“ prvi put spomenuo bizantijski car Konstantin Porfirogenet u svom djelu "O upravljanju carstvom“ (lat. De administrando Imperio), još u 10. stoljeću! Od tada, pa sve do danas, ime Bosna, a kasnije i njena državnost predstavljaju neprekidni kontinuitet, koji je sačuvan uprkos svim destruktivnim radnjma i nedobronamjernim aspiracijama.

Bosna je bila Banovina, o čemu svjedoče mnogobrojne Povelje, a nama je najbliža, ona najčešće spominjanja – Kulina Bana. Bosna 1377. godine postaje Kraljevina, što predstavlja unapređenje njenog položaja. Uprkos osmanskom prisustvu na ovim prostorima, ime Bosna je sačuvano, a tokom 19. stoljeća dodano je ime Hercegovina, što je ostalo do danas. Država Bosna i Hercegovina bila je predmet različitih interesa, a svoje ime i određene stepene autonomnosti sačuvala je tokom Austro-Ugarske, ali i Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Za ovu našu lijepu domovinu, interesirale su se Osmanlije, Austrougari, Rusi, VelikoSrbi, ali je uprkos raznim najezdama uspjela da sačuva svoju posebnost. Historijski trenutak u kontekstu obnavljanja državnosti, te potvrde njenog kontinuiteta, Bosna i Hercegovina je dobila na zasjedanju ZAVNOBiH-a 25. novembra 1943. godine.

U obnavljanju državnosti i potvrdi kontinuiteta učestvovali su njeni ljudi, bosanskohercegovači, dobronamjerni Bošnjaci, Hrvati i Srbi. Odlučno opredjeljenje ZA Bosnu i Hercegovinu u tim novembarskim danima prije osamdeset i jedne godine. Takav stav naših dobronamjernih bosanskohercegovačkih patriota, bio je dovoljan adut da se tokom 1991. godine još jednom potvrdi kontinuitet postojanja Bosne i Hercegovine kao činjenice! Da nije bilo kontinuiteta, ne bi bilo uporišta u odluci tadašnjih bosanskih političkih predstavnika predvođenih predsjednikom Vlade Jurom Pelivanom, te predsjednikom Predsjedništva Alijom Izatbegovićem, da donesu odlučnu i pronicljivu odluku o raspisivanju Referenduma o nezavisnosti Bosne i Hercegovine!

Obnavljanje državnosti

Referendum je potvrdio volju građana Bosne i Hercegovine da nakon obnovljene državnosti iz 1943. godine, sada daju podršku i njenoj nezavisnosti! Da Bosna i Hercegovina bude kontinuitet i konstanta u državnom smislu doprinijeli su njeni građani, koji su podržali svoju domovinu Bosnu i Hercegovinu!

Činjenice ukazuju na to da je državnost Bosne i Hercegovine kontinuitet i plod zajedničke odluke naroda ove države! Na osnovu ove teze, naša dužnost je da jasno demistificiramo kako je Bosna i Hercegovina, bosanskohercegovačka, država svih njenih građana koji u njoj žive i žele joj dobro! Samo na taj način možemo očuvati njen kontinuitet o kojem smo govorili ovdje!

U konačnici, čija je Bosna i Hercegovina, te kome ona ustvari pripada? Vrijeme je za novu paradigmu, jer je koncept ni, ni, ni, i, i, i. očigledno prevaziđen! Bosna i Hercegovina pripada onima koji je vole i osjećaju svojom, a oni koji je negiraju i ne žele prihvatiti kao realnost i kontinuitet, uistinu su u konačnici na gubitku!

*Autor je magistar historije, istraživač u oblasti regionalnih političkih odnosa, međunarodnih politika i dijaspornih zajednica. Doktorant je na FPN u Sarajevu

* * *

Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Ja mislim" su isključivo lični stavovi autora tekstova i moguće da ne odražavaju stavove redakcije portala Radiosarajevo.ba