Križanci pasa i vukova haraju Dalmatinskom zagorom

Ovoljetnu sušu, koja je nanijela velike štete poljoprivrednicima, ovčarima i uzgajivačima krupne stoke, pamtit će i hrvatska sudska vještakinja za procjenu šteta od predatora Ana Grgas. Naime, na području u njenoj nadležnosti, Zadarskoj županiji, od jula do septembra udvostručili su se izlasci na vještačenja, odnosno napadi vukova na domaće životinje, i to najviše oko magistrale, prema Pagu, Vinjercu, Slivnici, piše Večernji list.

"Suša je poremetila hranidbeni lanac u prirodi. Presušili su potoci, rijeke Zrmanja i Krupa, pa vuk u potrazi za hranom i vodom 'osvaja' nove teritorije. Krivolovci ubijaju sitnu divljač, sela su napuštena, vukovi lutaju u potrazi za hranom, skupljaju ljudske mirise i dolaze na naseljena područja", priča Grgas.

Iako se stvara fama da je vukova sve više, da se helikopterima dovoze i spuštaju u krš, egzaktni podaci, međutim, upućuju na to da ih je osjetno manje. U Izvješću o stanju vukova u Hrvatskoj, koje je nedavno objavljeno, navodi se da je od septembra 2010. do septembra 2011. ubijeno čak 21,6 posto od procijenjene brojnosti populacije, ili 42 jedinke. A sve to govori da se vukovima na ovim prostorima crno piše ili da je čovjek vuku postao - vuk.

"Vukovi se nekontrolirano ubijaju, truju smjesom strihinina i stakla, postavljaju se željezne zamke, i to na područjima na kojima se i ljudi mogu ozlijediti. Posve je normalna stvar da se nezakonito ubije vuk i onda ga se ponosno objesi nasred sela da ga svi vide", prepričava Grgas iskustva iz svoje prakse

Famu o sve većem broju vukova demantirala je i Jasna Jeremić iz Državnog zavoda za zaštitu prirode u Hrvarskoj, koja tvrdi da su se vukovi samo pregrupirali i preselili na nova područja, a na to je najveći uticcaj imala upravo potraga za hranom koje je u prirodi sve manje.

Križanci vučice i psa
"Nema govora o tome da je vukova više", odlučno tvrdi Jeremić i kaže kako je visoka stopa smrtnosti dovela i do "obrtaja" jedinki u populaciji, stalnog raspadanja i formiranja čopora, te nedostatka pravih partnera za zasnivanje čopora, javlja Večernji list.

Stručnjaci s Veterinarskog fakulteta u Zagrebu u istraživanju postojanja križanaca obradili su 203 različite životinje koje su na osnovi izgleda i vanjskih osobina svrstali u jednu od tri skupine: vuk, pas i sumnjiv da je križanac. Od 10 sumnjivih, samo su tri bila križanca, dok su ostali bili pravi vukovi. U skupini vukova pronašla su se još dva križanca iako su po vanjskim obilježjima odgovarali vukovima.

Jeremić navodi da je svih pet križanaca iz prirode križanci iz kombinacije vučice i psa, a jedini križanac iz zatočeništva bio je križanac vuka i kuje.

"Od pet križanaca iz prirode, četiri su bila iz Dalmacije i jedan iz Like. Pojava križanaca (3 posto od ukupne populacije vuka) u Hrvatskoj, a pogotovo u Dalmaciji, upozorava na narušenu socijalnu strukturu vukova" istakla je Jeremić za Večernji list..

"Prije četiri godine u Žegaru Obrovačkom vuka je zatočio Vojo Radmilović, tada vlasnik farme koza. Po vlastitom priznanju, pario ga je s kujom šarplaninkom koja je okotila nekoliko štenaca. Danas u Žegaru nitko ne želi o tome govoriti jer je cijelo selo "ispaštalo zbog zatočenog vuka", kaže jedan stariji Žegarac i dodaje da ti križanci danas lutaju jer je vlasnik farme u međuvremenu napustio Hrvatsku, a psi su se razbježali po šumi.

"Križanci vuka i psa mogu biti agresivniji od čistokrvnih vukova, imaju najčešće jako izražene lovačke instinkte i mogu u obitelji manju djecu gledati kao pogodan plijen", upozorila je sudska vještakinja Grgas i dodala kako kako se takve životinje prodaju kao "dobri psi čuvari, te psi za borbu".

Vukovi - krvoločni, opasni, ugroženi; žive li još blizu nas?