Abubacarr M. Tambadou za Radiosarajevo.ba: Trideset godina nasljeđa kao zalog za budućnost

Povodom 30 godina od osnivanja Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY/MKSJ), 14. i 15. septembra 2023. godine u Sarajevu će biti održana međunarodna konferencija pod nazivom: “30 godina od osnivanja MKSJ, naslijeđe i izazovi” u organizaciji Udruženja Pokret „Majke enklava Srebrenice i Žepe“ te Udruženja žrtava i svjedoka genocida.

Na konferenciji će učestvovati bivše i sadašnje sudije, tužioci, žrtve svjedoci, novinari svjedoci, tužioci iz regije kao i studenti sa prostora bivše Jugoslavije. Cilj konferencije jeste ukazati na doprinos ICTY/MKSJ u međunarodnom pravnom poretku, doprinos svjedoka u procesima ali i pitanje kako nastaviti dalje sa procesuiranjem ratnih zločina.

Ovim povodom za portal Radiosarajevo.ba tekst piše Abubacarr M. Tambadou, sekretar Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove (Mehanizam) Ujedinjenih nacija (UN), nasljednika ICTY/MKSJ:

Trending

Sjećanje na veličanstvenu pobjedu Armije RBiH na Lisači: "Kako smo natjerali agresora na predaju"

Skoro u dan 30 godina nakon osnivanja Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), njegov nasljednik - Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove (Mehanizam) – izrekao je posljednju presudu po optužnicama za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti počinjene na području bivše Jugoslavije.

Piše: Abubacarr M. Tambadou, za Radiosarajevo.ba

Bilo je to u maju ove godine, kada su bivši čelnici Državne bezbednosti (DB) Srbije Jovica Stanišić i Franko Simatović osuđeni na po 15 godina zatvora za zločine počinjene u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, u okviru udruženog zločinačkog poduhvata.

Kada je Žalbeno vijeće okončalo izricanje te presude, mnogi su postavili pitanje – Šta sad? Je li to kraj?

I zaista, izricanjem posljednje presude, sudski dio posla, kada govorimo o suđenjima za ratne zločine, priveden je kraju.

Da li je onda vrijeme da zatvaramo vrata Mehanizma? Nipošto.

31.08.23. 18:30

Haški tribunal objasnio zašto je na slobodu pušten ratni zločinac Franko Simatović

Čuvanje naslijeđa

Prvo, Mehanizam još uvijek ima mandat da obavi obilje preostalog posla.

Drugo, očuvanje naslijeđa koje je rezultat 30-godišnjeg rada je nešto čemu posvećujemo maksimalnu pažnju. Pred nama je težak zadatak i velika želja da to nasljeđe postane dio opšteprihvaćene historije u cijelom regionu bivše Jugoslavije.

Kada govorimo o preostalom poslu iz mandata Mehanizma, treba imati u vidu da žrtve i svjedoci koji su doprinijeli radu MKSJ-a i Mehanizma i danas trebaju pomoć i podršku. To je dio manje vidljivog, ali veoma važnog posla kojem je osoblje Mehanizma svakodnevno posvećeno.

Također, jedan broj osuđenika i dalje služi kazne u državama sa kojima postoji ugovor o tome, a nadgledanje služenja kazni još uvijek je u nadležnosti Mehanizma. Povrh svega, pred domaćim sudovima je i dalje u toku veliki broj suđenja za ratne zločine. Mehanizam u vezi s ovim procesima nastavlja da pruža svaku vrstu pomoći koja je u skladu sa njegovima mandatom. Konačno, Mehanizam nastavlja da se bavi i sudskim pitanjima povezanima sa optužbama za nepoštovanje suda.

Ne smijemo zaboraviti kakvu riznicu arhivskog materijala posjeduje Mehanizam. On je danas čuvar nasljeđa koje je rezultat svih suđenja od osnivanja MKSJ-a.

Ključni dio tog nasljeđa čine sudski utvrđene činjenice, a zatim i sva ona građa na temelju koje su te činjenice zasnovane. Ona se sastoji od više od 200.000 dokumenata poput ratnih dnevnika, naređenja, borbenih izvještaja, presretnutih razgovora, foto i video dokaza, iskaza najmanje 5.000 preživjelih žrtava zločina, očevidaca, sudskih vještaka i drugih svjedoka koji su dali iskaze u predmetima pred MKSJ-om i Mehanizmom.

Dužnost Mehanizma je da sačuva fizičku i digitalnu arhivu, i učini je široko dostupnom svim zainteresovanima.

Prije pet godina, na inicijativu Grada Sarajeva, otvoren je prvi Informativni centar o radu MKSJ-a, a rezultati su već vidljivi. Ne samo da je u sarajevskom Informativnom centru građa MKSJ-a svim zainteresovanima dostupna, već je to mjesto postalo stjecište različitih događaja i inicijativa u vezi sa ratovima devedesetih, baziranih na naslijeđu MKSJ-a i Mehanizma. Nadam se da je to samo prvi u nizu takvih centara u regionu.

Takođe, imamo cijeli jedan program koji se bavi promocijom arhivske građe i saradnjom sa regionalnim inicijativama čiji se rad bazira na naslijeđu MKSJ-a i Mehanizma.

Riječ je o Programu Mehanizma za informisanje zajednica pogođenih sukobima, koji finansira Evropska unija.

Glasovi žrtava

U online izložbama i kampanjama Programa Mehanizma za informisanje na društvenim mrežama iz dana u dan, počevši od 2019. godine, čuju se glasovi žrtava koje su o svojim stradanjima govorile u haškim sudnicama.

Takođe, zahvaljujući tom Programu, studenti sa 13 pravnih fakulteta iz cijelog regiona bivše Jugoslavije imali su priliku da iz prve ruke čuju iskustva bivših i sadašnjih predsjednika, sudija, tužitelja i sekretara Mehanizma i MKSJ-a, o tome šta se unutar sudnica i ovih sudskih institucija dešavalo tokom posljednjih 30 godina.

Lično sam imao čast da budem jedan od predavača u više prilika. Još jedna važna komponenta tog Programa je i rad s nastavnicima historije iz cijelog regiona, kojima je omogućeno da arhivsku građu MKSJ-a i Mehanizma uključe u svoje kurikulume.  

Izostanak preventivnog djelovanja

Imao sam priliku da posjetim Sarajevo u više navrata u svojstvu sekretara Mehanizma. Danas sam tu ponovo kao učesnik konferencije „30 godina od osnivanja MKSJ, nasljeđe i izazovi“, koju organizuje nekoliko udruženja žrtava iz BiH.

Neću pretjerati ako kažem da se ovdje uvijek osjećam dobrodošlim.

Zbog toga želim da se kao prijatelj obratim Sarajevu, ovoj zemlji i cijelom regionu Zapadnog Balkana.

Kao čovjek sa iskustvom rada u međunarodnim i domaćim institucijama koje su se bavile i drugim sukobima i teškim kršenjima ljudskih prava, poput onih u Ruandi, Gambiji i Mijanmaru, mogu vam reći da je nakon sve nesreće koju su ratovi donijeli, od velike važnosti da su mnogi počinioci zločina, uključujući one najviše rangirane, privede pravdi i da su ključne činjenice o događajima iz devedesetih sudski utvrđene.

U tom pogledu MKSJ i Mehanizam imali su ključnu ulogu. Zato je važno da njihov rad bude poznat i dostupan, ne samo savremenicima tih događaja, već i generacijama koje dolaze i koje već sada odlučuju o sudbini regiona.

Rad MKSJ-a i Mehanizma najbolje ilustruje posljedice izostanka preventivnog djelovanja. Osvrt u prošlost  može biti neprijatan, ali je jedini razuman način da sagledamo nepravde koje su počinjene, kako bi trajan mir bio uspostavljen za sve ljude koji ovde žive.

Zbog toga se nadam da će što više novinara, pravnika, historičara, umjetnika, aktivista, mladih ljudi i svih drugih kojima je stalo do mirnog suživota u ovom regionu nastaviti sa svojim angažmanom u tom procesu...

Zato nemojmo zaboraviti da Mehanizam još uvijek postoji, da će nastaviti da sprovodi aktivnosti iz svog mandata i da će čuvati nasljeđe MKSJ-a, koje je od neprocjenjivog značaja za sve ljude sa područja bivše Jugoslavije.

Mehanizam će nastaviti da se oslanja na trajna partnerstva sa svim zainteresovanim akterima u regionu, sa ciljem da mir i stabilnost budu osigurani za sve.