Prerađeno meso povećava rizik raka dojke: Šta jesti, a što ne?

Prerađeno meso godinama se povezuje s rakom gušterače, prostate i crijeva, ali studija naučnika s Harvarda povezuje ga i s pojavom raka dojke. Kažu kako konzumacija hamburgera može povećati rizik, prenosi 24sata.hr.

Žene obuhvaćene istraživanjem, koje su jele najviše prerađenog mesa, bile su pod devet posto većim rizikom od raka dojke.

Naime, žene najčešće obolijevaju upravo od raka dojke (kada se uzmu u obzir svi tumori kod žena, rak se pojavio kod 26 posto njih).

Kod prerade mesa u hrenovke, salame, šunke, slanine itd. meso se soli, konzervira, fermentira, dimi ili usitnjava.

“Ranija istraživanja pokazala su da je rizik od raka povezan s većim unosom mesa, a nedavna analiza sugerira da obrađeno meso još povećava šansu za obolijevanjem od raka dojke. Stoga se smanjivanje konzumacije takvog mesa čini korisnim u prevenciji”, rekla je dr. Maryam Farvid, glavna autorica studije kojom je obuhvatila 13 ranije provedenih istraživanja o temi povezanosti mesa i raka.

Kroz ta istraživanja analizirano je ukupno 1.133.110 žena od kojih je njih 33.493 oboljelo od raka dojke. Istraživači su proučili njihove prehrambene navike i pronašli poveznicu između jedenja mesa i većeg rizika od pojave raka dojke.

Stručnjaci sumnjaju da je to možda zbholesterola i vrste željeza koja se nalazi u životinjskim proteinima, prenosi Daily Mail.

Šta jesti, a šta izbjegavati

“Konzumirate li crveno meso, nemojte unositi više od 500 g sedmično. Opći cilj je smanjiti konzumaciju crvenog mesa na manje od 300 g sedmično. Češće birajte ribu i meso peradi nego crveno meso. Neka to bude svježe meso i svježa riba, a unos prerađenih proizvoda smanjite na minimum”, savjetuju u Kliničkom bolničkom centru Rijeka u brošuri Prevencija raka dojke.

“Smanjite unos namirnica koje su konzervirane i procesirane uz dodatak soli. Izbjegavajte prirodno slane namirnice i dosoljavanje gotovih jela jer je poželjan unos soli manji od šest grama dnevno (jedna čajna kašikica) iz cjelokupnog dnevnog unosa. Npr. jedan perec od 70 g sadrži 2,09 g soli, što je 1/3 ukupno potrebne dnevne količine soli (6 g)”, dodaju.

Hrana koju je poželjno jesti redovno

“Konzumirajte barem 5 serviranja ili 400 g što raznovrsnijeg povrća i voća dnevno, dajući prednost vrstama voća i povrća s manje škroba (krompir i banana su primjeri namirnica s više škroba). Kao izvore složenih ugljikohidrata, u svakom obroku, birajte proso, ječam, heljdu, zob, integralnu rižu i kruh te mahunarke, radije nego bijeli hljeb i peciva, rižu te običnu tjesteninu - piše u smjernicama za prevenciju KBC-a Rijeka.

“Svaki dan vježbajte 30 minuta umjerenim intenzitetom poput brzog hodanja. Postepeno povećavajte intenzitet i trajanje tjelesne aktivnosti do 60 minuta dnevno. Na minimum smanjite vrijeme provedeno ispred televizora, računara”, dodaju.