Ženski književni klubovi: nekad i sad

Početkom 20. vijeka, književni klubovi su u velikoj mjeri potpomogli oslobođenje žena i nastanak feminističkog pokreta, budući da su na taj način neobrazovane i nezaposlene žene, kojima su sve aktivnosti bile vezane za kuću i djecu, dobile mogućnost saznavanja i diskutiranja o idejama, karakterima, historijskim događajima. Koncept u kojem se knjiga pročita, te se organizuje debata o njoj, osnažila je tadašnje čitateljice u razmjeni ideja i širenju vidika, a u fokusu su se većinom nalazila kanonska djela historije svjetske književnosti.

Danas, sva prava koja su žene ostvarile u društvu podrazumijevaju i to da mnogo žena djeluje u renesansnom duhu: predanoj zaposlenici koja je istovremeno i brižna majka, te supruga, ostaje malo vremena za potencijalne hobije. Potaknuta nedostatkom vremena i frustracijom što se ne može posvetiti čitanju debelih i/ili zahtjevnih knjiga kao nekad, jedna Kanađanka je osnovala Klub ljubiteljica kratke forme. Pravim imenom Ladies Short-Form Media Auxiliary, klub podrazumijeva praćenje i raspravljanje o tekstovima iz novina, video uradcima sa YouTubea, pametnim Facebook statusima i Tweetovima.

Sa drugim sličnim formama književnih klubova koji to nisu upoznala nas je autorica Elizabeth Long, koja se u svojoj knjizi Book Clubs pozabavila cijelom genezom ženskih književnih klubova, od nastanka početkom prošlog vijeka, do potpuno drugačijih oblika koji nastaju posljednjih godina. Sa sve manje vremena za čitanje, književni klubovi su se najprije počeli pretvarati u klubove za čitanje poezije, ali se ubrzo pojavilo pitanje: zašto se zaustaviti na odštampanim tekstovima? Kad nam se već život sveo na boravak na internetu, te pošto su se pojavila pomagala poput YouTubea, Kindlea, iPhone, foruma, zašto ne iskoristiti sve raspoložive forme?

Coleen Murphy, londonska muzičarka i DJ-na, u tom je pravcu prije par godina pokrenula Classic Album Sundays, klub za preslušavanje muzičkih albuma, koji radi na principu slušanja albuma i potom debatiranja o preslušanom. Murphy ideju argumentuje ovako: „Razlika između klasičnog književnog kluba i kluba koji sam ja pokrenula je što za preslušavanje jednog albuma treba samo sat vremena.“ Ovaj oblik kluba se počeo širiti po Velikoj Britaniji.

Sarah Lazarovic, idejna osnivačica spomenutog Ladies Short-Form Media Auxiliary, navodi da su sastanci ovog kluba otvoreni prema najrazličitijim vidovima stvaranja: kratkim filmovima nepoznatih autora, kakvi se mogu naći na Vimeu, video zapisima čitanja odlomaka poznatih književnih djela kao što je ono Trumana Capotea dok čita odlomak iz Doručak kod Tiffanyja, kvalitetni novinski tekstovi i kolumne, nastupi stand-up komičara.

Iako evoluiranje književnih klubova i prilagođavanje savremenom načinu života svakako ne znači da treba zapustiti interes za dobru staru književnost, koja zahtijeva vrijeme i veću koncentraciju, poenta književnih klubova ionako je u razmjeni ideja i mentalnim aktivnostima koje se odmiču od puke svakodnevice. Interdisciplinarnost, multimedijalnost, nezaobilazno korištenje resursa s Interneta, te obavljanje zadataka online umjesto uživo ionako su karakteristike svih drugih segmenata savremenog života u razvijenom dijelu svijeta, pa zašto ne bi ušle i u književne klubove.

Radiosarajevo.ba