Moć manipulacije šokantnim reklamama

Šokirajuće reklame više namjerno nego nenamjerno nastoje uzburkati publiku kršenjem normi standardnih društvenih vrijednosti ili nečijih ličnih ideoloških uvjerenja.

Radi se o grafičkim prikazima ili pak sloganima koji izražavaju snažne stavove o politici, ekologiji, seksualnosti ili pak zdravlju, a forma ovakvih reklama je često kontroverzna, uznemirujuća, eksplicitna i uvredljiva, a sve u cilju podsticanja publike i potrošača da se odmaknu od konvencionalnih stajališta ili uvjerenja baziranih na najčešćim društvenim konstruktima ili stvarima na koje inače ne obraćamo pažnju.

Bilo da se radi o plakatima ili video materijalima, namjera ovih reklama je u provociranju snažnih reakcija, te privlačenju pažnje određenom brendu ili ideji u cilju podizanja svijesti o određenoj tematici ili problemu.

Kontroverzne, provokativne i uznemirujuće poruke
Reklamni stručnjaci, psiholozi, psihoterapeuti i socijalni stručnjaci su dugo vremena raspravljali o efektima ovakvih reklama. Uglavnom se slažu u sljedećem: šokantne reklame evociraju snažne emocije među potrošačima.

Čak štaviše, šokirajući sadržaj u reklama znatno povećava pažnju, ostaje zabilježen u sjećanju i utječe na ponašanje ljudi i mijenjanje njihove svijesti o određenoj problematici. Ove reklame uglavnom baziraju na manipulaciji kroz crni humor, otvorene seksualne aluzije ili osjećaj straha.

Selektivna percepcija i sklonost eksplicitnim sadržajima
Efekat ovakvih reklama mogao bi se objasniti teorijom o selektivnoj percepciji i činjenici koliko je naš mozak ustvari ograničen, primajući tek određen, mali broj podražaja iz okoline u kojoj se nalazimo. 

Prillikom ovog procesa, dolazi do individualne selekcije, organizacije i procjene stimulanata iz vanjske okoline koje omogućuju snažne reakcije i dublja značenja. Ovo bi značilo da se uglavnom fokusiramo na eksplicitnije i ekstremnije sadržaje.

Potrošači uglavnom nesvjesno biraju koje će to informacije upamtiti i ova vrsta selekcije ovisi o različitim individualnim perceptivnim filterima koji se baziraju na osnovu ranijih iskustava potrošača.