Priča o Borgwardu (3. dio): Propast kompanije 1961. godine
Iako je šef kompanije Carl Friedrich Wilhelm Borgward nadgledao svaki detalj, nije mogao popraviti sve veće fabričke i razvojne greške. Mnogi modeli patili su od dječijih bolesti, bilo je sve više opoziva automobila u garantnom roku što je opteretilo finansijske resurse kompanije.
Borgward je došao na loš glas, pogotovo kako se rastom broja proizvedenih automobila povećavao i broj kvarova. Da bi se pokrili sve viši troškovi uzimani su krediti državnih banaka koji su brzo došli pod lupu javnosti.
Kada je početkom 60-ih pala prodaja u SAD, jednom od najvažnijih tržišta Borgwarda, nad kompanijom su se nadvili tmurni oblaci.
Javnost je primorala bremenski senat da povuče bezuslovne garancije za kredite pokrajinske banke namijenjene Borgwardu. Umjesto toga, Senat traži da Savezna pokrajina Bremen preuzme vlasništvo nad Borgwardom.
Nakon 13 sati dramatičnih pregovora 4. februara 1961. Carl Borgward popušta kako bi spriječio bankrot kompanije.
Senat imenuje Johannes Semlera iz Münchena za novog predsjednika, što je muzika za uši teoretičara zavjere. Semler je, naime, imao isti posao u svojoj kući i uspio je nešto ranije sanirati BMW.
Ljubitelji Borgwarda smatraju da Bavarac nikad nije imao iskrenu namjeru oporaviti bremensku kompaniju sa sjevera Njemačke jer je predstavljala direktnu konkurenciju BMW-u na jugu zemlje.
Najzad, predsjednik upravnog odbora holdinga i tri rukovodioca odjeljenja Borgward, Lloyd i Goliath GmbH zatražiti su otvaranje "postupka poravnanja" 28. jula 1961.
Iako se isprva nije radilo o bankrotu u današnjem smislu, do novembra su sva tri odjeljenja otišla u stečaj. Iz današnje perspektive je vrlo upitno da li je Borgward bio nesolventan.
Na kraju procesa potraživanja zadovoljeni su svi povjerioci, čak je na računu ostalo 4,5 miliona maraka.
Dio proizvodne linije prodat je u Meksiko gdje se "veliki Borgward" P100 izrađivao do 1970. godine. Carl F.W. Borgward nije preživio gubitak svoje kompanije. Umro je nedugo nakon stečaja – 28. jula 1963. godine – skrhan nestankom kompanije i gubitkom 20.000 radnih mjesta.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.