Greške u dječijoj prehrani koje svaki roditelj treba prepoznati

Svi roditelji žele samo najbolje za svoju djecu. Nažalost, mnogi odgajaju svoju djecu onako kako su naučili od svojih roditelja, koji su živjeli u potpuno drugačijim vremenima, često ne razmatrajući odgojne metode, vjerovanja i životne situacije.

U vremenima naših nana, mnogo toga je bilo drugačije u usporedbi s današnjicom, posebice kada je riječ o dostupnosti hrane. Dok su obilni obroci tada bili pravi luksuz, srećom, hrana je danas lako dostupna. To znači da su neke od metoda koje smo naslijedili od svojih nana i roditelja postale zastarjele, primjerice pravilo "moraš isprazniti tanjir".

No, roditelji često automatski postupaju, ne analizirajući ono što su naučili, ponekad prenoseći zastarjele principe na svoju djecu, iako s najboljim namjerama, ponekad im nanose više štete nego koristi. Stoga je važno prepoznati greške koje roditelji nesvjesno čine, misleći da čine dobro.

Trending

Pogledajte dokumentarni serijal 'Branko Mikulić': Političar koji je bio ispred svog i našeg vremena

Postoje uobičajene greške u pristupu dječjoj prehrani i odlučivanju o tome kada, koliko i šta djeca jedu. Unatoč dobronamjernosti roditelja, važno je shvatiti da djeca imaju svoje unutarnje signale gladi i sitosti.

Umjesto forsiranja djece da isprazne tanjir, roditelji trebaju poštovati signale dječjih tijela. Svi smo mi rođeni sa sposobnošću intuitivnog jedenja, ali vanjski utjecaji mogu nas naučiti ignoriranju vlastitih signala.

27.10.23. 14:00

Riječ stručnjaka: Kako možete prepoznati ima li vaše dijete ADHD?

Pravilo "Moraš isprazniti tanjur":

Umjesto prisiljavanja djece da pojedu sve do zadnjeg zalogaja, roditelji bi trebali poticati osluškivanje vlastitih signala gladi i sitosti. Djeca trebaju naučiti vjerovati svojim tijelima i ne oslanjati se isključivo na vanjske znakove, poput praznog tanjira.

Prepun tanjur:

Umjesto pretrpavanja tanjira raznolikom hranom, bolje je koristiti manje dječje tanjire. Djeca će lakše kontrolirati svoju količinu hrane, a ako žele više, sami će pitati. Ovo potiče zdrav odnos prema hrani.

Hvatanje djece s hranom:

Umjesto hvatanja djece s hranom dok se igraju, roditelji bi trebali pitati djecu jesu li gladna i žele li jesti. Djeca će samostalno doći jesti kada osjete glad. Ovo potiče odgovorno ponašanje prema hrani.

Hrana kao nagrada i utjeha:

Umjesto korištenja hrane kao nagrade ili utjehe, roditelji bi trebali poticati razgovor o emocijama s djecom. Naučiti ih kako se nositi s emocijama bez korištenja hrane pomaže u izgradnji zdravijeg odnosa s hranom.

Zabranjivanje:

Umjesto zabranjivanja određene hrane, roditelji bi trebali omogućiti djeci slobodu izbora. Redoviti izbori različite hrane, uključujući i one manje zdrave, pomažu djeci da razviju uravnotežen odnos prema hrani.

Na kraju dana, važno je dopustiti djeci da razvijaju sigurnost u svoje izbore i vjeruju vlastitim tijelima, kako u prehrani, tako i u životu, piše Kreni zdravo.