Najhumaniji zatvor na svijetu: Kuće umjesto ćelija

Prvi znak da se stvari u zatvor-otoku Bastoyu ne odvijaju uobičajeno je na splavu koji vodi do tog otoka. Nakon što ugodno popričate sa Petterom, čovjekom koji upravlja splavom, saznate da je on ustvari zatvorenik osuđen na 14 godina zbog kriumčarenja droge, piše Guardian.co.uk.


Foto: Guardian.co.uk

Prije nego je prebačen Petter je bio osam godina u zatvoru s velikim osiguranjem. "Ovdje su nam dali povjerenje i odgovornost", rekao je on. "Tretiraju nas kao odrasle".

U norveškim zatvorima ćelije imaju televizore, kompjutere, tuševe i medicinsko osoblje. Mnogi zatvorenici su odvojeni iz različitih razloga, ali je većina odslužila veći dio kazne od maksimalne 21 godine zatvora (Norveška nema smrtnu ili doživotnu kaznu). U zatvorima se ljudi mogu edukovati kroz različite programe. Umjesto u zatvorskim krilima oni žive u manjim zajednicama unutra zatvora,  čime je ograničeno  širenje zatvorske subkulture.


Foto: Getty Images

Jedan od zatvorskih učitelja objašnjava da je način na koji rade zatvori u Norveškoj razlog što ta zemlja ima više od 30 posto manji broj povratnika u kriminalne vode u odnosu na ostatak Europe.

"To je kao život u selu, u zajednici. Svi moraju da rade, ali imamo slobodno vrijeme kada možemo pecati. U ljeto možemo na plivanje. Znamo da smo zatvorenici, ali ovdje se osjećamo kao ljudi", govori Petter.


Foto: Guardian.co.uk

Zatvor Bastoy ima na 2,6 kvadratna kilometra 70 članova osoblja, od čega je 35 uniformisano. Njihov glavni posao je prebrojavanje zatvorenika, što rade ujutru, dva puta tokom dana: na radnim mjestima i gdje je dogovoreno okupljanje i naveče kad su svi u svojim kućama. Nakon četiri sata ujutru samo četriri stražara ostaju na otoku.

Kuće na otoku nude smještaj za po šest osoba, u kojima  svaki čovjek ima svoju sobu. Kuhinja se dijeli, a samo jedan obrok je u restoranu. Zatvorenici dnevno zarade po šest funti, a svaki mjesec dobiju po 70 funti za doručak i užinu iz mini supermarketa na otoku.

Foto: Guardian.co.uk

Zatvorenici u norveškoj mogu aplicirati za prebačaj u Bastoy kada imaju pet i manje godina za odslužiti. Svaki tip prekršaja, uključujući i ljude koji su osuđeni za ubistvo ili silovanje mogu biti prihvaćeni dokle god ispunjavaju kriterij – odlučnost da žive život bez kriminala kad budu pušteni.

Zatvorenici se bave stočarstvom i poljoprivredom, a dostupni su im i drugi poslovi kao što je konjušarstvo, rad u vešeraju, popravljanje bicikala ili stolarstvo. Radni dan počinje u 8:30 sati ujutru.


Foto: Minichan.org

U zatvoru su postavljene crvene govornice sa kojih zatvorenici mogu kontaktirati porodice, a tu je i zgrada koju zatvorenici sedmično posjećuju u kojoj su dozvoljena intimna druženja.

Stopa povratnika u svijet kriminala, koji su izašli iz Bastoya, govori za sebe. Sa 16 posto najniža je u Europi.