Alternativni duhanski proizvodi: Da li je manje štetno dovoljno dobro?

Iako svjesni da je pušenje štetno po zdravlje, 1 od 3 pušača uopće ne želi odustati od svoje loše navike. Ostale dvije trećine žele, ili su u nekom trenutku poželjeli prestati. Dok su neke studije pokazale da je između 8 i 11 pokušaja potrebno da se prestane sa pušenjem, istraživanje Univerziteta u Torontu je još pesimističnije i pokazuje da – jedan pušač pokuša čak 30 puta prije nego što uspije izdržati jednu godinu bez cigarete.

Zbog ove trećine koja ne želi ili velikog broja onih koji odustanu prije nego što stignu do cilja, liječnici se konstantno nalaze pred ogromnim izazovima. Kako se suočiti sa pacijentom koji se nakon operacije grla iskrada iz bolničke sobe ne bi li „zapalio koju“.

Nesumnjivo mu je nebrojeno puta rečeno – prestani. Sasvim sigurno je upozoravan na posljedice. „Stara škola“ liječnika čvrsto zastupa potpuno legitiman stav – moje je da ga obavestim o posljedicama i posavjetujem, na pacijentu je kako će postupiti. I nisu otvoreni za bilo koju drugu opciju. Drugi dio liječnika spreman je priznati da manje štetna rješenja postoje. Ne toliko dobra kao potpuni prestanak pušenja i bilo kakvog konzumiranja duhana i nikotina, ali svakako bolje od pušenja pakle, dvije, pa i tri dnevno.

Jedna je opcija smanjiti broj popušenih cigareta. Nije isto popušiti 40 i popušiti 10 cigareta u jednom danu. Nije isto popiti gajbu ili 3 flaše piva.

Druga su opcija nikotinski flasteri ili žvake. Naučna istraživanja su pokazala da nikotin zapravo nije uzročnik pušačkih bolesti, pa zadovoljenje potrebe za ovom supstancom, bez propratnih efekata pušenja, zapravo je dobar izlaz iz problema.

Treći, najnoviji i najkontroverzniji pristup su alternativni duhanski proizvodi. Oni koji nemaju duhan uopće, već korisnici inhaliraju tečnost koja sadrži nikotin (e-cigarete) i oni koji zagrijavaju, a ne sagorijevaju duhan, eliminišući duhanski dim i time određenu količinu štetnih materija koje on u sebi sadrži (IQOS).

Iako nisu bez rizika, što čak i sami proizvođači naglašavaju, jesu manje štetni. Ako studije britanskih, njemačkih ili ruskih državnih instituta potvrđuju da se manje štetnih materija emituje kada se oni konzumiraju, to pretpostavljamo daje neki kredibilitet ovim tvrdnjama.

Mnogi zagovornici potpunog prestanka pušenja ipak su apriori protiv. S pravom, kada tvrde da to može dovesti do situacije da tinejdžeri uz te uređaje ne pokušavaju da nađu manje štenu altrenativu pušenju, nego po prvi put ulaze u svijet nikotina, kao što se ne tako davno masovno i desilo u SAD zbog jedne elektronske cigarete. Ali da li je potrebno uvesti striktnu kontrolu kome i kako se komunicira da alternativa postoji ili potpuno ignorisati njeno postojanje? Činjenica je, kao što to obično biva, da su najkontroverznije mjere zapravo i najefikasnije.

Podaci iz Japana govore u prilog toj tvrdnji. Broj prodatih cigareta je usljed negativnih kampanja i ostalih „antipušačkih mjera“ godišnje padao po 2-3 posto. A onda su se pojavili IQOS, kasnije i proizvodi drugih kompanija koji zagrijavaju duhan, pa je veliki broj pušača počeo prelaziti na ovu zamjenu za cigarete, što je dovelo do toga da je u 2017. broj prodatih cigareta u odnosu na 2016. opao za čak 18,4 posto.

Dakle, nisu odustali potpuno od duhana i nisu potpuno uklonili rizik njegovog konzumiranja, ali jesu prešli na manje štetnu zamenu. Da li je manje štetno dovoljno dobro, ostaje dilema o kojoj će svako za sebe morati odlučiti.